Napadaj panike
Goran Jurcan, psihijatarNapadaj panike
karakteriziran je intenzivnim i iznenadnim osjećajem preplavljujuće tjeskobe,
osjećajem gušenja, ubrzanim radom srca, znojenjem, vrtoglavicom, strahom od
ludila. Osoba često ima poriv napustiti mjesto na kojem se nalazi. Pojedini
napadaji traju obično nekoliko minuta, no katkad mogu biti i dulji.
Što je napadaj panike?
Napadaj panike karakteriziran je intenzivnim i iznenadnim
osjećajem preplavljujuće tjeskobe, osjećajem gušenja, ubrzanim radom srca,
znojenjem, vrtoglavicom, strahom od ludila. Osoba često ima poriv napustiti
mjesto na kojem se nalazi. Pojedini napadaji traju obično nekoliko minuta, no
katkad mogu biti i dulji. Učestalost je raznolika te se kreće od tek nekoliko
napadaja godišnje pa do svakodnevnih višestrukih napadaja panike.
Gdje se najčešće događaju napadaji?
Mjesta na kojima je doživjela napadaj panike osoba kasnije
često izbjegava. U velikom broju slučajeva bolesnik prvo potraži pomoć hitne
medicinske službe strahujući za svoje tjelesno zdravlje. Najčešće je potrebno
neko vrijeme da osoba svoje tegobe poveže s psihološkim i potraži pomoć
psihijatra. Česta mjesta na kojima se pojavljuju napadaji panike su otvoreni
prostori, prostori iz kojih osoba ne može brzo otići kao što su prijevozna
sredstva, mjesta gdje se nalazi veliki broj ljudi. Nakon napadaja panike često
perzistira strah od sljedećeg napadaja i strah da se ostane sam tako da osobe
uz sebe vole imati nekoga s kime se osjećaju sigurnima.
Kakvo liječenje se primjenjuje?
Liječenje je dvojako: lijekovima i psihoterapijom.
Anksioliticima (lijekovima za umirenje) kratkoročno ublažavamo simptome
tjeskobe dok dugoročno liječenje zahtjeva upotrebu antidepresiva.
Psihoterapijom postupno nastojimo osobi osvijestiti uzroke napadaja panike koji
osim biološke osnove najčešće imaju svoje ishodište u psihološkom. Najbolji se
rezultati postižu kombinacijom farmakoterapije i psihoterapije no vrlo je bitna
suradljivost bolesnika i ustrajnost u provođenju terapije.