BAKTERIJSKA VAGINOZA - Kako sačuvati intimno zdravlje

BAKTERIJSKA VAGINOZA - Kako sačuvati intimno zdravlje

 

„Normalni“ iscjedak u rodnici je uvijek bez mirisa, homogen, a količina ovisi o životnoj dobi i fazi ciklusa. Za njegovu zaštitnu ulogu odgovoran je pH koji je u generativnoj dobi između 4.1 i 4.9. Povišenje pH remeti normalnu floru i omogućuje prevladavanje anaerobnih i patoloških bakterija.

Iscjedak se javlja već par sati nakon poroda zbog djelovanja estrogena u trudnoći i tada je pH nizak. U dječjoj dobi raste i tada prevladava miješana flora, dok u pubertetu već ima dosta zaštitnih bakterija laktobacila te se stvara mliječna kiselina, koja dominira u generativnoj dobi. U menopauzi se opet smanjuje broj laktobacila te ponovno nastupa osjetljivije i manje otporno razdoblje u životu žene.

Naime, pod utjecajem hormona ljušte se stanice sa stjenke rodnice te na njih djeluju laktobacili, koji oslobađaju i razgrađuju glikogen iz stanica te se stvara mliječna kiselina koja snizuje pH, odnosno pojačava kiselost rodnice. Ovo je zaštitni mehanizam, jer brojne bakterije, koje se nalaze u rodnici su neaktivne i mogu se aktivirati tek u alkalnom mediju.

U tom slučaju dolazi do poremećaja ravnoteže što smanjuje prirodnu obranu te se manifestira bakterijska vaginoza. Najčešći simptom je abnormalni iscjedak s neugodnim mirisom (kiseli kupus ili „usoljena“ riba) koji i žena stalno osjeća, a posebno je intenzivan poslije spolnog odnosa i nakon menstruacije (alkalni utjecaj sperme i menstrualne krvi). Neke žene nemaju posebne simptome, ali većina osjeća pečenje i svrbež ponekad s bolovima u donjem dijelu trbuha.

Kod ovih simptoma svakako posjetite ginekologa, jer najčešći uzrok smetnji je bakterijska vaginoza, koja može ostaviti posljedice ako se ne liječi. Bakterijska vaginoza se ne smatra spolno prenosivom bolesti, jer nastaje kada se poremeti ravnoteža normalne vaginalne flore.

Ginekolog ima nekoliko dijagnostičkih mogućnosti i nije problem postaviti dijagnozu, jer je karakteristična i klinička slika i mikroskopski nalaz.

Danas ima niz lijekova koje uzimaju oba partnera i koji su učinkoviti, no nažalost ima dosta recidiva, pa naglasak treba biti na prevenciji. Osjetljivije osobe moraju voditi računa o situacijama koje mijenjaju pH i djeluju protiv lactobacila. To su odnosi, menstruacija, terapija antibioticima, veća količina ugljikohidrata u prehrani, manjak estrogena, opći pad imuniteta, stres. U tim situacijama preporučuje se preventivno uzimanje probiotika, koji se primjenjuju i lokalno i peroralno. Dobro je provesti 1-2kure probiotika, a potom povremeno ako se osjete promjene vaginalnog iscjetka, nelagoda, peckanje i slično. Probiotici su najbolji zaštitnici normalizacije vaginalne flore, a to znači dobru obranu lokalnog imunološkog sustava i sprečavanje ne samo vaginalnih infekcija već i onih u maternici i jajnicima, što može ostaviti trajne posljedice.

 

 

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija