Bolno koljeno

dr. Blaženka Nekić, fizijatar

 

Koljeno je najveći zglob našeg tijela. Građa zgloba je složena. Koljena nose najveći dio tjelesne težine i imaju glavnu ulogu pri pokretima saginjanja, uspravljanja i okretanja kao osiguravanja stabilnosti kod uspravnog položaja tijela. Složena građa i funkcija kao i opterećenost čini te zglobove podložnima ozljedama, oštećenjima i bržem starenju zglobne hrskavice i ostalih dijelova zgloba. Posljedica je postupno razvijanje osteoartritisa ili artroze.

 

 

Što je osteoartritis ili artroza?

Osteoartritis ili artroza degenerativna je bolest zgloba koja se primarno razvija na hrskavici i koštanim dijelovima, a poslije zahvaća zglobnu čahuru i zglobne sveze. Osteoartritis pojavljuje se najčešće nakon 40 godine. Ali se može pojaviti i ranije pa čak i kod djece. Do 45 godine češće obolijevaju muškarci, a nakon 55 godine žene. Riječ je o učestaloj bolesti ponajprije posljedici starenja, no obolijevanju uvelike pridonose štetni utjecaji iz okoline te moderan, nezdrav način života. Mnogi su čimbenici nastanka bolesti. To mogu biti urođene deformacije zgloba, nepravilno držanje tijela, prekomjerna tjelesna težina, neprestana opterećenost zbog prirode posla, ozljede i oštećenja hrskavice i drugih dijelova zgloba koji nastaju za vrijeme različitih rekreativnih i sportskih aktivnosti te fiziološko starenje zgloba.

 

Bolovi su najčešće upozorenja za nastale promjene u zglobu. U početku se pojavljuje umor, potom bol na početku tjelesne aktivnosti ili pokreta koja se smanjuje nakon nekoliko koraka. Bol se potom nastaje pri opterećenju, posebice pri hodu niza stepenice i nizbrdo, a u kasnijoj fazi može se pojaviti i u mirovanju. Bolest se razvija sporo, a nepokretljivosti je postupna, ali i nepovratna. Izobličenje ili deformacija zgloba može nastati zbog promjene oblika zadebljanja zglobne čahure ili izljeva zgloba. Škripanje pri pokretu zgloba prouzročeno je trenjem neravnih površina zglobne hrskavice pri pokretu zgloba koji postupno postaje nestabilan ili labav, a slabe i okolni mišići. U završnom stadiju osteoartritisa dolazi do deformacije, nestabilnosti i ukočenja zgloba. Vlaga, hladnoća i vjetar nisu uzroci osteoartritisa, ali ga mogu potaknuti i pojačati bolove.

 

Dijagnoza

Dijagnozu postavlja specijalist fizijatar ili ortoped na temelju opisa tegoba i detaljnog pregleda bolesnika. Potom određuje nužne pretrage te vrstu i način liječenja. Rendgenska snimka upozorava na odnos zglobnih tijela i može potvrditi pretpostavku da je riječ o artrozi, a isključiti upalne i tumurozne promjene. MRI i ostale pretrage nisu potrebne.

Liječenje

Osteoartritis i artrozu nije moguće izliječiti, ali se može znatno poboljšati kvaliteta života očuvanjem pokretljivosti. Fizijatar određuje, provodi i kontrolira liječenje u suradnji s fizioterapeutom. Cilj liječenja je ukloniti bol, smanjiti oteklinu, poboljšati pokretljivost zgloba i osnažiti mišiće. U liječenju se primjenjuju lijekovi za ublaživanje bolova i nesteroidni reumatici ako su prisutne upalne promjene. Odmor i rasterećenje zgloba preporučuje se u bolnoj fazi, a injekcije u zglob tek nakon provjere liječnika. Fizikalna terapija je osnova liječenja i obuhvaća različite vrste i oblike energije: laser, ultrazvuk, magnetoterapiju i elektroterapiju.

Fizikalna se terapija primjenjuje zbog:

  • smanjenja i otklanjanja bolova
  • otklanjanja otekline
  • sprečavanja zakočenosti zgloba
  • poticanja procesa obnavljanja zglobnog tkiva
  • sprečavanja daljnjih oštećenja zgloba.
  • Kineziterapija ili vježbanje je liječenje pokretom. Vježbe su osnova liječenja i sprečavanja ponavljanja bolova.

Cilj je:

  • održavanje pokretljivosti i sprečavanje kontraktura ili ukočenosti zgloba
  • poticanje procesa obnavljanja hrskavice
  • snaženje oslabljenih mišića.

Važno:

  • specijalist fizijatar određuje način izvođenja vježbi
  • fizioterapeut educira bolesnika kako pravilno vježbati
  • vježbe ne smiju izazivati bolove.

Postoje neka pravila koja su sastavni dio kvalitetnog liječenja. Stoga će liječnik bolesnika naučiti:

  • vježbe koje treba provoditi svakodnevno
  • pravilnom držanju tijela
  • upotrebi štapa ili štake koji rasterećuju zglob, a nose se u ruci suprotno od bolnog koljena
  • odmaranju ili poštedi zgloba
  • izbjegavanju štetnih položaja ili aktivnosti kao što su klečanje, čučanje, hod niz stepenice i
  • pravilnom izboru obuće koja ublažuje hod
  • održavanju optimalne tjelesne težine
  • vrsti i načinu prehrane.

Cilj je usporiti napredovanje bolesti te odgoditi ili izbjeći operativni zahvat koji djelomično ili u cijelosti zamjenjuje potrošen zglob.

 

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija