Što je napadaj panike?!
dr.med. Iva Stasiow, psihoterapeut
Napadaj panike su česti, a pogađaju čak 10% stanovništva u jednoj godini. Većina se ljudi oporavi bez liječenja; neki dobiju panični poremećaj. Panični poremećaj je rijedak, pogađa 2–3% stanovništva u 12–mjesečnom razdoblju. On obično započinje kasno u adolescenciji ili mlađoj odrasloj dobi te zahvaća žene 2 do 3 puta češće nego muškarce.
Napad panike je nagli nastup neupadljivog, kratkog razdoblja izrazite nelagodnosti ili straha, praćen fizičkim i psihičkim simptomima.Simptomi dosežu svoj vrhunac nakon kojih 10tak minuta i onda nestaju. Panični poremećaj predstavlja pojavu ponavljanih napadaja panike, tipično praćenih strahom od budućih napada ili promjenama ponašanja kojima se mogu izbjeći situacije koje stvaraju podložnost napadima. Osoba s paničnim poremećajem očekuje sljedeći napad i zabrinuti su zbog njega ( anticipacijska anksioznost) te izbjegavaju mjesta ili situacije u kojima su se prije uspaničili. Osobe s paničnim poremećajem se često boje da imaju tešku bolest srca, pluća ili mozga te opetovano posjećuju obiteljskog liječnika ili hitnu službu, tražeći pomoć. Na nesreću, u takvim okolnostima se pažnja usmjerava na tjelesne simptome te se točna dijagnoza često ne postavlja.
Najučinkovitija terapija je kognitivno bihevioralna psihoterapija kroz izlaganje kojim se postepeno razvija tolerancija na neugodu i tehnike opuštanja i relaksacije. U novije vrijeme jako dobri rezultati se postižu i metakognitivnom terapijom. Začarani krug napadaja panike je usmjerena pozornost na tjelesne simptome i njihova katastrofična interpretacija, i izbjegavanje svih situacija u kojima se neugoda pojavila.