Zanima Vas tko su najbolji doktori i stomatolozi u Hrvatskoj?

Pogledajte što ljudi misle o njima i iskoristite te informacije za dobrobit Vašeg zdravlja. Pomozite drugim ljudima tako što ćete ostaviti komentare i ocjene!

Doktor Kapun pruža 10% popusta na potrebnu uslugu novom pacijentu koji se ovdje prijavi.
PRIJAVITE SE OVDJE!

Liječenje hipertrofije (povećanja) prostate, danas i sutra. Piše dr. Neven Kapun

  • Objavljen: 18. Ožujak, 2013
32364_prostata.jpg

Danas starije muške pacijente u urološku ambulantu dovode simptomi otežanog ili iritativnog mokrenja , znakovi upale donjih mokraćnih putova, strah od raka ili od nemogućnosti mokrenja.

Benigna hipertrofija prostate(tj. dobroćudno povećanje kestenjače)  je stanje povezano sa starenjem. Danas nije za život opasna bolest, ali se često manifestira sa simptomima donjih mokraćnih putova (engleski luts-lower urinary tract syndrom) te više ili manje smanjuje kvalitetu života muškaraca.

Osim starenja faktori rizika su:

-pušenje

-debljina

-pijenje velikih količina alkohola

-šećerna bolest

-i po nekim studijama vazektomija

Tko ima tegobe?

Više epidemioloških istraživanja pokazalo je da 50 % muškaraca starijih od 50 godina ima povećanu prostatu , a samo njih 25% ima značajne tegobe s mokrenjem. Kako populacija stari, tako je i tih pacijenata sve više.

Zašto muškarci dolaze?

Gotovo 77 % muškaraca sa povećanom prostatom dolazi na pregled kod urologa zbog znakova  iritacije npr. učestalo dnevno i noćno mokrenje, hitno mokrenje te pritisak u mjehuru kao i znakova opstrukcije kao što su slabiji, tanak ili raspršen mlaz, prekidanje mlaza mokraće, kapanje urina nakon mokrenja i teže započinjanje mokrenja.  17 % ispitanih na pregled dolazi zbog straha od mogućeg raka prostate. Zanimljivo je da bolesnike ne brinu toliko sami simptomi bolesti.  Njih 56 % je teške simptome imalo već dvije godine prije pregleda ali su tegobe objašnjavali starenjem, a liječili su ih promjenom dnevnih aktivnosti i navika te raznim fitoterapijama. Pacijente najviše zabrinjavaju mogući potpuni zastoj mokrenja i mogući neizbježni operativni zahvat, pokazali su rezultati istraživanja najnovijih epidemioloških studija.

Hoće li bolest i tegobe napredovati i kako brzo?

Liječnik koji se suočava sa tegobama zabrinut je i pokušava pronaći pacijente kod kojih će bolest  napredovati, tj. progredirati. Faktori koji nam mogu najviše pomoći u tome su godine pacijenta , vrijednosti PSA (prostata specifični antigen) i volumen prostate. Smanjenje maksimalnog mlaza te povećani zastoj u mjehuru nakon mokrenja (ostatni urin) i povećani IPSS scor dodatni su parametri.

Pacijenti sa manjim tegobama - podvrgnu se aktivnom praćenju  i promjeni životnih navika.

Oni koji imaju srednje izražene tegobe - potrebno je brzo smanjiti ili popuno iskorijeniti simptome te povećati kvalitetu života uz minimalne nuspojave liječenja.

Pacijenti sa visokim rizikom napredovanja bolesti - potrebno je zaštiti mjehur i odgoditi napredovanje bolesti. Ukoliko se obstrukcija ne liječi može doći do ozbiljnih komplikacija  kao što je akutna ili kronička retencija urina, koju može pratiti oštećenje bubrega, a u krajnjem slučaju uzrokovati i potpuno otkazivanje bubrega.

Ukoliko konzervativnim tretmanom ne uspijemo u svojoj nakani, akutna retencija (iznenadna potpuna nemogućnost mokrenja), kronička retencija sa ishiuriom paradoxom (stanje kod kojeg u mjehuru postoji veliki zastoj mokraće te se ona kod pacijenta jednostavno prelijeva,tj stalno mu bježi) ili vjerojatni operativni zahvat krajnje su posljedica i rješenje .

Zadnjih 15 godina se terapija BPH promijenila iz korijena. Nove  mogućnosti liječenja radikalno su smanjile broj operativnih zahvata. Unatoč tome 3 od 10 muškaraca podvrgnuto je kirurškom zahvatu zbog ove bolesti. Najčešće se radi TUR (trans- uretralna resekcija) prostate , rijeđe TUIP (incizija, za prostate manje od 30 grama), a vrlo rijetko klasična prostatektomija (operater prstom izljušti adenom prostate), koja je rezervirana samo za izrazito velike prostate.

Vjerojatnost da će oni kod kojih dođe do akutnog zastoja urina biti operirani unutar prve godine je gotovo 60 %.

Postavljanje dijagnoze?

Dijagnostika obuhvaća uzimanje anamneze , određivanje IPSS-a ( simptom skora koji obuhvaća pitanja o mlazu, učestalosti mokrenja i hitnoći), digitorektalni pregled (palpacija prostate prstom), određivanje PSA i kreatinina (bubrežna funkcija) te analiza sedimenta urina (pregled urina pod mikroskopom). Dnevnik mokrenja je vrlo je koristan u objektivnoj ocjeni tegoba.

Ako je potrebno, kod pacijenta treba odrediti rezidualni urin (ostak urina u mjehuru nakon mokrenja), TRUS prostate (pregled prostate UZV sondom kroz debelo crijevo),  UZV bubrega te uro-flow (određivanje brzine protoka i volumena mlaza mokraće).  Ukoliko je zaostatak urina veći od 300 ml, pacijent stariji od 80 ili mlađi od 40 godina, ili maksimalni flow veći od 15 ml/sek,  potrebno je učiniti cistometriju (invazivna pretraga kojom se pomoću sondi u mjehuru i debelom crijevu ispituju tlakovi te se pomoću toga može odrediti uzrok otežanog ili iznenadnog nekontroliranog mokrenja).

Cistoskopija (pregled mokraćne cijevi i mjehura sa instrumentom debljine 5-6 mm gdje urolog direktno okom vidi promjene) je indicirana u slučajevima isključivanja druge patologije hematurije (krv u mokraći), strukture mokraćne cijevi (suženje mokraćne cijevi), tumor mjehura (novotvorina), stanje poslije kirurškog zahvata) ili prije op. zahvata. 

U sljedećem članku pročitajte o lijekovima i terapijama za liječenje problema s prostatom..........

Neven Kapun dr.med.spec.urolog - Privatna urološka ordinacija dr. Kapun

O autoru članka

  • Grad Zagreb /
  • Novi Zagreb - istok /
  • Privatna ordinacija /
  • Marjanovićev prilaz 6
  • Telefon: 01/660-4779
  • e-pošta: neven at ordinacijakapun dot hr
  • komentara: 29,
  • ukupno ocjena: 89
4,66
Pogledajte sve objavljene članke