Kako biti sretan?
dr.med. Iva Stasiow, psihoterapeut
Sreća je izrazito individualno stanje i složena kombinacija mentalnih i emocionalnih elemenata.
Za neke ljude sreća znači biti potpuno opušten i bezbrižan tijekom praznika. Za druge sreća znači intelektualni napor. Trećima je sreća onaj trenutak nakon što su otrčali maraton. Sreća može trajati jedan trenutak. Može trajati mjesecima čak čitav život, ovisno o tome kako ju definirate. Sreća ne mora nužno ovisiti o događajima postignućima. Ustvari, sreća je rezultat načina na koji obrađujemo svoje iskustvo, a ne onoga što to iskustvo zapravo jest.
Jenny je bila studentica druge godine na Oksfordskom sveučilištu. Stanovala je u privlačnoj zgradi fakulteta, u kojoj se udobno smjestila, a izgledalo je i kao da je uspjela pronaći prijatelje. Njezin je akademski uspjeh bio odličan. Pa ipak, često bi telefonirala kući žaleći se na to koliko je očajna. Njezini roditelji to nikako nisu mogli razumjeti. “Zašto jednostavno nisi sretna?” ogorčeno ju je pitao otac. “Imaš sve što si željela.”
Nasuprot njezinu hodniku stanovao je Ted. Ted se mučio s učenjem, koje mu je zadavalo mnogo više problema nego što je očekivao. Svoje je eseje često predavao sa zakašnjenjem, a morao je i ponovno polagati prve važne ispite. Medutim, na području socijalnih odnosa i sporta išlo mu je mnogo bolje. Bio je odabran za člana fakultetskog ragbi-tima, a imao je i mnoštvo prijatelja na fakultetu i izvan fakulteta. Ted je bio sretan čovjek.
Sreća nije ni na kakav očigledan način povezana s izvanjskim okolnostima, bogatstvom ili uspjehom — ustvari, mnogi su bogati i uspješni ljudi nesretni. Jedan uspješan način opisivanja metode “kako da” sreće ponudili su autori knjige Know-How, Leslie Cameron-Bandier, David Gordon i Michael Lebeau, koji kažu “Umjetnost posjedovanja [sreće] znači. željeti ono što dobijete.” Biti sretan označuje proces. To od nas zahtijeva uključivanje u određene aktivnosti jer podrazumijeva selektiranje: od svih informacija i iskustava koje su vam na raspolaganju vi obraćate punu pozornost na one koje vam pružaju najviše, umjesto na one koje vam pružaju najmanje.