Trajni zubi
dr. Dea Jurić-Perković, stomatolog
Evo nam i šestice!
Ljudska vrsta ima dvije vrste zuba, mliječne i trajne. Mliječne zube zamijenit će trajni nasljednici koji se bojom, oblikom i veličinom razlikuju od prethodnika. Mliječni zubi su bijeli, a trajni su žućkasti. Veći su i izraženijih morfoloških obilježja, pa tako trajni sjekutići imaju nazubljene bridove poput pilice, a trajni kutnjaci izraženije kvržice i jamice od mliječnih kutnjaka. Mliječni zubi imaju razmake jedan između drugog, dok su trajni veći i širi, pa se ti razmaci gube. Potpuna trajna denticija sastoji se od 32 zuba. U svakoj čeljusti se nalaze 4 sjekutića, 2 očnjaka, 4 pretkutnjaka i 6 kutnjaka.
Prvi trajni zubi pojavljuju se u ustima između 5. i 7. godine. U obe čeljusti najprije niču prvi trajni kutnjaci tzv. „šestice“. Oni nemaju svog prethodnika u mliječnoj denticiji, već se samo odjednom pojave u ustima. Često roditelji previde da je iznikao prvi trajni zub, pa zbog nedovoljne higijene i adekvatne brige on bude zahvaćen karijesom. Iako su svi zubi važni, možemo slobodno reći da je to najvažniji zub u ustima čovjeka. On određuje smještaj svih ostalih zuba unutar zubnog niza, visinu između gornje i donje čeljusti, te trpi najjače opterećenje prilikom žvakanja. Otprilike u isto vrijeme ispadaju donji mliječni sjekutići i zamjenjuju ih trajni. Kako trajni nasljednik putuje kroz kost prema usnoj šupljini, tako potiće resorpciju korijena mliječnog zuba, koji se onda počinje klimati i na kraju ispada. Drugi trajni kutnjak „sedmica“ niče oko dvanaeste godine. Često se dogodi da treći kutnjak „osmica“ ili „umnjak“ uopće ne iznikne jer ne postoji njegov zametak u čeljusti ili je on nepovoljno smješten unutar alveolarne kosti.
Neposredno nakon nicanja, mladi trajni zubi osjetljiviji su na djelovanje kiselina koje izazivaju karijes jer im caklina nije u potpunosti očvrsnula. Baš tada je osobito važna dobra oralna higijena! Jamice, usjeci i brazde između kvržica na griznoj plohi kutnjaka i pretkutnjaka tvore fisurni sustav koji se razlikuje od osobe do osobe. Oblik i dubina fisura utječu na rizik pojave karijesa. Osobito duboke i lijevkaste fisure pogoduju nastanku karijesa. Ostaci hrane koji zaostanu unutar njih ne mogu se iščetkati četkicom. U dubini fisura plak je zaštićen od mehaničkog čišćenja pa se stvaraju idealni uvjeti za razmnožavanje bakterija i razvoj karijesa. Oko 80% karijesa počinje upravo u području fisura.
I u stomatologiji vrijedi ona stara narodna poslovica: „Bolje spriječiti nego liječiti!“
Osim oralne higijene koju provodimo kod kuće, postoje i preventivni zahvati koje provodi stomatolog u ordinaciji. Jedan od tih zahvata je preventivno pečaćenje fisura, kojim se mladi trajni zubi štite od karijesa. To je i jedan od najčešćih postupaka u dječjoj stomatologiji. Potpuno neinvazivan i bezbolan te je stoga osobito prihvatljiv.
Pečaćenje fisura je vrlo jednostavno. Ne zahtijeva nikakvo uklanjanje tvrdog zubnog tkiva tzv.“bušenje“ , niti anesteziju.
Zub se prvo očisti rotirajućom četkicom i pastom kako bi se uklonile sve naslage s njegove površine.
Slijedi kemijska priprema površine cakline pomoću posebne tekućine ili gela, koji imaju blago kiselkasti okus poput limuna.
Nakon što kiselina odstoji na zubu tridesetak sekundi, zub se dobro ispere vodom i pažljivo posuši. Na griznu plohu nanosi se pečatna smola koja se zbog svoje konzistencije lako razlijeva i prodire u duboke jamice i brazde. Smola se na kraju stvrdnjava plavim svjetlom polimerizacijske lampe. Boja pečata je slična boji zuba i estetski je prihvatljiva. Odmah po pečaćenju pacijent može jesti i piti.
Pečaćenjem fisura spriječavamo nastanak karijesa, pa se pečat izrađuje isključivo na zdravim zubima, posebno onima dubokih fisura. Obično se pečate prvi i drugi trajni kutnjaci, ali mogu se pečatiti i pretkutnjaci i mliječni kutnjaci ako za to postoji potreba. Da bi se izradio pečatni ispun moraju biti zadovoljeni neki preduvjeti. Zub koji se pečati mora u potpunosti izniknuti, odnosno grizna ploha ne smije biti prekrivena sluznicom i stomatolog mora osigurati suho radno polje, što znači da dijete mora biti dovoljno kooperativno. Dob u kojoj su oba preduvjeta zadovoljena varira od djeteta do djeteta, ali obično se prvi kutnjaci pečate sa 6 do 7 godina. Pečatni ispun obično traje nekoliko godina, često i dulje. S vremenom se istroši uslijed žvakanja. Treba ga redovito kontrolirati jer samo neoštećen pečat, cjelovitih rubova, pouzdano štiti od karijesa.
