Zanima Vas tko su najbolji doktori i stomatolozi u Hrvatskoj?

Pogledajte što ljudi misle o njima i iskoristite te informacije za dobrobit Vašeg zdravlja. Pomozite drugim ljudima tako što ćete ostaviti komentare i ocjene!

Doktor Jovančević pruža 10% popusta na pregled za novog pacijenta kojeg se ovdje prijavi.
PRIJAVITE SE OVDJE!

O utjecaju kemijskih toksina na rast i razvoj djece (II. dio)

  • Objavljen: 19. Travanj, 2017
12905_jovica.jpg

 

Toksični kemijski spojevi u proizvodima široke potrošnje 

 

Kozmetika, odjeća, obuća, otapala, boje, sredstva za čišćenje sadrže desetke tisuća različitih kemijskih spojeva od kojih je veći broj potencijalno ili dokazano opasan. Tek za ilustraciju dimenzije potencijalne opasnosti može poslužiti podatak da se u proizvodnji kozmetike upotrebljava se više od 75.000 različitih kemijskih spojeva, u obradi tekstila oko 8000, dok podataka o kemijskim spojevima koji se rabe u proizvodnji obuće nema. (12)Sve se češće primjenjuje tehnologija nanočestica (deodoransi, obrada tekstila kojom se smanjuje gužvanje). Zbog toga što gotovo nemjerljivo malene, bez zapreka s lakoćom prodiru u organizam i još uvijek nije poznat njihov učinak na zdravlje. Kad je riječ o koži djece, potrebno je napomenuti da je potencijalni rizik od toksičnog i sustavnog djelovanja znatno veći nego u odraslih, zbog toga što je propusnost gotovo dvostruka, a relativna površina (površina u odnosu na tjelesnu masu) također je višestruko veća (npr. novorođenče ima 7 puta veću relativnu površinu kože u odnosu na odraslu osobu). Već spomenuti ftalati često se nalaze u pojedinim dijelovima odjeće i obuće. Nažalost, nerijetko se u obradi tekstila koriste toksične supstance (npr. olovo, kadmij, živa, krom, perflorirani kemijski spojevi, klorobenzeni, biocidni i antifungalni spojevi, azo boje, klorofenoli, kratkolančani klorirani parafin) koji predstavljaju opasnost ne samo zbog izravnog kontakta s kožom nego i zbog kontaminacije okoliša (odlaganje industrijskog i tekstilnog otpada). Odista nije očekivano da su čarape inmpregnirane srdstvima koja priječe rast gljivica i baktrija. Nevjerojatni su rezultati istraživanja koja pokazuju da je u prvih mjesec dana, samo putem sredstava za njegu, novorođeno dijete bilo izloženo različitim kemijskim spojevima, prosječno 48 spojeva. Nacionalne regulative o sigurnosnim standardima ni izdaleka ne pokrivaju tako velik broj kemijskih spojeva. Primjerice, 2009. godine Europska unija izdaje Direktivu 1223/2009, kojom zabranjuje uporabu 1328 kemijskih spojeva koji se mogu pronaći u kozmetičkim pripravcima, dok o većini preostalih nema nikakvih podataka.  

 

Kad je riječ o hrani, nadomjestcima hrane i vodi, osim već poznatih zagađenja teškim metalima, organskim ugljikovodicima, biocidima, svakako treba voditi brigu o biološkom zagađenju (bakterije, virusi, gljivice i njima stvoreni toksini) te sintetičkim proizvodima (konzervansima, zaslađivačima). Primjerice, dosta se pozornosti obraća na HMF (hidroksi-metilfurfural) koji nastaje u procesu zagrijavanja kukuruznog škroba pri proizvodnji sirupa (rasprostranjeno sladilo u bezalkoholnim pićima, biljnim sirupima, konditorskim proizvodima). Riječ je o spoju koji nastaje dehidracijom ugljikohidrata (događa se kod pečenja, kuhanja ili sušenja hrane) koji pojačava okus i hrani daje privlačniji izgled (Maillardova reakcija – karamelizacija). Iako epidemiološke studije ne upućuju na štetne utjecaje na zdravlje, na oprez potiču laboratorijska istraživanja koja pokazuju da HMF ima citotoksični i genotoksični učinak. Nasuprotno, istraživanja koja procjenjuju moguću toksičnost aspartama (L-asparagil-L-fenilalanim-metil ester) govore da je riječ o neškodljivom spoju 2 uobičajene aminokiseline. Ipak, ukoliko tijekom proizvodnje dođe do racemizacije (prijelaza L- u D- formu) mogući su toksični učinci. 

