Što trebate znati o redovnom pregledu i malim ginekološkim zahvatima
dr. Darko Gusić, ginekolog
Kao sve ostale rutinske preglede kod liječnika, tako i one ginekološke treba obavljati i onda kada ste najzdraviji.
Preporučuje ih se raditi svake godine, a najbolje vrijeme rutinskog pregleda je sredina ciklusa. Nakon razgovora s liječnikom, redovni pregledi podrazumijevaju ultrazvuk radi kontrole jajnika, maternice i endometrija te Papa test ili cervikalno vaginalni bris, kako bi se na vrijeme otkrile eventualne anomalije stanica.
Upale i spolne-prenosive bolesti dokazuju se brisevima i mikrobiološkom obradom pa je svakako dobro napomenuti neke stvari kao što su: promjene u menstruaciji, seks bez zaštite, krvarenje tijekom seksa, neobičan miris ili ukoliko planirate trudnoću, kako bi vam se mogli napraviti šire i detaljnije pretrage. U slučaju potrebe, pacijentice se može uputiti na dodatne obrade, krvne testove ili analize hormona.
Mali ginekološki zahvati
Kod sumnjivih nalaza, dijagnostiku nadopunjuju biopsija i endocervikalna kiretaža (uzimanje uzorka tkiva). Ovisno o tipu i veličini abnormalnog tkiva određuje se zahvat, a ukoliko se radi o blažoj, početnoj displaziji na cerviksu na pacijenticama se najčešće radi krioterapija.
Krioterapija je efikasna ginekološka metoda kojom se zamrzavaju dijelovi cerviksa kako bi se uklonile samo abnormalne ćelije, a na istom mjestu se obnove zdrave stanice. Sam postupak traje vrlo kratko, bez anestezije i ne ostavlja nikakve posljedice jer se njime uklanja samo površinski sloj koji je patološki promijenjen. Jedini nedostatak ove terapije jest što nakon nemamo tkivo koje se šalje na dijagnozu.
Za razliku od krioterapije LLETZ metodom dobiveno tkivo šalje se na analizu i ona je ujedno dijagnostička (Letz biopsija) i terapijska metoda (Letz konizacija).
Riječ je o jednostavnijem i poštednijem načinu liječenja premalignih (CIN II, CIN III) promjena na vratu maternice nego što je to klasična konizacija. Zahvat se obavlja u lokalnoj anesteziji i preporuča se nerotkinjama kako ne bi ostavio značajnije posljedice na reprodukcijski sustav žene.
Preporučuje ih se raditi svake godine, a najbolje vrijeme rutinskog pregleda je sredina ciklusa. Nakon razgovora s liječnikom, redovni pregledi podrazumijevaju ultrazvuk radi kontrole jajnika, maternice i endometrija te Papa test ili cervikalno vaginalni bris, kako bi se na vrijeme otkrile eventualne anomalije stanica.
Upale i spolne-prenosive bolesti dokazuju se brisevima i mikrobiološkom obradom pa je svakako dobro napomenuti neke stvari kao što su: promjene u menstruaciji, seks bez zaštite, krvarenje tijekom seksa, neobičan miris ili ukoliko planirate trudnoću, kako bi vam se mogli napraviti šire i detaljnije pretrage. U slučaju potrebe, pacijentice se može uputiti na dodatne obrade, krvne testove ili analize hormona.
Mali ginekološki zahvati
Kod sumnjivih nalaza, dijagnostiku nadopunjuju biopsija i endocervikalna kiretaža (uzimanje uzorka tkiva). Ovisno o tipu i veličini abnormalnog tkiva određuje se zahvat, a ukoliko se radi o blažoj, početnoj displaziji na cerviksu na pacijenticama se najčešće radi krioterapija.
Krioterapija je efikasna ginekološka metoda kojom se zamrzavaju dijelovi cerviksa kako bi se uklonile samo abnormalne ćelije, a na istom mjestu se obnove zdrave stanice. Sam postupak traje vrlo kratko, bez anestezije i ne ostavlja nikakve posljedice jer se njime uklanja samo površinski sloj koji je patološki promijenjen. Jedini nedostatak ove terapije jest što nakon nemamo tkivo koje se šalje na dijagnozu.
Za razliku od krioterapije LLETZ metodom dobiveno tkivo šalje se na analizu i ona je ujedno dijagnostička (Letz biopsija) i terapijska metoda (Letz konizacija).
Riječ je o jednostavnijem i poštednijem načinu liječenja premalignih (CIN II, CIN III) promjena na vratu maternice nego što je to klasična konizacija. Zahvat se obavlja u lokalnoj anesteziji i preporuča se nerotkinjama kako ne bi ostavio značajnije posljedice na reprodukcijski sustav žene.