Što najčešće pitaju bolesnici s multiplom sklerozom (MS)! (1)
prof.dr.sc. Vesna Brinar, neurolog
- Da li ću umrijeti od multiple skleroze?
Multipla skleroza nije smrtonosna bolest.
U osoba koje započinju preventivno liječenje u ranoj fazi bolesti životni vijek je normalan.
U osoba koje nisu liječene ili je liječenje započelo kasno životni vijek može biti reduciran za 10-15 godina .
- Da li će moja djeca oboljeti od MS-a?
Multipla skleroza nije nasljedna bolest. Ta se bolest javlja sporadično iako se u nekim obiteljima javlja češće. Zato se danas smatra da multipla skleroza nastaje međuigrom genetskih i okolišnih čimbenika.
Životni rizik od oboljevanja od multiple skleroze u Europljana iznosi oko 0,3%
Učestalost MS-a je za jednojajčane blizance je oko 25-30%. To ukazuje na tzv. poligenski karakter bolesti, ali i na važnost okolišnih čimbenika.
Za dvojajčane blizance rizik za razvoj multiple skleroze je od 2-5%.
Rizik za razvoj multiple skleroze u djeteta jednog oboljelog roditelja je oko 2%.
Prema nekim istraživanjima rizik da će dijete majke oboljele od MS-a razviti bolest iznosi za dječake 1%, a za djevojčice do 4%.
- Da li mogu imati djecu iako imam MS?
Multipla skleroza ne utječe bitno na fertilitet i na trudnoću.
Tijekom trudnoće relapsi su reducirani, no poslije poroda relapsi mogu biti češći. Pokazalo se da je učestalost relapsa nakon poroda identična pojavi relapsa prije trudnoće. Oko 30% oboljelih žena nakon poroda je prema ranijem istraživanju razvijalo relaps, no uvođenjem imunomodulacijskog liječenja stopa relapsa se smanjila na 14%.
Epiduralna i spinalna anestezija, opća anestezija su sigurne i mogu se provoditi u trudnice s multiplom sklerozom.
Postoje nedoumice o utjecaju dojenja na razvoj relapsa. Neke su studije pokazale da će dojenje barem prva dva mjeseca spriječiti razvoj relapsa, druge studije nisu pokazale takvo blagotvorno djelovanje dojenja. No dojenje se preporuča osim ako postoji potreba nastavka liječenja te ga u takvim stanjima treba prekinuti. Svakako je važno da se majka ne iscrpljuje nespavanjem, te da ima pomoć barem u prvim mjesecima nakon poroda.
- Da li su korisne specijalne dijete?
Ne! Nema nikakve djelotvorne dijete koje bi imale važnost za razvoj MS-a ili relapsa! Sva dosadašnja istraživanja pokazala su da je samo sniženje razine vitamina D jedina razlika između zdravih osoba i osoba oboljelih od MS-a. Treba uzimati vitamin oko 5000 UI tijekom zime, jeseni i ranog proljeća, a po ljeti se treba sunčati, plivati i vježbati na suncu. U 20 minuta sunčanja organizam prima oko 10 000 internacionalnih jedinica D vitamina. Ako ne podnosite sunce tada treba uzimati manju dozu vitamina D u tableti i kapima i tijekom ljetnih mjeseci npr 8-10 kapi dnevno.
Nekada se nije savjetovalo sunčanje – no ono je apsolutno najbolje što može biti ali uz sve mjere opreza izlaganja suncu koje vrijede i za zdrave osobe. Naravno ako ne podnosite sunce, ili ako se pojačaju simptomi bolesti tada se ne sunčajte. Pojačanje simptoma uzokovano je povišenjem tjelesne temperature. Tada se na vlaknima s oštećenom mijelinskom ovojnicom teže šire najbrže frekvencije živčanih impulsa i to se može očitovati trncima, mutnijim vidom ili čak slabošću ekstremiteta. No kada se ohladite npr. kupanjem u hladnijoj vodi ti će simptomi nestati.
Nekada se smatralo da osobe s MS-om ne smiju vježbati i da moraju živjeti „pod staklenim zvonom“, što je apsolutno krivo. Vježbanje je jako dobro i potrebno, ali naravno u onim mogućnostima u kojima se pretjerano ne iscrpljujete.
Najbolje je bolesniku s MS-om preporučiti zdravu Mediteransku prehranu kao što je preporuka za zdrave osobe.