Bolovi u vratnoj kralježnici

dr. Darjo Sučević, neurolog
Bolovi u vratnoj kralježnici


Bolovi ovog izvora jedni su od najčešćih bolova koji se javljaju u odrasloj dobi i od njih pati velik boj stanovnika.

Ukočen i bolan vrat, bolovi u leđima ili križobolja pogađaju sve više osoba.

Iako sve moguće uzročne čimbenike treba imati na umu, ipak su degenerativne promjene  kralježnice daleko najčešći uzrok bolova u vratu, leđima i križima. Naslijeđe, složena građa i velika pokretljivost vratne kralježnice, uz opterećenost težinom glave s jedne i suvremenim načinom života s druge strane, razlozi su za nastanak degenerativnih promjena na vratnoj kralježnici. Ulogu imaju i svakodnevne mikrotraume, do kojih dovodi sjedeći rad s glavom u prisilnom položaju (npr. rad za računalom, šivaćim strojem i sl.), vožnja automobilom, višesatno gledanje televizora i neki hobiji. Neprilagođena visina radne površine i stolca na radnome mjestu pridonose povećanom naprezanju vratne kralježnice, kao i nekvalitetan noćni odmor na previsokom ili preniskom jastuku i spavanje na trbuhu. Sve češći uzrok degenerativnih promjena vratne kralježnice su traume glave i vrata u prometnim nezgodama.

Bolovi u predjelu vratne kralježnice mogu se širiti prema jednom ili oba ramena, lopaticama ili prednjoj stijenci prsnog koša, a popraćeni su ukočenošću vrata i ograničenim pokretima vratne kralježnice. To stanje nazivamo bolni sindrom vratne kralježnice. Ako se bolovi iz vrata šire i u jednu stranu glave, mogu se javiti poremećaji vida, šum ili zujanje u ušima, smetnje ravnoteže, vrtoglavica, mučnina i povraćanje. U tom slučaju riječ je o skupu simptoma koji nazivamo cervikocefalni sindrom. Bolovi se mogu širiti i u jednu ili obje ruke, sve do prstiju, mogu se javiti trnci u prstima i duž ruke, smanjena ili povećana osjetljivost kože i gubitak snage u ruci. Tada govorimo o cervikobrahijalnom sindromu. Sva tri sindroma mogu se javiti i u mladih ljudi, u žena starijih od 30 godina i muškaraca starijih od 40 godina. Sve ove sindrome treba liječiti pod kontrolom liječnika a po potrebi i fizikalnom terapijom koju liječnik ordinira.

Liječenje

Liječenje klasičnim fizikalnim metodama ponekad ne daje maksimalne željene rezultate. Problem je što navedene metode djeluju na ublažavanje tegoba, ali ne i na uzrok samog problema, a to je mehanički pritisak na korijen živca. Kada više ne djeluju ni tablete, ni injekcije, ni fizikalna terapija, tada se obično preporučuje operativni zahvat, nažalost – sa upitnim rezultatom.

Je li operacija riješenje?

Operativnim zahvatom (ovisno o metodi) uklanja se prolabirani segment i, ukoliko je potrebno, učini se fuzija (spajenje segmenata tj. kralješaka). Nakon operativnih zahvata pacijenti navode brojne nemjerljive simptome: jutarnja ukočenost, migrirajući bolovi koji nisu lokalizirani samo u lumbalnoj kralježnici već se javljaju i kukovima, koljenima i drugim dijelovima kralješnice. Mjesecima operirane osobe ne mogu sjediti, a kada napokon to i uspiju, sjedenje je vrlo snažno fiksirano u položaju koji ih je i doveo u takvo stanje.

Što se može učiniti?

Prije mogućeg operativnog zahvata treba svakako probati neoperativnu terapiju kako bi se operacija izbjegla, kao i moguće postoperativne komplikacije te duga i skupa rehabilitacija.

Neoperativna terapija

  1. Kompleksno fizikalno liječenje
  2. Kiropraktika

 

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija