Preventivnim pregledom madeža smanjujemo rizik za nastanak malignog melanoma
prim.dr.sc. Lena Kotrulja, dermatovenerolog
Maligni melanom je zloćudni tumor kože koji nastaje iz melanocita, stanica koje proizvode pigment melanin, a koji se ubraja među najzloćudnije tumore kože i sluznica uz veliku sklonost ranom metastaziranju. Maligni melanom seosim na koži može pojaviti i na sluznicama, oku i u središnjem živčanom sustavu. Za razliku od drugih oblika raka kože melanom je agresivan tumor izuzetno loše prognoze, koji se lako i brzo širi u udaljene dijelove tijela, gdje nastavlja rasti razarajući tkiva.
Zbog toga svaku kožnu promjenu koja pokazuje promjenu boje, oblika, rubova ili veličine treba ozbiljno shvatiti i na vrijeme pregledati kod dermatovenerologa, koji će na temelju kliničke slike i dermatoskopije odlučiti je li potrebno kirurško odstranjenje uz mikroskopsku analizu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije godišnje se registrira oko 130.000 osoba kod kojih je dijagnosticiran maligni melanom, od čega godišnje umre 41.000 ljudi. U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 500 novih slučajeva melanoma. U posljednjih 30 godina broj oboljelih od malignog melanoma u Europi se udvostručio, a stopa smrtnosti u Hrvatskoj je čak za 50% veća od prosječne stope smrtnosti za države Europske unije, upravo iz razloga što se melanom dijagnosticira u uznapredovalom stadiju.
Postoji više različitih faktora rizika za razvoj melanoma, od kojih je najvažnije ultravioletno zračenje, ali i nasljeđe, fototip kože, tip i broj madeža. Učestalo izlaganje suncu i sunčane opekline u ranom djetinjstvu predstavljaju značajan rizik za nastanak melanoma kasnije tijekom života. Dovoljno je da dijete zadobije jedan do dva puta sunčane opekline i da se rizik nastanka melanoma kasnije tijekom života udvostruči.Osobit rizik imaju osobe koje su više puta tijekom života imale opekline od sunca, te one koje povremeno intenzivno borave na suncu ili se izlažu umjetnim izvorima UV zračenja, kao što su solariji, a koji su mnoge zemlje zabranile mlađima od 18. godina, zbog dokazanog kancerogenog djelovanja na kožu.
U praćenju madeža važan je samo pregled kože kao i redoviti preventivni dermatološki pregledi madeža uz dermatoskopiju. Dermatoskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koje je obavezni dio pregleda madeža i predstavlja premosnicu između standardnog kliničkog pregleda madeža i histopatološke interpretacije madeža koji su operativno odstranjeni. Dermatoskopija nam omogućuje analizu pigmenta i strukture pigmetniranih promjena kroz slojeve kože, što je prostim okom nemoguće. Vrijednost dermatoskopije je upravo u ranijem otkrivanju promjena koje upućuju na određenu atipiju (odstupanje od normale). Kod samopregleda je važno pratiti odstupanja u izgledu madeža primjenom ABCDE pravila (A-asimetrija, B-granica,rubovi, C-boja, D- promjer, E-elevacija, evolucija, rast).
Važnost preventivnih programa pregleda madeža je imperativ jer ukoliko se melanom otkrije u najranijoj fazi (melanoma in situ) možemo reći da je izlječenje 100%, s obzirom da se u tom slučaju radi o melanomu koji je još uvijek ograničen na površni sloj kože u epidermisu. Što je melanom deblji to je i prognoza lošija, a rizik metastaza veći. Upravo se zbog toga apelira na redovitim preventivnima pregledima kože za koje možemo reći da često spažavaju život osoba koje imaju veći rizik za nastanak melanona.