 

 Dioksini (poliklorirani dibenzodioksini) su vrlo stabilni i ekološki nerazgradivi kemijski spojevi koji nastaju kao nusproizvod u industrijskim procesima u kojima se provodi spaljivanje materijala koji sadržavaju klor (proizvodnja PVC-a, taljenje metala, spaljivanje otpada), izbjeljivanje klorom, uporabom herbicida i kao posljedica prirodnih procesa (vulkani, šumski požari). Najznačajniji putevi unosa su konzumacija kontaminiranog mesa, mliječnih proizvoda i ribe. Duhanski se dim također sadrži znatne količine dioksina. Riječ je o kemijskim spojevima koji imaju kumulativno djelovanje i mogući učinci na zdravlje su brojni. Iz literature valja izdvojiti podatke o utjecaju na kožu (klorakne – kod visoke ekspozicije), strukturu zubne cakline u djece, bolesti središnjega i perifernoga živčanog sustava, štitnjače, imunosnog sustava, nastanka endometrioze i dijabetesa. Načelno je riječ o karcinogenom i teratogenom spoju. U povijesti su se, nažalost, događali brojni incidenti s industrijskim postrojenjima, zbog kojih je došlo do masivne kontaminacije ljudi, životinja i biljaka, s teškim posljedicama. Kad je riječ o djeci najmlađe dobi, akumulacija dioksina započinje već tijekom trudnoće placentalnim prijenosom i nastavlja se dojenjem. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija donijela preporuke o maksimalnom dnevnom, tjednom i godišnjem unosu dioksina temeljem preporučenih količina namirnica koje sadržavaju taj spoj.  Zabrinutost izazivaju studije koje upućuju na sve veću učestalost dijabetesa, debljine, astme i autizma u proteklih nekoliko desetljeća. Postoje utemeljene sumnje da su ove bolesti češće u djece koja su dulje dojena, a čije majke žive u područjima gdje postoji visoka ekspozicija dioksinima. Dodatnu zabrinutost donose podatci o omjeru majčinog unosa dioksina u odnosu na tridesetak puta veći unos u djeteta putem majčinog mlijeka.  

 

 Arsen spada u skupinu kancerogena prve skupine (nedvojbeno dokazana kancerogenost). Osim akutnih toksičnih učinaka uzrokuje brojne zdravstvene poteškoće koje su katkada vidljive i desetak godina nakon ekspozicije (maligne bolesti). Ovaj element prolazi kroz placentu i uzrokuje povećanu učestalost spontanih pobačaja, mrtvorođenosti i prijevremenog poroda. Rana izloženost arsenu je popraćena većom učestalosti malignoma pluća u odrasloj dobi. Najvećim dijelom arsen dolazi u podzemne vodotokove razlaganjem aluvijalnih naslaga - mineralnih stijena koje sadrže arsen. Arsen i njegovi spojevi su izrazito mobilni u okolišu, ne samo zbog podzemnih vodotokova, nego i zbog ulaska u organizam i širenja hranidbenim lancem. Tome treba pridodati i korištenje određenih insekticida i pesticida koji također mogu sadržavati arsen. Prisustvo arsena u vodi za piće predstavlja javnozdravstveni problem u mnogim državama. U istočnim dijelovima Republike Hrvatske razine anorganskog arsena u podzemnim vodama višestruko premašuju dopuštene granice. Za očekivati je da će se uvođenjem suvremenijih (ali i značajno skupljih) metodologija dearsenizacije vode njegove vrijednosti sniziti unutar dopuštenih granica. Inače se značajne koncentracije arsena mogu nalaziti u riži. Kako se najviše arsena nalazi u rižinoj ovojnici najmanja je opasnost ako se konzumira glazirana riža s koje je odstranjena ovojnica. Nasuprot tome, integralna riža kao i rižino mlijeko sadrže veće koncentracije ovog toksina. 

