Jesu li ciste na jajnicima opasne i kako ih liječiti?

prim.dr.sc. Ulla Marton, ginekolog
Jesu li ciste na jajnicima opasne i kako ih liječiti?

Tijekom života, žene se često susreću s cistama na jajnicima koje nastaju zbog hormonske neravnoteže. Kako se ciste manifestiraju, je li potrebna kirurška intervencija te koja je razlika između cista i policističnih jajnika objasnila je ginekologica dr. sc. Ulla Marton

Kada govorimo o novotvorevinama jajnika odnosno tumorima jajnika najčešće se misli na dobroćudne cistične strukture koje nastaju unutar tkiva jajnika. Tumori jajnika čine vrlo raznoliku skupinu tumora po svome nastanku i ponašanju, a u grubo ih dijelimo u tri kategorije - dobroćudne, zloćudne i tumore niskog zloćudnog potencijala.

Žene se tijekom svog života, najčešće tijekom reproduktivnog razdoblja, susreću s jednostavnim funkcionalnim – hormonskim cistama koje su uvjetovane blažomhormonskom neravnotežom. Postoje folikularne i luteinske ciste koje u samome dijametru mogu dosezati veličinu i do 10 centimetara. One najvećim dijelom prolaze spontano unutar 60 do 90 dana.

Vrlo često nastaju tijekom hormonski tranzicijskih razdoblja, tijekom adolescencije - kada u ženskom tijelu dolazi do sazrijevanja osovine hipotalamus-hipofiza-jajnik, ili tijekom perimenopauze kada polako uslijed starenja dolazi do neadekvatne hormonske produkcije.

Izostanak menstruacije

Također, brojna stresna razdoblja u životu žene mogu dovesti do blaže hormonske neravnoteže koja za posljedicu može imati stvaranje funkcionalnih cista jajnika. Folikularna cista nastaje uslijed izostanka ovulacije, dok luteinska cista nastaje kao posljedica izostanka involucije žutog tijela, koje se formira po ovulaciji.  

Ciste jajnika manifestiraju se najčešće izostankom menstrualnog krvarenja ili neregularnim krvarenjem ili kao nadutost u maloj zdjelici, popraćeno boli i osjećajem nelagode. Ukoliko se radi o jednostranim cističnim strukturama manjim od 10 centimetara, one se mogu ginekološkim pregledom kao i ultrazvučnom ocjenom nadzirati do dva mjeseca.  

Ako ne možete ostati trudni, možda je krivac stres

Ciste i policistični jajnici

Sindrom policističnih jajnika predstavlja skup niza promjena u ženskome tijelu uzrokovanih promijenjenim lučenjem hormona i brojnim metaboličkim promjenamakoje se manifestiraju izostankom menstrualnog krvarenja, neregularnošću menstrualnog ciklusa, otežanim zanošenjem, kozmetskim promjenama na koži tijela - akne, dlakavost, seboreja, i porastom težine. Ovaj sindrom je dobio ime po izgledu jajnika, koji se doima "sačasto" kao posljedica stalne stimulacije jajnih stanica hormonima iz hipofize.

Policistični jajnici i planiranje trudnoće

Ultrazvučno se ovi jajnici prikazuju kao izduljene ovoidne forme unutar čijeg tkiva se prikazuju brojni folikuli – jajne stanice veličine do 10 milimetara u promjeru. Samo ime vrlo često zbunjuje žene, jer se policistično ne odnosi na ciste jajnika već brojne jajne stanice koje su smještene unutar tkiva jajnika.

Načini liječenja

Ukoliko se ciste ne smanjuju i nema promjena u njihovom izgledu uvijek se preporučujekirurško odstranjivanje uz maksimalnu poštedu ostatnog tkiva jajnika. O modalitetu operacije odlučuje se na temelju kliničke i ultrazvučne ocjene o nalazima tumorskih biljega.  

Dva načina liječenja policističnih jajnika koji prijete plodnosti

Naravno, ukoliko ginekolog ocijeni da se radi o jednostavnoj cističnoj strukturiuvođenjem hormonske terapije moguće je i konzervativno liječenje. Donošenju odluke u bilo kojem smjeru mora se temeljiti na razgovoru s pacijentom i pojašnjenju svih modaliteta liječenja.

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija