Što najčešće pitaju bolesnici s multiplom sklerozom (MS)! (2)
prof.dr.sc. Vesna Brinar, neurolog
- Mogu li ići na kirurško liječenje ako imam MS?
Opća kirurgija i sve vrste anestezije su sigurne u bolesnika s MS-om
- Mogu li se cijepiti ako imam MS ?
Vakcinacija ne uzrokuje MS niti uzrokuje nove relapse u multiploj sklerozi.
U bolesnika s multiplom sklerozom se preporuča izbjegavati cijepljenje živom, umrtvljenom vakcinom. Preporuča se vakcinacija protiv influence.
- Da li stres uzrokuje MS ili inducira pojavu relapsa?
Nema dokaza da stres uzrokuje multiplu sklerozu no stresni način života udvostručuje rizik od razvoja relapsa!
- Da li pušenje utječe na MS?
Pušenje povećava rizik od progresije MS –a .
- Kako će multipla skleroza djelovati na daljnji život?
Multipla skleroza je bolest koja se javlja u mladih osoba najčešće između 20 i 40 godine života, no razvija se i u djece , a nerijetko se dijagnosticira i u starijih osoba, najčešće kao posljedica dugotrajne, tihe, klinički ne manifestne bolesti. Najveći broj bolesnika (80 – 85%) ima relapsno remitirajući oblik bolesti. U takvih osoba u kojih se odmah nakon liječenja relapsa (pulsna kortikosteroidna terapija ili plazmafereza) dakle u što ranijoj fazi bolesti počinje provoditi preventivno imunomodulacijsko liječenje (Copaxone, Interferon beta, novi oralni lijekovi kao Tecfidera ili Aubagio ) velike su šanse da se bolest zaustavi ili značajno ublaži. Danas dapače postoji mogućnost liječenja bolesnika koji slabije reagiraju na 1. liniju terapije, ili koji imaju visoko aktivnu bolest započeti liječenje II linijom terapije (Gilenya i posebno je za vrlo aktivnu bolest vrlo učinkovit Tysabri, te Lemtrada). U neliječenih bolesnika ili bolesnika s kasnim početkom preventivne terapije najmanje 50% bolesnika razvija unutar 10-20 godina izrazitije teškoće u hodu. Razvoj može biti i značajno brži u osoba koje su u prve dvije godine bolesti imale dva relapsa ili više relapsa, kao i u bolesnika koji su imali motoričke ispade u početku razvoja bolesti, ponavljane motoričke ispade ili izraženu nestabilnost i /ili disfunkciju mokraćnog mjehura. Takvi bolesnici moraju biti pomno praćeni klinički i MR-om da se na vrijeme uoči razvoj aktivnosti bolesti usprkos liječenja, koje tada svakako treba promijeniti. Kada bolest dosegne određeni stupanj razvoja tzv. degenerativnu fazu na nju više ne možemo djelovati lijekovima. Bolest tada poprima autonoman tijek. Zato je vrlo važno u ranoj, tzv. upalnoj fazi bolesti biti vrlo aktivan u liječenju. Nažalost nerijetko i bolesnici i liječnici budu zavarani naoko dobrim stanjem što je često prisutno u ranoj fazi bolesti. No bolest se ipak šuljajući širi ako dobro ne pazimo može se razviti u progresivnu fazu koja se teško zaustavlja, i samo se i najučinkovitijim lijekovima može tek usporiti. Razlog ne liječenja učinkovitijim lijekovima do sada je nerijetko bila uzrokovana ekonomskim problemima. Zbog činjenice da su skuplji lijekovi I i II linije terapije na listi HZZO-a tek od 30.05.2015 brojni bolesnici nisu na vrijeme liječeni adekvatnijom terapijom. Nažalost još uvijek postoje značajni financijski limiti u primanju brzog i učinkovitog liječenja multiple skleroze, koje ima vrlo nepovoljan utjecaj na daljnji tijek bolesti.
Primarno progresivni oblik bolesti ili progresivni oblik bolesti koji se razvija postupno u samom početku bolesti ili nastupa postupnim pogoršanjem nakon prvog relapsa. Taj se oblik bolesti javlja se u oko 15% bolesnika s MS-om. Do sada nije bilo učinkovitog liječenja tog oblika bolesti. Tek je recentno klinička studija (Oratorio) s monoklonalnim protutijelom ocrelizumab-om ( modifikacija chimeričkog protutijela – rituximab-a u humanizirano monoklonalno protutijelo ocrelizumab) pokazalo povoljno djelovanje u oko 23% bolesnika s primarno progresivnim oblikom multiple skleroze. nakon jednog relapsa ne reagiraju na terapiju.
- Kako i kada mogu dobiti lijek za prevenciju progresije multiple skleroze?
U prevenciji relapsno remitirajuće oblika multiple skleroze koristi se imunomodulacijsko liječenje (Interferon beta, Copaxone ili oralni preparati Tecfidera ili Aubagio). Već je dugo poznato na temelju brojnih i opsežnih epidemioloških studija prirodnog tijeka relapsno remitirajuće multiple skleroze da su prve dvije godine najvažnije! te da se liječenje mora provoditi što ranije i da samo liječenje u najranijoj fazi bolesti utječe na progresiju multiple skleroze. Nažalost, kriteriji HZZO-a RH već desetak godina ne dozvoljavaju primjenu lijeka ako bolesnik nema dijagnozu barem godinu dana i ako u razdoblju unutar godinu dana ili dvije godine nije imao sveukupno tri relapsa liječenih u bolnici pulsnom kortikosteroidnom terapijom.! U takvih se bolesnika najčešće multipla skleroza kao upalno-degenerativno bolest potiho ili nalazom MR-a ili klinički relapsima razvija dalje. Danas znamo da se u takvih bolesnika vrlo brzo razvija imunosni poremećaj u središnjem živčanom sustavu (veliki i mali mozak , vratne i prsna kralježnična moždina) koji se sastoji od aktivacije stanica mozga ( mikroglije, dendritskih stanica) no one se ne uočavaju konvencionalnom magnetskom rezonancijom. Aktivacija navedenih struktura uzrokuje razvoj degeneracije živčanih vlakana. Medicina još ne poznaje liječenje degeneriranih živčanih vlakana središnjeg živčanog sustava. Prekasno liječenje će više ili manje usporiti bolest no neće biti dovoljno efikasno da je adekvatno zaustavi ili značajno uspori i ublaži. Zato u svijetu započinju liječiti prvi simptom indikativan za MS (CIS- klinički izolirani sindrom) odmah! naravno ako su ispunjeni kriteriji za CIS indikativan za MS što znači prisutnost karakterističnih kliničkih simptoma kao i paraklinički nalaz poglavito nalaz MR-a mozga, i vratne, eventualno i prsne kralježničke moždine)