 

Posebnu pozornost treba posvetiti mogućoj izloženosti trudnica i male djece kemijskim spojevima iz skupina insekticida, larvicida, herbicida, fungicida, baktericida, rodenticida, akaricida, limacida, nematocida i drugih spojeva koji se koriste za uništavanje pojedinih biljnih i životinjskih oblika u svakodnevnom životu i proizvodnji hrane.  Veći dio ovih spojeva može dospjeti u organizam hranom, vodom, udisanjem aerosola ili preko kože i sluznica. Neki od ovih preparata imaju izrazitu toksičnost i štetnost za okoliš.  Kako je riječ o velikom broju kemijskih spojeva koji se nalaze u masovnoj uporabi svakako treba strogo poštivati upute za rad sa njima i pojačati nadzor njihove primjene kao i kontrolu hrane i vode kako bi se spriječila nedopuštena kontaminacija.   

 

 

Zagađenje zraka 

 

Zrak u velikim urbanim centrima kontaminiran je visokim razinama nusproizvoda izgaranja goriva (benzin, nafta) i drugih fosilnih goriva. U gradskim je središtima veća učestalost bolesti dišnih puteva djece (alergijske bolesti, infekcije). Zanimljive su i dvije studije koje pokazuju da djeca koja su potencijalno izložena većim koncentracijama tih polutanata (New York), u usporedbi s djecom koja žive u područjima s niskim zagađenjem, postižu lošije rezultate na testovima inteligencije u dobi od 5 godina.  Nešto kasnije, ista skupina autora pokazuje u drugoj studiji da rizična skupina djece iste dobi ima više razine anksioznosti, depresije i poteškoća održavanja pažnje. Čini se da većina toksičnih učinaka može pripisati benzenu (nalazi se u benzinu) i razgradnim produktima dizelskih goriva. Ovi potonji spadaju u skupinu mikročestica (veličina 0,1 do 100 mikrometara) i u skupin nanočestica (veličina od 1 – 100 nanometara). Većina ovih kemijskih spojeva su razvrstani u neku od skupina kancerogena, ovisno od stupnja kancerogenosti. Zbog vrlo malih dimenzija prodiru duboko u pluća i bez većih zapreka prodiru u ostala tkiva. O utjecajima na stanične membrane, organele i DNK malo je radova. Općenito su slabo poznati učinci nanočestica, unatoč činjenici da se nalaze u širokoj paleti proizvoda za ljudsku uporabu (deodorani, tekstil tretiran nanočesticama zbog smanjenja gužvanja).   

 

 

Zaključak 

 

Ljudski organizam je dio ekosustava, postoji međusobna nedjeljivost i povezanost. Čovjek utječe na okoliš, ali i okoliš utječe na čovjeka, na sve segmente njegova bića, od gensko-molekularnog do emocionalnog i socijalnog. Nedvojbeno je od iznimnog značenja osigurati što manji unos potencijalno štetnih kemijskih spojeva tijekom trudnoće i ranog djetinjstva. S obzirom na mnoštvo štetnih tvari kojima smo svakodnevno izloženi, potrebno je osigurati posebne sigurnosne standarde za zaštitu spomenutih skupina i izraditi nacionalne preporuke koje bi omogućile roditeljima sigurniji odabir i smanjenje izloženosti potencijalno škodljivim čimbenicima. Prema iskustvima iz svijeta, nositelji takvih programa trebaju biti zavodi za javno zdravstvo i stručna društva u području medicine, toksikologije, agronomije, prehrambene biotehnologije, tekstilne i obućarske tehnologije te ekologije s posebnim naglaskom na odgovorno i sigurno postupanje sa otpadom.

 

 

 

 

O autoru članka

  • Grad Zagreb /
  • Trešnjevka - sjever /
  • Dom Zdravlja /
  • Zvonigradska 9
  • Telefon: 01/301-4584, 098/403-808
  • e-pošta: milivoj at vip dot hr
  • komentara: 48,
  • ukupno ocjena: 95
4,77
Pogledajte sve objavljene članke