Bolne šake

dr. Blaženka Nekić, fizijatar
Bolne šake

Šaka je završni dio ruke. Dijeli se na korijen šake, šaku s dlanom i prste. Ručni zglob je granica između šake i podlaktice. Šaka je najvažniji pokazatelj evolucije čovjeka jer razvoj čovječanstva ne bi bio moguć bez anatomske i funkcionalne promjene šake. Šaka s vremenom dobiva sve više na raznovrsnosti pokreta i danas ima visoku razinu mogućnosti raznolikog djelovanja – od nježnih i preciznih pokreta i dodira do čvrstog hvata. Također, ljudska šaka raspolaže i velikom snagom te se može upotrebljavati za obavljanje težih fizičkih aktivnosti.

Raznoliku i zahtjevnu funkciju šake omogućuje međusobno djelovanje različitih mišića, tetiva, zglobova, kostiju, krvnih žila i živaca. U svakodnevnoj upotrebi šake pri određenim pokretima služimo se i dodatnim pokretima nadlaktice, podlaktice i trupa tijela. Na taj način šaka praktički ima neograničen broj različitih pokreta. Neki pokreti šaka katkad su vezani uz djelatnost posebnih struka i različitih zanimanja. Složena građa kao i raznolika i zahtjevna funkcija šake dovodi do različitih bolesnih stanja.

Bolovi u šakama posljedica su brojnih uzroka zbog čega je važno dijagnozi pristupiti oprezno i sveobuhvatno. Pregled bolesnika mora biti opsežan, temeljit i pažljiv uz testiranje zglobova, mišića, tetiva i živaca kako bi se pobliže odredili uzrok boli i daljnje pretrage.
U fizijatrijskoj ordinaciji provode se rehabilitacija i liječenje sljedećih bolesti šake:

  • urođene deformacije i anomalije
  • infekcije mekih tkiva i zglobova
  • dobroćudni i zloćudni tumori
  • bolesti nastale kao posljedica metabolizma purina, masti, ugljikohidrata
  • upalne reumatske bolesti – poremećaj zbog kojega imunološki sustav napada vlastito tkivo
  • ozljede tetiva, živaca i krvnih žila, prijelomi kostiju, uganuća i iščašenja zglobova
  • bolesti prenaprezanja kod kojih ponavljajući pokreti i nepravilni položaji šake i/ili tijela uzrokuju zbrajanja mikrotrauma tkiva, a posljedica su upale tetiva, oštećenja mekih tkiva i pritisak na krvne žile i živce
  • degenerativne promjene šake ili osteoartritis ili artroza kod kojih dolazi do starenja ili trošenja hrskavice i promjene izgleda i pokretljivosti zgloba, a mogu biti:

- primarne – uzrok je nedovoljno istražen, ali važnu ulogu ima naslijeđe
- sekundarne – posljedica su drugih bolesti, ozljeda i stanja.

Najčešće promjene šake

Gangliom je čvorić ispunjen želatinoznom tvari koja se stvara u zglobu ili ovojnici tetive mišića, nalazi se ispod kože i najčešće se pojavljuje na vanjskoj strani zapešća i prstiju. Gangliom najčešće ne izaziva bol, ali katkad može pritiskati živac i krvnu žilu, što uzrokuje bol. Pomoć liječnika potrebna je u slučaju nastanka topline, crvenila, upale ili ako dođe do puknuća ovojnice te sadržaj ganglioma počne izlaziti pod kožu.

Tenosinovitisi u području šake su upale tetiva i/ ili njihovih tetivnih ovojnica čiji su osnovni znaci bol, osjetljivost, oteklina zahvaćenog područja, koje može biti i toplije, ali i otežana pokretljivost zgloba, uz koju se katkad čuje “škripanje”. Najčešći uzrok tih promjena su ponavljajući pokreti i nepravilno držanje šake ili tijela u radu i svakodnevnim aktivnostima.

Posljedica su: “škljocavi” prsti ili stenozirajući tenosinovitis, što je stanje kod kojeg se pri ispružanju prsta čuje škljocav zvuk. Katkad prst nije moguće potpuno ispružiti. Škljocanje je jače izraženo ujutro i nakon hvatanja predme ta. Nastaje zbog čvorića u ovojnici tetive mišića koji onemogućuju glatke pokrete. Preporučuje se izbjegavati pokrete koji previše opterećuju škljocavi prst. Praljina ili De Quervainova bolest je traumatska upala tetiva palca. Bol iznad palca pojavljuje se pri nekim pokretima ručnog zgloba i palca.

Dupuytrenova kontraktura nastaje skvrčavanjem vezivne trake i njezinih tračaka na dlanu. Postupno se razvija kontraktura prstiju – najčešće malog prsta, zatim prstenjaka, palca, srednjaka, a najrjeđe kažiprsta. Bolest je učestalija kod muškaraca. Katkad su zahvaćene obje šake, a češće je zahvaćena dominantna šaka, te se smatra da je uzrok traumatski. Bolest je češća u obiteljima i kod bolesnika koji su alkoholičari, dijabetičari i epileptičari. Kontraktura prstiju se proširuje i smanjuje funkcionalnu sposobnost šake. Često je nužno operativno liječenje.

Sindrom karpalnog kanala nastaje na gornjoj strani šake. Karpalni kanal je prostor koji se nalazi na gornjoj strani dlana i kroz koji prolaze tetive mišića koji stišću šaku i živac medianus. Taj uski kanal može zbog otekline ili prekomjernog naprezanja uzrokovati pritisak na živac. Većina tegoba pojavljuje se bez vidljivog razloga. Bolest je češća u žena nego u muškaraca. Pušenje, šećerna bolest, bolesti štitnjače ili upala zgloba mogu pogoršati tegobe. Dugotrajan rad za računalom, podizanje tereta ili pokreti stiskanja mogu biti odgovorni za nastanak tegoba.

Tegobe su:

  • mravinjanje ili utrnulost u palcu, kažiprstu, srednjem i četvrtom prstu ruke, češće noću; radnje poput dugotrajnog rada za računalom, vožnje automobilom ili telefoniranje mogu pojačati tegobe
  • bol se širi iz područja ručnog zgloba u prste ili prema laktu i ramenu
  • osjećaj slabosti šake i nesigurnost – ispadanje predmeta iz ruke
  • potpuni gubitak osjeta u prstima nastaje kada je stanje uznapredovalo slabljenje mišića i gubitak mišićne snage.

Postavljanje dijagnoze temelji se na tri osnovna znaka: poremećaju osjeta, pokretljivosti i slabljenju mišića šake. Liječenje ovisi o uzroku nastanka, duljini trajanja i intenzitetu tegoba. Rizartroza je degenerativna promjena korijenskog zgloba palca. Uzrok bolesti je trošenje hrskavice zgloba. Češće obolijevaju žene u poslijemenopauzalnoj dobi te osobe čija je šaka izložena radnim opterećenjima. Također, uzrok može biti i prijašnja ozljeda, ali i raznolika preopterećenja korijenskog zgloba šake u kućanstvu, zbog čega je bolest česta kod kućanica. Zglob boli na dodir i pri pokretima, deformira se i dovodi do znatnog poremećaja funkcije hvata šakom.
Heberdenova artroza je bolest kod koje se pojavljuje otvrdnuće na krajnjim međučlanačkim prstima šake. Učestalija je kod žena u poslijemenopauzi, rjeđa nakon ozljeda. Kod žena se nasljeđuje autosomalno dominantno. U ranoj fazi zglob može biti otečen, bolan, crven i topliji. S vremenom se razvija bezbolno otvrdnuće postaničnih strana zgloba koje su estetski, ali ne i funkcionalni nedostatak šaka.

Boucharova artroza zahvaća srednje zglobove prstiju šaka. Kod žena je učestalija. Zadebljanja su ravnomjerna oko cijeloga zgloba, bolovi su slabiji, a ta artroza ne dovodi do funkcionalnih poremećaja šaka.

Dijagnoza – pretrage 

Bolovi u šakama posljedica su brojnih uzroka zbog čega je važno dijagnozi pristupiti oprezno i sveobuhvatno. Stoga se dijagnoza postavlja na temelju: razgovora s bolesnikom koji opisuje tegobe i odgovara na ciljana pitanja kada, kako, gdje i pod kojim su se okolnostima pojavili bolovi, opisuje radno mjesto i svakodnevne akti vnosti.
Pregled bolesnika mora biti opsežan, temeljit i pažljiv uz testiranje zglobova, mišića, tetiva i živaca kako bi se pobliže odredili uzrok boli i daljnje pretrage.

  • Laboratorijske pretrage potvrđuju postavljenu dijagnozu ili isključuju druge bolesti. Najčešće se određuje SE; KKS, AP, mokraćna kiselina, CRP, reuma-faktori i po potrebi ostale pretrage.
  • Radiološko snimanje (RTG) prikazuje promjene na kostima, odnos zglobnih tijela, kalcifikacije ili ovapnjenja u mekim tkivima zgloba.
  • Dijagnostički ultrazvuk (UZV) prikazuje meka tkiva oko zgloba.
  • Kompjutorizirana tomografija (CT) usmjerena je prema dijagnozi koštanih promjena.
  • Magnetska rezonancija (MR) pokazuje promjene mekih tkiva poput zglobne hrskavice, mišića, tetiva, sluznih vreća i zglobnih čahura.

Liječenje

U liječenju je najvažnije točna i pravodobna dijagnoza, te što raniji početak liječenja kako bi se sačuvali pokretljivost, oblik, stabilnost snaga i izdržljivost šake, tako važne za svakodnevnicu u životu čovjeka. Liječenju se pristupa individualno, pazeći na vrstu bolesti i potrebe samog bolesnika, a provodi se na sljedeći način:

  • mirovanje s udlagom ili elastičnim zavojem za šaku uz poštedu od tjelesnih aktivnosti
  • masaža ledom od 2 do 3 puta na dan po deset minuta ili hladni oblozi, što smanjuje upalu, oteklinu i bolove šake
  • lokalna primjena kortikosteroida u bolno mjesto
  • fizikalna terapija je primjena različitih oblika energije: laser, ultrazvuk, elektroterapija, magnetoterapija, a cilj terapije je smanjiti bolove, oteklinu, napetost mišića, poboljšati cirkulaciju i ozdravljenje tkiva
  • kineziterapija ili medicinske vježbe je liječenje pokretom, što je najvažnija fizikalna procedura čijom primjenom treba vratiti punu pokretljivost, snagu i osobito hvat šake
  • mobilizacija ručnog zgloba, zglobova doručja i prstiju povećava pokretljivost, smanjuje bolnost, uspostavlja biomehaničke odnose i skraćuje vrijeme liječenja. Provode je fizijatri posebice educirani za manualno liječenje kirurško liječenje, korektivno ili ugradnja endoproteza, rijetko se provodi.

Samopomoć

Izbjegavati sve pokrete, položaje i radnje koji izazivaju bol. Pri radnim aktivnostima i svakodnevnim poslovima pravilno držati tijelo i šake, a kod ponavljajućih pokreta šake činiti stanke tijekom kojih se preporučuje provoditi vježbe istezanja. Radno mjesto treba biti ergonomski prilagođeno.

 

 

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija