Alkohol + cigarete = do 100 puta veći rizik za karcinom usne šupljine
dr.med.dent. Nino Balenović, stomatolog
Karcinom usne šupljine, čimbenici rizika i prevencija
Karcinom usne šupljine je jedan od najčešćih karcinoma glave
i vrata. Visokog je stupnja smrtnosti i iako se razvija na mjestu koje je lako
dostupno pregledima, najčešće se otkriva tek u uznapredovalom stadiju kad su
terapijske mogućnosti smanjene.
Epidemiologija
Karcinom usne šupljine čini 3 % svih karcinoma u čovjeka (4%
u muškaraca, 2% u žena
Javlja se uglavnom u srednjoj i starijoj životnoj dobi s
najvećom učestalošću između 50-te i 70-te godine života.
U Hrvatskoj od karcinoma usne šupljine godišnje umre između
300 i 400 ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2008.
godini od karcinoma usne šupljine je umrlo 377 osoba što ga čini desetim
uzročnikom smrti među malignim tumorima.
Etiologija
Glavni čimbenici rizika za razvoj karcinoma usne šupljine su
pušenje i alkohol.
Rizik za razvoj karcinoma usne šupljine u pušača je 5-7 puta
veći od nepušača.
Duhanski dim sadrži brojne kancerogene tvari kao što su
nitrozamin i policiklički aromatski ugljikovodici. Spomenuti kancerogeni
spojevi nakupljaju se u sluznici usne šupljine uzrokujući oštećenje stanične
DNK. S vremenom dolazi do maligne transformacije.
Konzumiranje alkoholnih pića također je povezano s razvojem
karcinoma usne šupljine. Novija istraživanja pokazala su da 40% bolesnika s
karcinomom glave i vrata redovito konzumiraju alkohol.
Alkohol i pušenje djeluju sinergistički, tako da alkohol
povećava propusnost za kancerogene komponente duhanskog dima.
Osobe koje uživaju više od 100g alkohola dnevno i puše 20
ili više cigareta dnevno imaju 100puta veći rizik za razvoj karcinoma usne
šupljine.
Imunosupresija također povećava rizik za razvoj karcinoma
usne šupljine.
Klinička slika
Karcinom usne šupljine u početnom je stadiju asimptomatski.
Simptomi počinju biti izraženi tek u uznapredovalom stadiju.
Najčešća tegoba koja pacijenta dovodi na liječnički pregled je neugoda i
peckanje u ustima. Također se mogu javiti bolno gutanje, otežan govor,
pomičnost zuba, krvarenje iz usne šupljine i bol u uhu.
Najčešće je lokaliziran na dnu usne šupljine, rubovima
jezika, nepčanim lukovima i zubnom mesu u području donje čeljusti.
Promjene na sluznici koje su visokosuspektne na karcinom
usne šupljine su:
Crvena mrlja, crveno bijela mrlja, promjena teksture
sluznice (pojava baršunaste ili granulirane površine), ulceracija na sluznici
koja ne cijeli dulje od 14 dana.
Liječnik može posumnjati na temelju simptoma i lokalizacije,
te posebno ako je pacijent dugogodišnji pušač i konzumer alkoholnih pića, a
konačna dijagnoza se postavlja na osnovi biopsije i patohistološkog nalaza.
Terapija
Terapija karcinoma usne šupljine ovisi o stadiju. Najčešći
pristup liječenju je kirurški koji se nadopunja s kemoterapijom i radioterapijom.Rani
stadiji se liječe uglavnom kirurški a uznapredovali stadiji se liječe
kombinacijom kirurškog zahvata i radioterapije.
Rano otkrivanje karcinoma usne šupljine
Unatoč tome što se karcinom usne šupljine može otkriti u
vrlo ranom stadiju jednostavnim kliničkim pregledom sluznice, u većine
pacijenata dijagnosticira se dosta kasno. Jedan od razloga je taj što karcinom
usne šupljine u ranom stadiju ne izaziva nikakve simptome i pacijent ne traži
pomoć od liječnika ili doktora dentalne medicine.
Simptomi se počinju javljati tek u uznapredovalom stadiju
kada karcinom počinje infiltrirati dublje strukture (mišiće, kosti, živce).
Sljedeći razlog za tako kasnu dijagnozu je slaba razina informiranosti o
karcinomu usne šupljine u općoj populaciji.
Za razliku od „općepoznatih“ karcinoma (dojka, debelo
crijevo, pluća) opća populacija zna jako malo o čimbenicima rizika, ranom
otkrivanju i prevenciji karcinoma usne šupljine.
Prema studijima britanskih i njemačkih liječnika 30-50% opće
populacije ne zna da karcinom usne šupljine uopće postoji!
Kao što je ranije navedeno, karcinom usne šupljine može se
otkriti u najranijem stadiju jednostavnim pregledom oralne sluznice. Radi se o
lokalizacijama koje su vidljive pri rutinskom stomatološkom pregledu. Pregled
je jednostavan traje jednu do dvije minute, ne zahtjeva nikakvu posebnu opremu
i nije neugodan za pacijenta.
Redoviti pregledi posebno su važni u visokorizičnim
skupinama u koje spadaju muškarci, pušači, stariji od 40 godina, koji redovito
konzumiraju alkohol.
U Hrvatskoj se na navedenim lokalizacijama dijagnosticira
oko 300 tumora godišnje.
Literatura:
Berislavić D., Biondić B., Brailo V., Karcinom usne
šupljine, Sonda. 2012., 13 (24).
Greendberg D, Glick M. Burket's oral medicine. 10th ed.
Hamilton (ON): B.C. Decker; 2003.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Registar za rak
(Internet), Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2001-2012.