Zanima Vas tko su najbolji doktori i stomatolozi u Hrvatskoj?

Pogledajte što ljudi misle o njima i iskoristite te informacije za dobrobit Vašeg zdravlja. Pomozite drugim ljudima tako što ćete ostaviti komentare i ocjene!

Doktor Husar pruža 10% popusta na pregled te potrebnu uslugu novoj pacijentici koja se ovdje prijavi.
PRIJAVITE SE OVDJE!

O menstruacijskom ciklusu

  • Objavljen: 29. Kolovoz, 2017
5148_resizekk.png

 

Menstruacijski ciklus je jedan od najsavršenijih ali i nakompleksnijih bioloških sistema. On je rezultat usklađenog, uzajamnog djelovanja nekoliko organa odnosno žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem. Uredno menstrualno krvarenje, u pravilnim vremenskim razmacima, je najbolja kontrola ispravnosti i valjanog djelovanja ovog sistema. Najviša razina kontrole i regulacije je smještena u mozgu, odnosno njegovom dijelu nazvanom hipotalamus. Taj dio je brojnim vezama povezan sa svim ostalim dijelovima mozga. Ova spoznaja nam danas omogućuje razumijevanje kako se svi važni događaji u životu žene mogu odraziti na funkcioniranje menstruacijskog ciklusa. Stepenicu ispod je hipofiza, žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem koja ima centralno mjesto u radu svih ostalih žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem, čiji hormoni stimuliraju rad jajnika ali i drugih žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem (štitne žlijezde, nadbubrežne žlijezde). Slijede jajnici koji svojim cikličkim radom, odnosno svojim hormonima koji se sintetiziraju u tom ciklusu određuju cijeli organizam žene u užem smislu. Rezultat cikličkog rada jajnika je i dozrijevanje jajne stanice; ženske spolne stanice koja sjedinjena sa muškom spolnom stanicom čini novi život. Posljednji, periferni dio cijelog sistema je maternica odnosno njezina sluznica, endometrij čija je sudbina, odnosno rast, stručno rečeno proliferacija, njezin opstanak ili propadanje, što rezultira krvarenjem, direktna posljedica stalnog djelovanja hormona jajnika. Sva 4 dijela sistema rade ciklički, dakle imaju svoj ciklus i povezani su uzajamnim, dvosmjernim vezama.

Pobliže, nešto o cikličkom radu jajnika. Cijeli ciklus se može podijeliti u 2 polovice. Središnji događaj svakog ciklusa jajnika je ovulacija. Ovulacija predstavlja prskanje mjehurića, (lat. folikula) u kojem je tijekom prve polovice menstruacijskog ciklusa dozrijevala jajna stanica. Prskanjem folikula zajedno sa tekućinom koju folikul sadrži biva oslobođena u trbušnu šupljinu i jajna stanica. Ukoliko tada ili nedugo nakon toga bude ostvaren kontakt jajne stanice sa muškom spolnom stanicom, spermijem, može doći do njezine oplodnje i tako stvaranja novog života. Prva polovica ciklusa jajnika naziva se, prema već gore spomenutom folikulu, FOLIKULARNOM FAZOM. Nakon ovulacije započinje druga polovica ciklusa. Na mjestu prsnutog folikula stvara se tzv. žuto tijelo (lat. corpus luteum) - ime je prema žutom pigmentu kojeg sadrže te stanice. Prema latinskom nazivu druga polovica ciklusa naziva se LUTEINSKA FAZA. Svaka polovica menstruacijskog ciklusa ima hormone koji se dominantno sintetiziraju i luče lokalno, u okolno tkivo, te u cirkulaciju žene izazivajući tako lokalne ali i sistemske promjene u organizmu. Dominantni hormoni prve polovice ciklusa su estrogeni hormoni. Dominantni hormoni druge polovice ciklusa su gestageni hormoni. U organizmu su uvijek prisutne obje vrste hormona, ali ovisno o fazi ciklusa pojedini pretežu. Uvijek je potrebno koordinirano djelovanje obje grupe hormona na sluznicu maternice. To rezultira urednim razvojem i izgledom sluznice odnosno njezinom funkcijom. Ukoliko ne dođe do oplodnje, odnosno do trudnoće, žuto tijelo propada što rezultira padom produkcije hormona. Slijedi propadanje sluznice maternice ovisnoj o konstantnoj koncentraciji hormona jajnika. Propadanje sluznice se vidljivo manifestira menstrualnim krvarenjem. Uobičajeno menstruacijski ciklus traje 4 tjedna odnosno 28 dana premda su moguće i varijacije u trajanju, od oko 22-35 dana. Obje polovice traju podjednako oko 14 dana, premda to uvijek nije tako. Ovulacija je uobičajena oko polovice ciklusa. Konstantnijeg je trajanja luteinska faza 11-14 dana. Samo menstrualno krvarenje traje do 7 dana, prosječno 3-5. Menstrualna krv je tamna, tekuća, i predstavlja smjesu krvi, te razgrađene sluznice. Sadržaj je u pravilu tekuć, premda se ponekad mogu vidjeti i manji ugrušci te komadići sluznice.

Ovaj, nešto duži uvod svakako je potreban za razumijevanje poremećaja menstruacijskog ciklusa i posljedično nepravilnih krvarenja koji su jedan od najčešćih ginekoloških poremećaja, a često i sekundano uzrokovane slabokrvnosti. Poremećaji ciklusa su najčešći na početku i na kraju generativnog perioda žene. U početku generativnog perioda tj, u vrijeme puberteta i rane adolescencije razlog nepravilnosti je neuigranost brojnih mehanizama odgovornih za koordinaciju i regulaciju menstruacijskog ciklusa. Na kraju generativnog perioda žene, u vrijeme polaganog gašenja funkcije jajnika uzrok poremećaja je u lošem kvalitetu preostalih folikula te njihovom neadekvatnom reagiranju na hormonalne podražaje hormona hipofize. No, poremećaji ciklusa mogući su i u bilo kojem životnom dobu žene. S obzirom na kompleksnost cijelog ciklusa uzroci poremećaja su vrlo brojni, često puta nepoznati (sežu od psihičkih poteškoća, velikih fizičkih napora, težih bolesti, bolesti bilo kojeg dijela odgovornog za regulaciju ciklusa, utjecaja životne sredine, ljekova i dr.)

U cijelom menstruacijskom ciklusu najčešće se remeti i izostaje njegov najsloženiji dio tj. ovulacija. To rezultira ili skraćenjem ciklusa najčešće na oko 15-17 dana ili njegovim produljenjem na 40-50 dana ili moguće i duže. Sve to uvijek rezultira obično pojačanim, dugotrajnijim krvarenjem no što je uobičajeno menstruacija. Naime, kao rezultat izostanka ovulacije ,izostaje i druga polovica menstruacijskog ciklusa, čiji produkt- gestageni hormoni su odgovorni za takvu promjenu i izgled sluznice koja rezultira normalnim, uobičajenim krvarenjem. Stoga su gestageni hormoni i najčešća terapija nepravilnih krvarenja. Ova krvarenja stručno se zovu disfunkcijska krvarenja.

Na kraju ovog dijela o poremećajima menstruacijskog ciklusa i preporuka koja važi za žene svih životnih dobi, dakle od puberteta do zrelih godina perimenopauze: ukoliko se ciklusi skrate ispod 20 dana ili se pak produlje na preko 40-50 dana javiti se ginekologu, jer krvarenje koje se pojavljuje u tom slučaju je obično uvijek jako i dugotrajno, a u konačnici može voditi i prema razvoju karcinoma sluznice matenice. Često puta takva dugotrajna kvarenja je teško kontrolirati i liječiti te je često puta tada potrebno učiniti kiretažu. Jaka i dugotrajna, nepravilna kvarenja najčešći su uzrok slabokrvnosti u žena. Danas raspolažemo vrlo uspješnom terapijom za regulaciju menstruacijskog ciklusa i nema razloga trpjeti radi toga.

 

 

 

O autoru članka

  • Grad Zagreb /
  • Trešnjevka - sjever /
  • Privatna ordinacija /
  • Tratinska 27/4
  • Telefon: 01/309-6827
  • e-pošta: ginekoloska dot ordinacija-husar at email dot t-com dot hr
  • komentara: 87,
  • ukupno ocjena: 103
4,85
Pogledajte sve objavljene članke