Kada je pravo vrijeme za postati roditelj?

prim.dr.sc. Milivoj Jovančević, pedijatar
Kada je pravo vrijeme za postati roditelj?

 

OBAVJEST!


Ordinacija dr Jovančevića prestaje s radom 31.12.2021. godine. Nakon toga savjetovanje je dostupno na LittleDot platformi ovdje!     




Naoko jednostavno i logično pitanje izaziva nedoumicu, te umjesto jednostavnog i brzog odgovora slijedi stanka i razmišljanje. Što uopće određuje optimalno vijeme za roditeljstvo? Da li je to kronološka ili biološka dob; da li je to bolji ekonomski i socijalni status kojeg nosi starija dob ili je to entuzijazam i spontanost koju donosi mladost? Ima li utjecaja i kulturološki aspekt?

Kada je riječ o tjelesnom i emocionalnom razvoju, neprocjenjivo su važne prve godine života kada se postavljaju temelji zdravlja i kada smo iznimno ranjivi na nepovoljne utjecaje iz okoline. Starost roditelja je jedan od značajnih čimbenika koji utječu na uvjete u kojima se događa rani rast i razvoj djeteta.

Kronološka dob se često ne poklapa sa biološkom starošću – postoje vječno mladi ljudi koji svojim duhom i tijelom značajno odudaraju od prosječnih obilježja za njihovu dob. Postoji i drugi ekstrem – muškarci i žene koji ubrzano stare – mentalno i tjelesno. Svakako je u prvoj varijanti izglednije da će dijete dobiti više poticaja za svoj rast i razvoj; kako duševnih tako i temeljnih materijalnih kroz bolju prehranu, skrb i njegu. No iako postoji određeni relativizam vezan za individualne razlike, načelno je roditeljska kapacitiranost najbolja u periodu od završetka adolescencije i traje do ulaska u starost. U tom periodu bi se trebalo odviti cijelo djetinjstvo – period intenzivnog rasta i razvoja.

Adolescentno roditeljstvo je povezano s visokim rizicima poremećaja u ranom odnosu s djetetom, nerijetko majka nema potporu užeg i šireg okruženja, materijalna situacija je lošija a najčešće se prekida i školovanje. Još i sami djeca, nespremni za složene zadaće roditeljstva, adolescenti trebaju značajnu potporu obitelji ali i šire zajednice. Štiteći i pomažući adolescentno roditeljstvo pomažemo i djetetu na putu vlastitog razvoja. Biološkim starenjem se povećava rizik za pojavom određenih zdravstvenih poteškoća djeteta. Veća je opasnost da se nakon oplodnje dogode otkloni u rastu i razvoju zametka i čeda. Dobro je poznati primjer povećanja učestalosti kromosomskih bolesti i starijih roditelja. No i u emocionalnom odnosu vide se značajne razlike. Tako na primjer starije majke češće pokušavaju imati pod nadzorom temeljne životne procese djeteta kao što je hranjenje, spavanje ili defekacija. Riječ je o procesima koji bi se trebali odvijati spontano pri čemu bi dijete trebalo imati potpunu autonomiju. Razumsko uplitanje i pokušaji reguliranja ovih procesa u pravilo dovode do problema – poteškoća hranjenja, spavanja ili ispuštanja stolice. No s druge strane, stariji roditelji su u prosjeku obrazovaniji, iskusniji i imaju bolji uvid u potencijalno korisne ali i štetne čimbenike za rast i razvoj djeteta.

Sa prvim djetetom se upoznaju temeljne potrebe djeteta, uči se prepoznavati njegove signale i načine kako zadovoljiti njegove potrebe. Kod narednog djeteta to ide puno brže i lakše; u prosjeku je ipak jednostavnije. No ipak, individualne osobine roditelja kao što su strpljivost, nježnost, ljubav i sposobnost razumijevanja djetetovih signala i potreba su od presudnog značaja. Važniji su od same dobi u kojoj se roditelji nalaze.

Razumski dio (hladno razmišljanje) ukazuje i na objektivnu potrebu da dijete treba roditeljsku potporu koja se proteže i do njegove odrasle dobi (problemi osamostaljivanja, kako emocionalnog tako i ekonomskog); stoga je poželjnije imati mlađe roditelje. Nažalost, nije rijetkost da dijete oboli od teške bolesti i bude doživotno ovisno o tuđoj pomoći; pa je i u ovoj situaciji jednostavnije i lakše sa mlađim roditeljima. Mlađi roditelji u toj situaciji imaju vremena i za drugo dijete, čime se značajno poboljšava obiteljsko ozračje.

Svakako, u procjeni kada je najbolje postati roditelj, treba voditi brigu i o kulturološkim čimbenicima. U mnogim kulturama roditeljstvo započinje značajno ranije, nerijetko i u periodu adolescencije. No ako je riječ o kulturološki i socijalno „prihvatljivom“ ili čak poželjnom periodu početka roditeljstva tada je prisutna i potpora šire obitelji. U takvim društvima je međugeneracijska dobna razlika manja i češće je više generacija „pod istim krovom“ – u jednom kućanstvu, što se povoljno odražava na rani period odrastanja djece adolescentnih roditelja.

Upitao sam psihologinju što misli o ovoj temi, kakvu bi preporuku dala. Kaže, optimalno vrijeme za početak roditeljstva je kada se supružnici osjećaju biološki, psihološki i kulturološki spremni. No ja bih rekao da ljubav koji puta ne pita za sve aspekte spremnosti; ako je ima napretek - dijete će dobiti sve što je potrebno za zdravi rast i razvoj.

 


 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija