Trudnoća 35+

mr.sc. Darko Husar, ginekolog

 

Ukoliko pokušamo razmatrati  pojam prve trudnoće i poroda nakon 35. godine ulazimo u područje brojnih predrasuda, pogotovo tradicionalista, koji se kao  uvijek pitaju ”što to toj ženi treba u tim godinama”. Za naše majke, a pogotovo bake koje su  pedesetih,  šezdesetih i sedamdesetih  i drugih  godina prošlog stoljeća  rađale  prosječno u ranim dvadesetim godinama  života, to se doista može činiti kao ”uznapredovala  (prekasna) dob za rađanje”. Pa čak je i struka još prije oko 25 godina u našim studentskim danima pričala o brojnim komplikacijama i rizicima ”starih prvotorki” (primipara vetusta latinski).

Zapravo niti jedna trudna žena ne želi čuti da  ima visoko rizičnu trudnoću, a u klasičnim pojmovima porodništva trudnoća u toj dobi se smatra upravo takvom. Međutim kako danas sa socioekonomskim razvojem, pogotovo razvijenog svijeta, imamo gotovo masovnu pojavu da žene odgađaju rađanje prvog djeteta sve kasnije (danas je već hrvatski prosjek  rađanja prvog djeteta  28-29 godina a što je  društvo na višem socioekonoskom nivou to je i kasnije)  i kada je već gotovo  dvadesetak  posto trudnih  žena u toj kategoriji  pokazalo se, barem za nas svakodnvne praktičare koji pratimo takve trudnoće, da to baš i nije tako strašno i silno rizično.  Ono što je svojim trudnicama kažem kada budem pitan o trudnoći nakon 35.  je da uz današnji stupanj i kvalitetu prenatalne skrbi koju  na svu sreću u našoj zemlji možemo pružiti ( a prema njezinim rezultatima smo po rezultatima bolji na sreću i od mnogo bogatijih i razvijenijih zemalja svijeta) kako zapravo trudnoća i porod  sama u tim godinama  baš i nije naročiti problem i to sve zapravo jako brzo prođe.

Vjerojatno ”prave stvari ” počinju tek nakon poroda sa odgojem djeteta a to je vjerojatno nešto lakše u dvadesetima nego u tridesetim godinama života , pogotovo kasnim  jer se u ranijim godinama ima i više snage ali i ”živaca”. Većina mojih pacijentica, a i žena koje kontroliram i nakon poroda se sa tim mojim mišljenjem potpuno slože. Nasuprot tome,  u nekim  aspektima trudnoća u 35. +  godinama ima i nekih prednosti- te žene su u pravilu educiranije, dakle višeg obrazovanja, lakše žive jer su većinom boljeg socioekonomskog statusa mogu si priuštiti bolju kontrolu i nadzor nad trudnoćom,  a također su i mogo brižnije  te da tako kažem ”bogobojažljivije” i stoga sklone pažljivije slušati savjete opstetričara.

Dakle pitanje  stanovite discipline i redovitosti na trudničkim kontrola gotovo uopće nisu u pitanju tako da ova grupa trudnica čini  stručno gledano vrlo zahvalan  dio populacije trudnica, za rad i praćenje. Ukoliko se ”biološki sat” uzme kao životna činjenica  zapravo dob od 35 nije nikakva magična granicama. Striktno medicinski gledano za nas profesionalce koji svakodnevno kontroliramo trudnice ovo je dob kada treba više povesti računa o nekim zdravstvenim činjenicama i stanjima koji se mogu naravno pojaviti  kod trudnica u bilo kojoj životnoj dobi ali se nakon 35. ”vole” češće pojaviti.

U slijedećih nekoliko natuknica ću pokušati sve te faktore  o kojima treba voditi računa pobrojiti:

  • Ukoliko se želi ponekad je naprosto teže zanijeti u kasnim tridesetima . Što je jajnna stanica žene starija ona se teže oplodi.   Slijedeće što utječe na oplodnju su stanja koja utječu na prohodnost jajovoda a to su posljedice zdjelične upalne bolesti( ”upale jajnika”) te endometrioza koja  je mnogo češća nego u dvadesetima.  Radi svega navedenog postoji veća potreba za metodama potpomognute oplodnje.
  • Vjerovali ili ne šanse za višeplodnu trudnoću raste sa dobi   trudnice  što dodatno komplicira trudnoću i smanjuje vjerojatnost dobrog ishoda. Naravno učestalosti višeplodne trudnoće doprinose i tehnike potpomognute oplodnje za kojom u ovom dobi češće moramo posegnuti.
  • Postoji nešto veća vjerojatnost razvoja gestacijskog dijabetesa.Stoga trudnicama preporučujemo urednu, uravnoteženu prehranu  bez velikog dobitka na težini  te  primjerenu fizičku aktivnost  ukoliko to stanje trudnoće dopušta.
  • Veća je vjerojatnost razvoja i  preeklampsije , poremećaja karakterisičnog za trudnoću što se manfestira povišenim krvnim tlakom, otocima cijelog tijela te povećanim izlučivanjem proteina u urinu.
  • Raste  učestalost poremećaja rasta djeteta  – češća je pojava intrauterinog zastoja u rastu djeteta zbog slabog rada poseteljice, a posljedica je rođenje djece niske porođajne težine. Češći su i prijevremeni porodi nego u grupi mladih trudnica.
  • Spontani, vaginalni porodi, češće nego u grupi mladih trudnica znaju zbog zbog nepravilnih trudnova i inkoordinacije uterine aktivnost biti produženi tako da je veća učestalost operativnog dovršenja poroda, prvenstveno carskim rezom.
  • Sa rastom dobi trudnice odnosno sa starošću jajne stanice koja će biti oplođena raste učestalost kromosomskih anomalija. Svim trudnicama (pa i mladima) danas preporučujemo već u prvom trimestru trudnoće (do 12. tjedna) učiniti kombinirani, rani test za probir na kromosomopatije čija je točnost i pouzdanost oko 99% Kod žena starijih od 37.godine uobičajeno, desetljećima  smo preporučivali i metode prenatalne dijagnostike fetalnog kariograma – najčešće se radila rana amniocenteza (analiza fetalnih stanica djetetove kože iz plodne vode) u 18. tjednu trudnoće kao najmanje rizična metoda  za trudnoću. Rjeđe su se radile biopsija korionskih resica (CVS)  – prednost joj je bila da se ona radi  na granici prvog i drugog trimestra trudnoće ali veći je  rizik spontanog pobačaja nakon zahvata nego kod rane amniocenteze.  Kao treća se radila i placentocenteza u približno isto vrijeme kao i amniocenteza – nalaz je brže gotov nego kod amiocenteze ali je također rizičnija metoda prenatalne dijagnostike nego rana amiocenteza. Sve ove, klasične  metode prenatalne dijagnostike danas  zamjenjuju analize fetalne DNA koje se dobiju iz frakcije  fetalne krvi koja je prisutna u cirkulirajućoj krvi  trudnice. Analiza je dakle potpuno bezopasna i rizična i gotova je za oko tjedan dana ili  čak i brže. Rezultati su vrlo pouzdani , točnost je 99,99%.  Cijena ove pretrage koja se u Hrvatskoj plaća se  tijekom  posljednje 2 godine  prepolovila ali je je još uvijek relativno visokih oko  5000 KN.  Tko si je može priuštiti , svakako metoda prvog izbora !
  • Kod starijih trudnica veći je rizik spontanih pobačaja ii mrtvorođenosti   u odnosu na mlađe dobne skupine trudnica. Sve  to može biti posljedica već postojećih bolesti i poremećaja koji su postojali prije i za vrijeme trudnoće ali i neprepoznatih genetskih i kromosomskih poremećaja.
  • I na kraju,  utjecaj na patologiju trudoće i njezin ishod  može imati i dob oca djeteta. Premda je  dob oca  djeteta odnosno ”starosti spermatozoida” manje značajna za tijek i  ishod   trudoće od dobi trudnice odnosno starosti jajnih stanica  ipak  sve je više radova koji govore u  prilog da niti taj faktor nije zanemariv i treba ga svakkao uzeti u obzir pogodoto kod ranih spontanih pobačaja i drugih poremećaja vezanih uz kromosomopatije.

U ovom, praktično revijskom prikazu sam pobrojao potencijalne rizike koji mogu utjecati na tijek  i ishod trudnoće, dakle kako na zdravlje  novorođenog djeteta ali i trudnice. Sve su to rizici  sa kojima se moramo součiti  zajednički, trudne žene te mi profesionalci koji kontroiramo  te trudnice.  Ni jedan od pobrojanih rizika nije strogo karakterističan samo za trudnice starije od 35. godine života. Svi se oni mogu pojaviti i kod posve mladilh trudnica no u grupi trudnica starijih od 35 godina pojava pobrojanih poremećaja je češća.  Ipak nakon svih nabrajanja koja se mogu učiniti katastrofična ne treba dramatizirati i zapravo kod većine trudnica  starijih od 35. godine trudnoća i porod proteknu posve uredno na zadovoljstvo i trudnice ali i opstetričara doista bez ikakvih razlika u odnosu na mnogo mleđa trudne žene.

U posljednjm poglavlju svog izlaganja reći ću nekoliko uputa trudnicama koje se spremaju u trudnoću. Naravno ove preporuke mogu važiti za sve buduće trudnice ali naročito za one u zrelijoj dobi za rađanje. Kao prvo ukoliko vodite brigu o svom zdravstvenom stanju i ukoliko ga kontrolirate i održavate na visini to je nabolji način da se brinete i o zdravlju svog budućeg djeteta.

  • Prije trudnoće svakako treba obaviti prekoncepcijski pregled i savjetovanje kako o ginekološkom zdravlju tako  o cjelokupnom zdravstvenom stanju  a što se prvenstveno odnosi na  postojanje kroničnih zdravstvenih poremećaja, naročito povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, bolesti krvožilnog sustava, bubrežnih, jetrenih bolesti i  trombofilije ukoliko se za nju zna.
  • Nakon zanošenja što ranije učiniti prvi ginekološki pregled, po mogućnosti kod iskusnog specijaliste sa kojim detaljno dogovoriti plan  i raspored kontrola tijekom trudnoće. Plana i rasporeda kontrola se treba disciplinirano prodržavati a učinjeni pregledi i pretrage trebaju biti optimalni.
  • Biti na zdravoj i uravnoteženoj prehrani , izbjegavati pretjerani  unos kaloprija što će spriječiti prekomjeran dobitak težine i tako spriječiti nastanak potencijalno ozbiljnih komplikacija u trudnoći- gestacijskog dijabetesa i preeklampsije.  Koristiti multivitaminske preparata za trudnice koji sadrže folnu kiselinu i željezo a ukoliko je to potrebno i dodatni preparat željeza.
  • Ukoliko to stanje trudnoće dopušta ostati fizički aktivna tijekom cijele trudnoće što će doprijenijeti boljoj fizičkoj kondiciji  što je vrlo važno za spontani, vaginalni porod.
  • Informirati se o metodama testiranja na kromosomske anomalije da bi se kada za to  dođe vrijeme mogla odabrati optimalna željama i medicinskom stanju.
  • Nadam se da ovim napisom niti jednu budući trudnicu nisam razuvjerio u želji da  zanese u kako sam već  to  već ranije  nazvao zrelijim godinama za rađanje.

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija