Sve što trebate znati o štitnjači
dr.med. Tihana Mazalin, ginekolog
U posljednjih nekoliko godina sve se više priča o štitnjači i njenoj važnosti za funkcioniranje organizma.. Postoji puno različitih informacija te može biti izazovno pronaći prave informacije za sebe i upute što napraviti i kako se ponašati u skladu s radom svoje štitnjače.
- 1 Što je štitnjača?
- 2 Čemu služi štitnjača?
- 3 Što je potrebno znati o hormonima štitnjače?
- 4 Želite li znati više o svakom hormonu?
- 5 Najčešće bolesti štitnjače?
- 6 Što je HIPOTIREOZA?
- 7 Što je HIPERTIREOZA?
- 8 Rjeđe, ali nerijetke bolesti štitnjače
- 9 Što je guša?
- 10 Što su tireoiditisi?
- 11 Subakutni granulomatozni tireoiditis
- 12 Što je Graves/Basedowljeva bolest?
- 13 Što je toksični adenom?
- 14 Što je koloidna cista?
- 15 Što su tumori štitnjače?
- 16 STRES I ŠTITNJAČA
- 17 PREHRANA I ŠTITNJAČA
- 18 TRUDNOĆA I ŠTITNJAČA
- 19 Što možete poduzeti već danas? Kako možete pomoći svojoj štitnjači?
Glavni cilj ovog bloga je riješiti nedoumice vezane uz štitnjaču te dobiti odgovore na pitanja:
Što je štitnjača i čemu služi? Koje su najčešće bolesti štitnjače, a koje se bolesti pojavljuju rjeđe? Utječu li stres i prehrana na štitnjaču? Kako je rad štitnjače povezan s trudnoćom?
Za odgovore na gore navedena pitanja i više pročitajte tekst u nastavku
Što je štitnjača?
Štitnjača, tzv. čuvarica cijelog organizma je endokrina žlijezda u ljudskom organizmu, koja svojim oblikom podsjeća na leptira ili slovo H.
Što su endokrine žlijezde? To su žlijezde koje imaju unutarnje lučenje hormona, koji se zatim oslobađaju u krv ili limfni sustav te pomažu određenim procesima unutar organizma. Primjerice, štitnjača je jedna od endokrinih žlijezdi (uz hipotalamus, hipofizu, gušteraču, epifizu, nadbubrežnu žlijezdu i spolne žlijezde) te ona svoje hormone izlučuje u krv. Hipofiza i hipotalamus žlijezde su koje upravljaju radom štitnjače, a posebnu važnost ima hipofiza koja potiče štitnjaču na proizvodnju hormona i na rast.
Nalazi se na prednjoj strani vrata, ispred dušnika kojeg obavija te ispod grkljana, a sastoji se od dva režnja koji su povezani središnjim dijelom (središnji dio se naziva isthmus). Ako se radi o zdravoj štitnjači, oba režnja trebala bi biti duga oko 4 cm, široka 2-2,5 cm, težine oko 30 grama.
Štitnjača se sastoji od folikula (mjehurića) koji grade žljezdane stanice (tireocite) koji stvaraju hormone i koloid. Koloid je tekućina guste teksture te se u njemu nalazi bjelančevina na koju se vežu hormoni štitnjače (tireoglobulin). Također se sastoji od limfnih puteva i živčanih vlakana.
Čemu služi štitnjača?
Zbog čega se štitnjaču zove „čuvaricom cijelog organizma“?
Štitnjača je zadužena za glavne metaboličke hormone u našem organizmu te je upravo iz tog razloga izuzetno važna. Dakle ona regulira metaboličku potrošnju energije. Ona stvara, skladišti i u krv luči hormone trijodtironin (T3) i tiroksin (T4).
Navedeni hormoni povećavaju metaboličke aktivnosti tkiva te utječu na neuroendokrini sustav.
Ako ste se pitali što je neuroendokrini sustav, što jednostavnije rečeno, on kontrolira reprodukciju, kako tijelo reagira na stres i infekcije, regulira metabolizam, krvni pritisak i još mnogo toga.
Primjerice, kada ste pod velikim stresom, štitnjača je žlijezda koja upozorava tijelo da uspori i uzme predah. Međutim, izuzetno je važno slušati tijelo i ne ignorirati signale koje štitnjača šalje.
Štitnjača utječe na funkcioniranje svake stanice u našem tijelu. Ukratko ćemo vam objasniti kako se odvija rad štitnjače. Hipotalamus (mala moždana struktura koja zauzima 1% volumena mozga) potiče hipofizu (endokrina žlijezda koja proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda) na lučenje TSH (tiroidnog stimulirajućeg hormona). TSH je hormon koji mora stimulirati štitnjaču na rad. Zahvaljujući TSH, štitnjača proizvodi mnogo hormona, između ostaloga T3 i T4. Kako bi stvorila hormone, štitnjača treba dovoljne količine joda i tirozina (neurotransmiter/aminokiselina koja potiče moždanu aktivnost). Također, za rad štitnjače vrlo su važni vitamini A, C i E te željezo i cink.
Dakle štitnjača je prilično mala žlijezda s velikom ulogom za organizam.
Što je potrebno znati o hormonima štitnjače?
Kao što je spomenuto u prethodnom poglavlju, štitnjača luči dva hormona: T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin), čiji je građevni sastav jod. Upravo iz tog razloga jod je ključan za sintezu hormona, pa je uvedeno jodiranje soli koju unosimo u organizam.
Po čemu se razlikuju? T3 i T4 razlikuju se u načinu djelovanja te koncentraciji. Čak 90% hormona štitnjače u krvotoku čini T4, međutim T3 djeluje i do četiri puta jače, ali kratkoročno u usporedbi s T4.
Dakle, T4 ima veću koncentraciju, međutim T3 je intenzivniji hormon ali u kratkom razdoblju. Primjerice, da dođe do prestanka rada štitnjače, hormonu T4 bi se raspala polovina jezgre u gotovo tri puta duljem periodu nego hormonu T3.
Oba hormona utječu na cjelokupni rad organizma, održavaju bazalni metabolizam stanica, utječu na rast i razvoj, kvalitetu spavanja, kretanje, dišni, probavni i krvožilni sustav, mozak te rad drugih žlijezda. Također, hormoni su povezani, tako da će pojačan rad štitnjače – povišena razina T4 u krvi u najvećem broju slučaja dovesti do povećanja hormona T3. U krvotoku i u jetri te krvožilnom sustavu dio T4 hormona se pretvara u T3.
Želite li znati više o svakom hormonu?
T3 (Trijodtironin)
T3 hormon utječe na brojne fizičke procese u tijelu, poput metabolizma, rasta, otkucaja srca. Kao što smo već spomenuli, T3 zauzima otprilike 10% u krvotoku, djeluje čak 3-4 puta intenzivnije od hormona T4, ali djeluje kraće. Čak 80% T3 hormona nastaje pretvorbom hormona T4, a nekih 20% T3 se proizvodi izravno u štitnjači.
Vrijednosti ovog hormona mogu biti u granicama normale (između 1,3-3,1), ali mogu biti i previsoke i snižene. Ako su vrijednosti povišene, može se raditi o sljedećim bolestima štitnjače: hipertireozi, Gravesove bolesti, Hashimoto sindroma, virusnog hepatitisa, karcinoma štitne žlijezde, subakutnog tiroiditisa, diabetes mellitusa, miastenije gravis i ciroze jetre.
O bolestima štitnjače moći ćete pročitati u sljedećem poglavlju.
Ako su vrijednosti snižene, to može biti znak da jetra ne funkcionira kako bi trebala. To također može biti posljedica nekih lijekova (npr. propranolol) te nekih bolesti: hipotireoza, oštećenje bubrega, ciroza jetre, karcinom, anoreksija.
T4 (tiroksin)
Hormon T4 najvažniji je hormon štitnjače te je, uz T3 hormon, prijeko potreban za zdravo funkcioniranje organizma. Djeluje na otkucaje srca, disanje, metabolizam itd. T4 hormon, za razliku od T3, u potpunosti stvara štitnjača, prema potrebi.
Vrijednosti T4 mogu biti u granicama normale (66-181).
Ako su vrijednosti T4 povišene, može se raditi o: hipertireozi, malariji, guši, hipertiroidizmu, Hashimoto sindroma, meningitisu, ali i o ovisnosti o opijatima i depresiji.
Ako su vrijednosti snižene, može se raditi o: infekcijama, hipotireozi, karcinomu dojke, cirozi jetre, celijakiji itd.
Izlučuje li štitnjača još neki hormon?
Štitnjača izlučuje hormon koji se zove kalcitonin, koji sudjeluje u regulaciji kalcijevih iona u tijelu.
Da bi bila moguća sinteza hormona štitne žlijezde, potreban je jod (najčešće ga dobivamo iz soli).
Kako funkcionira cijeli proces lučenja i djelovanja hormona?
Glavna žlijezda u mozgu, hipofiza, regulira lučenje T3 i T4 hormona pomoću TSH (tiroid stimulirajućeg hormona). TSH je pod nadzorom hipotalamusa i hormona koji luči TRH (tireotropin). Da vam pojednostavimo, TSH je hormon koji je jako važan za rad štitnjače, ali nije hormon štitnjače već mozga.
Hipofiza ima izuzetno važnu ulogu, kao i TSH, jer je oni signaliziraju štitnjači koliko hormona treba lučiti u krv. Hipofiza u krvi registrira određenu količinu T3 i T4 te sukladno s time proizvede TSH koji dodatno stimulira štitnjaču na lučenje T3 i T4. Primjerice, ako u krvi postoje veće količine T3 i T4 hormona, hipofiza luči manje TSH. Ako u krvi nema dovoljno T3 i T4, hipofiza će lučiti više TSH kako bi stimulirala štitnjaču na lučenje T3 i T4 hormona. Dakle, ako u laboratorijskom nalazu krvi (potrebno je tražiti analizu hormona štitnjače) primijetite viši TSH, znači da postoji manjak T3 i T4 i obrnuto.
Ako postoji manjak hormona, bazalni metabolizam će biti usporen za oko 40%. Osjećat ćete umor. Ako postoji višak hormona, bazalni metabolizam će biti 60-100% brži te ćete osjećati ubrzan rad srca.
Zanimljivo je da štitnjača u jednom danu, ovisno o intenzitetu stresa u tom danu te o godišnjem dobu i atmosferskim prilikama, povećava ili smanjuje svoj rad čime utječe na stanični metabolizam.
Najčešće bolesti štitnjače?
U svijetu preko dvije milijarde ljudi ima neki poremećaj štitnjače, a 20% od toga su Europljani. Hrvatska nažalost ima veliku incidenciju karcinoma štitnjače (10 osoba na 100 000 osoba). Otprilike 450 osoba u Hrvatskoj godišnje oboli od raka štitnjače. U skupini endokrinoloških bolesti, bolesti štitnjače su na drugom mjestu po raširenosti. Na prvom mjestu je šećerna bolest. Žene su čak deset puta podložnije problemima sa štitnjačom.
Kada se govori o bolestima štitnjače, postoje češći poremećaji i oni koji se rjeđe pojavljuju.
Dva najčešća poremećaja štitnjače su hipotireoza (manjak hormona u krvi) i hipertireoza (povećana razina hormona u krvi).
Što je HIPOTIREOZA?
Hipotireozu se može nazvati „uspavanom štitnjačom“. To je stanje usporenog rada štitnjače, tj. smanjenog izlučivanja hormona i samim time smanjenim djelovanjem hormona. Hipotireoza se češće pojavljuje kod žena nego muškaraca te je česta u starijoj dobi (iznad 65 godina).
S obzirom na to da hipotireoza djeluje prilično sporo, može proći neko vrijeme prije nego otkrijete da ju imate.
Zbog čega nastaje hipotireoza?
Najčešće nastaje zbog Hashimoto sindroma (kronična autoimuna upala štitnjače). Hashimoto sindrom ćemo objasniti u sljedećem poglavlju, ali ukratko, on nastaje kada dođe do disbalansa imunološkog sustava i za njega mora postojati genetska predispozicija.
Sjećate se da smo spomenuli važnost joda za štitnjaču? Ako u organizmu postoji manjak joda, to također može biti uzrok hipotireoze. Hipotireozu može uzrokovati i slabo izlučivanje hormona hipofize, za koju smo u prethodnom poglavlju naveli da upravlja radom štitnjače ili bolest hipotalamusa. To se naziva sekundarnom ili tercijarnom hipotireozom i TSH je obično snižen ili normalan, dok je T4 snižen. Uzrok također može biti operacija štitnjače i/ili zračenje.
Koji su simptomi hipotireoze?
Simptomi mogu uznapredovati kako poremećaj prelazi iz rane faze u napredniju fazu.
Simptomi u ranoj fazi su:
- Suha koža koja se peruta
- Lomljivi nokti
- Tanka kosa koja češće opada
Simptomi u kasnijoj fazi su:
- Podbuhlost lica
- Otok kapaka
- Zadebljanje jezika
- Usporen govor i dublji ton glasa
- Kroničan umor
- Iscrpljenost
- Slabije pamćenje i koncentracija
- Neraspoloženost
- Bolovi u mišićima i zglobovima
- Problemi s probavom (zatvorenost)
- Povećanje tjelesne težine
- Zadržavanje tekućine
- Poremećaji menstruacije
- Smanjen libido
Simptomi u odmakloj fazi:
- Anemija
- Hipotermija
- Smanjeni dovod krvi u mozak
- Zatajenje srca
- Epileptičke napadaje
Kako otkriti imate li hipotireozu?
Potrebno je izmjeriti hormone štitnjače u krvi, a to možete napraviti u laboratorijima. Ako nalaz pokaže porast TSH hormona, to će biti prvi znak da je funkcija štitnjače slabija. Svakako nakon dobivenih nalaza, ako su hormoni van granice normale, savjetujemo da se posavjetujete s endokrinologom te napravite ultrazvučni pregled štitnjače.
Kako se liječi hipotireoza?
Liječenje je nadomjesno, najčešće doživotno, uzima se dodatak hormona koji nedostaje u organizmu. Dozu određuje endokrinolog. Ako se nadomjestak uzima redovito, svaki dan natašte, u propisanoj dozi prognoza je dobra.
Što je HIPERTIREOZA?
Hipertireozu se može nazvati „ubrzanom štitnjačom“. Dakle, hipertireoza je stanje pojačanog rada štitnjače tj. prevelike količine hormona štitnjače u organizmu. Hipertireoza se također češće pojavljuje kod žena i to najčešće između 20-te i 50-te godine života.
Zbog čega nastaje hipertireoza?
Uzrok hipertireoze najčešće je autoimuna bolest štitnjače. Osim toga, može se raditi i o bolestima TSH receptora (toksični adenom ili multinodozni strum) ili o subakutnoj bolesti štitnjače, tihom tireoiditis ili postpartalnom tireoiditisu. Uzrok također može biti postojanje hiperaktivnih čvorova u štitnjače, virusna upala štitnjače ili prevelika doza lijeka pri liječenju hipotireoze.
Koji su simptomi hipertireoze?
Simptomi hipertireoze mogu varirati i mogu se mijenjati ovisno o fazi poremećaja, a možemo ih podijeliti na psihološke simptome i fiziološke simptome.
Psihološki simptomi su:
- Nervoza
- Emocionalna nestabilnost
- Nesanica
Fiziološki simptomi su:
- Jače lupanje srca
- Nepravilan srčani ritam
- Veći apetit
- Gubitak tjelesne težine
- Poremećaji menstruacije
- Smanjen libido
- Vlažne oči
- Ispupčene očne jabučice
- Pretjerano znojenje
- Drhtanje ruku
- Povišen krvni tlak
- Češća probava
- Tanka i rjeđa kosa
- Slabi nokti
Kako otkriti imate li hipertireozu?
Potrebno je izmjeriti hormone štitnjače u krvi, a to možete napraviti u laboratorijima. Ako nalaz pokaže smanjenu količinu TSH hormona, to će biti prvi znak da je funkcija štitnjače pojačana. Svakako nakon dobivenih nalaza, ako su hormoni van granice normale, savjetujemo da se posavjetujete sa endokrinologom te napravite ultrazvučni pregled štitnjače.
Kako se liječi hipertireoza?
Liječenje je nadomjesno, najčešće doživotno, uzima se dodatak hormona koji nedostaje u organizmu kako bi se smanjila proizvodnja hormona štitnjače. Dozu određuje endokrinolog. Ako se nadomjestak uzima redovito, svaki dan natašte, u propisanoj dozi prognoza je dobra.
Koji čimbenici mogu predstavljati rizik za razvoj poremećaja rada štitnjače?
- Porast tjelesne težine
- Bolovi u mišićima
- Nakupljanje tekućine
- Migrene
- Loša prehrana
- Nedovoljan unos joda
- Genetika
- Stres
- Pušenje
- Trudnoća
- Menopauza
Rjeđe, ali nerijetke bolesti štitnjače
Osim hipotireoze i hipertireoze o kojima je bila riječ u prošlom poglavlju, postoje i druge bolesti štitnjače.
Bolesti štitnjače o kojima ćete moći naučiti nešto su:
- Guša
- Tireoditisi
- Grawes-Basedowljeva bolest
- Toskični adenom
- Koloidna cista
- Tumori štitnjače
Pa, krenimo redom.
Što je guša?
Guša ili gušavost je drugi naziv za povećanu štitnjaču. Obična, netoksična guša je nemaligna.
Najčešći uzrok nastanka guše je nedostatak joda, za koji smo u prethodnim poglavljima istaknuli važnost. Iz tog razloga gušavost se najčešće javlja u zemljama koje ne stavljaju jod u kuhinjsku sol. Uzrok također može biti dugotrajna hiperstimulacija TSH ili razvoj čvorova u štitnjači.
Koji su simptomi?
Ako je gušavost manja, simptomi se često ne javljaju te se izbočenje na vratu može napipati prstima. Ako je gušavost veća, vidljivo je izbočenje na vratu, a simptomi mogu biti sljedeći:
smetnje kod gutanja, promuklost, oticanje donjeg dijela vrata. Drugi simptomi ovise o dijagnozi, radi li se o hipertireozi (ubrzani rad srca, mršavljenje, proljev, povišen krvni tlak, nervoza) ili hipotireozi (usporeni rad srca, debljanje, manjak energije, zatvor).
Što možete napraviti kako bi spriječili nastanak guše?
S obzirom na to da je najčešće uzrok gušavosti manjak joda, a da je jod važan za proizvodnju tiroksina, svakako u prehranu uključite hranu bogatu jodom. To su primjerice špinat, kupus, plodovi mora, perad, mliječni proizvodi, voće i povrće.
Što su tireoiditisi?
Tireoiditis je upala štitnjače. Postoje tri vrste tireoiditisa: nijemi limfocitni tireoiditis, Hashimoto tireoiditis i subakutni ganulomatozni tireoiditis. Ukratko ćemo objasniti svaki od njih.
Nijemi limfocitni tireoiditis
Radi se o autoimunoj bolesti koja se javlja uglavnom kod žena nakon poroda. Radi se o povećanju štitnjače, ali bez bolne osjetljivosti. Prvih par mjeseci nijemi limfocitni tireoiditis očituje se s hipertireozu nakon čega slijedi hipotireoza. Najčešće se osoba nakon toga oporavlja te štitnjača radi normalno.
Hashimoto tireoiditis
Radi se o kroničnoj upali štitnjače koja je najčešći uzrok hipotireoze. Tijelo izazove autoimunu reakciju, još uvijek se ne zna zbog čega, te počne stvarati antitijela koja napadaju štitnjaču. Kao i većina problema sa štitnjačom, Hashimoto se javlja uglavnom kod žena. Simptomi su često povećanje štitne žlijezde i osjećaj pritiska u području vrata, međutim vrat nije bolno osjetljiv.
Subakutni granulomatozni tireoiditis
Radi se o akutnoj upalnoj bolesti štitnjače. Najvjerojatniji uzrok je virus te upala najčešće traje nekoliko mjeseci. Simptomi su bol u grlu (vratu), osjetljivost vrata, blaga temperatura, teže gutanje i okretanje glave. Upala često uzrokuje prekomjerno lučenje hormona štitnjače, što uzrokuje hipertireozu, nakon čega slijedi hipotireoza.
Što je Graves/Basedowljeva bolest?
Graves/Basedowljeva bolest štitnjače je hiperfunkcija štitnjače: kombinacija hipertireoze i trijasa. Trijas je tahikardija(povećanje broja otkucaja srca), egzoftalamus (izbočenje očne jabučice) i difuzna struma (guša). Očni simptomi uključuju zurenje, teže kretanje jabučica, dvoslike, suhoća i infekcije.
Što je toksični adenom?
Adenom je dobroćudni tumor žlijezda, u ovom slučaju štitnjače. Toksični adenom je funkcionalan adenom, zbog čega nekontrolirano i samostalno (bez kontrole hipofize i TSH) proizvodi hormone štitnjače. On uzrokuje hipertireozu. Zbog pretjeranog izlučivanja hormona štitnjače, pojavljuju se: nervoza, nesanica, pojačano znojenje, gubitak težine, lupanje srca, pojačana probava itd.
Što je koloidna cista?
Koloidna cista je cista puno tekućine. Ciste mogu biti veće i manje i o njihovoj veličini ovise simptomi. Ako je cista manja i ne raste, potrebno je pojačati unos joda i eventualno uključiti hormonsku terapiju. Ako je cista veća, može doći do gušenja i često se javljaju bolovi u vratu. Prevencija može biti: izbjegavanje stresa, kvalitetna prehrana, prestanak pušenja, dovoljna količina sna, dovoljno joda u prehrani. Svakako ako cista raste potrebno je pratiti njen rast i po potrebi se odlučiti za kirurški zahvat.
Što su tumori štitnjače?
Karcinomi štitnjače često su dobroćudni, a ako su maligni, često ih je moguće liječiti. Postoje: papilarni, folikularni, anaplastični i medularni karcinom.
Papilarni karcinom štitnjače je najčešći (do 70%). Pojavljuje se uglavnom kod žena. Zahtjeva kirurško odstranjivanje malih tumora plus nadomjestak hormona štitnjače. Ako se tumor proširio, mora se odstraniti cijela štitnjača te liječiti radioaktivnim jodom.
Folikularni karcinom štitnjače (15% karcinoma) pojavljuje se u starijoj dobi i to kod muškaraca. Širi se krvnim putem te stoga može stvoriti udaljene metastaze. Zahtjeva odstranjivanje tumora i štitnjače te eventualno zračenje.
Anaplastični karcinom (10%) također se pojavljuje u starijoj dobi. Uzrokuje porast štitnjače i bol te prognoze nažalost nisu dobre.
Medularni karcinom često je genetski te se obično otkrije kao čvor štitnjače. Također zahtjeva odstranjivanje žlijezde i limfnih čvorova vezanih uz žlijezdu.
Najbitnija je prevencija i redovita kontrola štitnjače vađenjem hormona te ultrazvučnim pregledom kako bi se na vrijeme otkrili eventualni problemi.
STRES I ŠTITNJAČA
U današnjem modernom i užurbanom svijetu, svakodnevno se susrećete s brojnim izazovima, većom količinom posla, manjkom odmora i samim time, većim stresom. Vjerojatno se znate osjećati preopterećeno, kao da vas svi pritišću sa svih strana, očekuju samo najbolje rezultate od vas i na privatnom i poslovnom polju, a vi biste se samo odmorili i maknuli od svega.
Kako taj način života utječe na štitnjaču?
Stres proizvodi hormon kortizol. Kortizol može izazvati neravnotežu i naštetiti štitnjači. Stres često ima slične simptome kao hipotireoza, a to su osjećaj iscrpljenosti, bezvoljnost, loš osjećaj, depresija, anksioznost.
Današnji stil života „tjera“ nas da radimo više, bolje, brže, često da radimo i više od osam sati na dan, što ostavlja malo vremena za odmor i spavanje. Kada je tijelo pod stresom, hormoni štitnjače su često na granici dozvoljenih vrijednosti, a štitnjača je blago povećana. To sve upućuje da je štitnjača u stresnom stanju i da praktički izgara od naprezanja.
Istraživanja pokazuju da su poremećaji štitnjače često vezani uz osobe sa stresnim poslom.
U razdobljima kada smo izloženi većem stresu, stres djeluje na štitnjaču, razina hormona pada te se usporava cjelokupni metabolizam.
Znamo da je ponekad ne moguće izolirati stres iz života i da vas često životne okolnosti dovedu u situacije preopterećenosti. Međutim, svatko je odgovoran za svoj život te je moguće u svakodnevicu unijeti jednostavne promjene da pomognete tijelu u borbi protiv stresa i napetosti.
Pokušajte svaki dan izdvojiti neko vrijeme za sebe. Nekome će biti dovoljno 20ak minuta, nekome će trebati pola sata, nekome sat vremena, a nekome i više. Iskoristite to vrijeme za tjelovježbu, hodanje u prirodi, meditaciju, što god vam odgovara, samo je bitno da vas opušta. Opuštanje smanjuje stres, a samim time i negativan utjecaj stresa na štitnjaču.
Kvalitetan san jako je bitan, za smanjenje stresa i rad štitnjače. Pokušajte ranije ići spavati, tako da imate barem 7-8 sati sna pred sobom. Preporučuje se izbjegavanje televizije, laptopa i mobitela prije spavanja, pa nekih sat vremena prije sna radije čitajte knjigu ili meditirajte.
Balans je jedan od najvažnijih faktora u životu. Pokušajte naći balans između poslovnog i privatnog života, balans opuštanja i anti-stres aktivnosti u odnosu na posao i zahtjevne aktivnosti. Pokušajte uživati u onome što radite barem većinu dana, kako biste osjećali više mira, a manje nemira.