• Mogu li ići na kirurško liječenje ako imam MS?

Opća kirurgija i sve vrste anestezije su sigurne u bolesnika s MS-om

•    Mogu li se cijepiti ako imam MS ?

Vakcinacija ne uzrokuje MS niti uzrokuje nove relapse u multiploj sklerozi.

U bolesnika s multiplom sklerozom se preporuča izbjegavati cijepljenje živom, umrtvljenom vakcinom. Preporuča se vakcinacija  protiv influence.

• Da li stres uzrokuje MS ili inducira pojavu relapsa?

Nema dokaza da stres uzrokuje multiplu sklerozu no stresni način života udvostručuje rizik od razvoja relapsa!

• Da li pušenje utječe na MS?

Pušenje povećava rizik od progresije MS –a .

• Kako će multipla skleroza djelovati na daljnji život?

Multipla skleroza je bolest koja se javlja u mladih osoba najčešće između 20 i 40 godine života, no razvija se i u djece , a nerijetko se dijagnosticira i u starijih osoba, najčešće kao posljedica dugotrajne, tihe, klinički ne manifestne bolesti. Najveći broj bolesnika  (80 – 85%) ima relapsno remitirajući oblik bolesti. U takvih osoba u kojih se  odmah nakon liječenja relapsa (pulsna kortikosteroidna terapija ili plazmafereza) dakle u što ranijoj fazi bolesti počinje provoditi preventivno imunomodulacijsko liječenje (Copaxone, Interferon beta, novi oralni lijekovi kao Tecfidera ili Aubagio ) velike su šanse da se bolest zaustavi ili značajno ublaži. Danas  dapače postoji  mogućnost liječenja bolesnika koji slabije reagiraju na 1. liniju terapije, ili koji imaju visoko aktivnu bolest započeti liječenje II linijom  terapije (Gilenya  i posebno je za vrlo aktivnu bolest vrlo učinkovit Tysabri, te Lemtrada). U neliječenih bolesnika  ili bolesnika s kasnim početkom preventivne  terapije  najmanje 50% bolesnika razvija unutar 10-20 godina izrazitije teškoće u hodu. Razvoj može biti i značajno brži u osoba koje su u prve dvije godine bolesti imale dva relapsa ili više relapsa, kao i u bolesnika koji su imali motoričke ispade u početku razvoja bolesti, ponavljane motoričke ispade ili izraženu  nestabilnost  i /ili disfunkciju mokraćnog mjehura. Takvi bolesnici moraju biti pomno praćeni  klinički i MR-om da se na vrijeme uoči razvoj aktivnosti bolesti usprkos liječenja, koje tada svakako treba promijeniti. Kada bolest dosegne određeni stupanj razvoja tzv. degenerativnu fazu na nju više ne možemo djelovati lijekovima. Bolest tada poprima autonoman tijek. Zato je vrlo važno u ranoj, tzv. upalnoj fazi bolesti biti vrlo aktivan u liječenju. Nažalost nerijetko  i bolesnici i liječnici budu zavarani naoko dobrim stanjem  što je često prisutno u ranoj fazi  bolesti. No bolest se ipak šuljajući širi ako dobro ne pazimo  može se razviti u progresivnu fazu koja se teško zaustavlja, i  samo se i najučinkovitijim lijekovima može tek usporiti. Razlog  ne liječenja  učinkovitijim lijekovima do sada je nerijetko bila   uzrokovana ekonomskim problemima. Zbog  činjenice da su skuplji lijekovi  I i II linije terapije na  listi HZZO-a tek od 30.05.2015 brojni  bolesnici nisu na vrijeme liječeni adekvatnijom terapijom.  Nažalost još uvijek postoje značajni financijski limiti u primanju brzog i učinkovitog liječenja multiple skleroze, koje ima vrlo nepovoljan utjecaj na daljnji tijek bolesti.

Primarno progresivni oblik bolesti ili  progresivni oblik bolesti koji  se razvija  postupno u samom početku bolesti ili nastupa  postupnim pogoršanjem nakon prvog relapsa. Taj se oblik bolesti javlja se u oko 15% bolesnika s MS-om. Do sada nije  bilo učinkovitog  liječenja tog oblika  bolesti. Tek je recentno klinička studija (Oratorio) s   monoklonalnim protutijelom  ocrelizumab-om ( modifikacija chimeričkog protutijela – rituximab-a u humanizirano monoklonalno protutijelo  ocrelizumab)  pokazalo  povoljno djelovanje u oko 23%  bolesnika  s primarno progresivnim oblikom  multiple skleroze.  nakon jednog relapsa  ne reagiraju na terapiju.

• Kako i kada mogu dobiti  lijek  za prevenciju progresije multiple skleroze?

U prevenciji  relapsno remitirajuće oblika multiple skleroze koristi se imunomodulacijsko liječenje (Interferon beta, Copaxone ili oralni preparati Tecfidera  ili Aubagio). Već je dugo poznato  na temelju brojnih i opsežnih epidemioloških studija prirodnog tijeka relapsno remitirajuće multiple skleroze  da su prve dvije godine najvažnije! te da se liječenje mora provoditi što ranije i da samo liječenje u najranijoj fazi bolesti utječe na progresiju multiple skleroze. Nažalost, kriteriji HZZO-a RH  već  desetak godina ne dozvoljavaju primjenu lijeka ako bolesnik nema dijagnozu barem godinu dana i ako u  razdoblju unutar  godinu dana ili dvije godine  nije imao  sveukupno tri relapsa liječenih u bolnici pulsnom kortikosteroidnom terapijom.!  U takvih se bolesnika najčešće multipla skleroza  kao upalno-degenerativno bolest  potiho ili nalazom MR-a ili  klinički relapsima  razvija dalje.  Danas  znamo da  se u takvih bolesnika  vrlo brzo razvija imunosni poremećaj u središnjem živčanom sustavu (veliki i mali mozak , vratne i prsna kralježnična moždina) koji se sastoji od aktivacije stanica mozga ( mikroglije, dendritskih  stanica)  no one se ne uočavaju konvencionalnom magnetskom rezonancijom. Aktivacija navedenih struktura uzrokuje razvoj degeneracije živčanih vlakana. Medicina još ne poznaje  liječenje  degeneriranih  živčanih  vlakana  središnjeg  živčanog sustava. Prekasno liječenje će više ili manje usporiti bolest no neće biti dovoljno efikasno da je adekvatno zaustavi ili  značajno uspori i ublaži. Zato u svijetu započinju  liječiti prvi simptom  indikativan za MS (CIS- klinički izolirani sindrom) odmah! naravno ako su  ispunjeni kriteriji za CIS indikativan za MS  što znači prisutnost karakterističnih kliničkih simptoma kao i paraklinički nalaz poglavito nalaz MR-a mozga, i vratne, eventualno i prsne kralježničke moždine)