Zanima Vas tko su najbolji doktori i stomatolozi u Hrvatskoj?

Pogledajte što ljudi misle o njima i iskoristite te informacije za dobrobit Vašeg zdravlja. Pomozite drugim ljudima tako što ćete ostaviti komentare i ocjene!

Doktorica Pavičić pruža 10% popusta na pregled i potrebnu uslugu novom pacijentu koji se ovdje prijavi.
PRIJAVITE SE OVDJE!

Vidi li dijete dobro?

  • Objavljen: 11. Lipanj, 2019
16910_oko.jpg

 

 

Osjet vida je funkcija koja se razvija poput drugih funkcija u našem tijelu, stoga već u šestom mjesecu života djeteta roditelj sam može zamijetiti neka odstupanja. Pri tom se misli na položaj oka (npr. bježanje oka), učestalije upale sa suzenjem, slabije praćenje osoba ili predmeta i sl. To je dovoljan razlog za prvi posjet okulistu.

Učinit će Vam se da je zbog dobi djeteta teško učiniti dobar pregled, no nije tako. Danas postoji niz testova kojima je moguće s velikom vjerojatnošću utvrditi problem i vrlo rano početi s liječenjem. Ukaže li se potreba, već u toj dobi mogu se ordinirati korekcijske naočale. Uspješnost liječenja je veća što se prije s njim počne.

U dobi od tri godine dijete već dobro komunicira i mogućnost kvalitetnog pregleda nije upitna. U tom životnom razdoblju dijete počinje složenije koristiti svoj vid, te bez obzira što roditelj ne zamjećuje nikakva odstupanja, to je pravi trenutak za posjet okulistu.

S pet godina života, djetetov intelektualni razvoj nameće i nove vidne zahtjeve. Počinje interes za rad na blizinu (crtanje, pisanje, korištenje elektronskih igara). Sada se još lakše mogu uočiti greške u vidu.

Slabiji vid na daljinu, slabiji vid na blizinu (takva dejca često odbijaju crtati, pisati i sl.), imaju učestalije glavobolje, žmirkanje ili treptanje bez nekog razloga, crvenilo očiju, osjetljivost na svjetlo, trljanje očiju. Sada posjet okulistu više nije upitan. Predškolska je dob bitna za razotkrivanje grešaka gledanja jer se tako sprečava razvoj slabovidnost ili ‘lijenog oka’.

Ako postoji dioptrijski nalaz na jednom oku, a na drugom ne, oko koje ne vidi dobro, naprosto se isključuje iz funkcije. Rano uočavanje takve greške i nošenje naočala omogućuje potpuno izlječenje.

Uz nošenje naočala ili kontaktnih leća, potrebno je ‘bolje’ oko kažnjavati, što znači zatvarati ga flasterom kako bi ‘slabije’ oko bilo prisiljeno gledati. Nošenje flastera na ‘boljem’ oku sigurno je jednostavnije u predškolskoj dobi jer su obaveze djeteta manje, a vremena za vježbanje više. U školskoj dobi to je puno teže.

Ako se dijete tuži na glavobolju, to vrlo često upućuje na probleme s vidom. Glavobolja je tzv. nespecifičan simptom (pri tome se misli na mnoštvo stanja u tijelu koje ga može izazvati) a susreće se već u dobi od 4. do 7.godine. Još češće taj simptom susrećemo u školskoj dobi. Uporaba osjetila vida u predškolskoj dobi ovisi o interesu djeteta za radom na blizinu (crtanje, igrice na računalu i sl.), koje su danas neminovnost u odrstanju vrlo male djece. U školskoj dobi to postaje obaveza.

Najčešća greška gledanja u toj dobi je dječja dalekovidnost koja ne mora imati nikakvih drugih simptoma (niti bježanje oka, žmirkanje, niti crvenilo oka). Zato bi pregled takvog malog pacijenta svakako trebao otpočeti u okulističkoj ordinaciji.

Pri dolasku okulisti učinit će se testovi koji odgovaraju dobi djeteta i čitat će se sličice na propisanim tablicama. Uoči li se da dijete ne može čitati propisane tablice, okulist će metodom skijaskopije (širenje zjenica kapanjem) odrediti dioptirjski nalaz. To je moguće učiniti i sasvim maloj djeci od jedne ili dvije godine i vrlo precizno objektivizirati nalaz, a time i propisati naočale.

Ako se ovom metodom utvrdi dalekovidnost (+ dioptrija), te ako je postojao simptom glavobolje, djetetu se propisuju naočale. Nošenjem naočala vid se razvija, a rastom djeteta takav dioptrijski nalaz najčešće nestaje. Sasvim je drugačije ako je djetetu utvrđena kratkovidnost (- dioptrija). Utvrđivanje dioptrije je isto, širenje zjenica kapanjem (skijaskopija) i objektivizacija stanja oka. Kratkovidno će dijete lakše prhvatitit nošenje naočala jer je njegova vidna oštrina slabija na daljinu. Takva djeca, u pravilu, bezuvjetno prihvaćaju naočale.

Dalekovidno dijete češće će odbacivati naočale jer i bez njih često ima zadovoljavajuću vidnu oštrinu (ako su niže vrijednosti dioptrije), no simptomi glavobolje u tom će slučaju biti opetovani.

Dakle, ono što bi trebao biti cilj i obveza svakog roditelja jest da dijete prije polaska u školu barem dva puta posjeti okulistu koji će svim raspoloživim metodama utvrditi stanje djetetova oka. Uoči li se bilo kakva anomalija u gledanju, odmah se započinje s liječenjem, jer je dobar vdi preduvjet za dobar intelektualni razvoj djeteta i dobar uspjeh u školi.

 

 

O autoru članka

  • Grad Zagreb /
  • Stenjevec /
  • Očna poliklinika - Okulistički centar /
  • Drage Gervaisa 22
  • Grad Zagreb /
  • Maksimir /
  • Okuc Okulistički centar /
  • Maksimirska cesta 94
  • Telefon: 01/389-6992, 01/230-4423
  • e-pošta: gorana dot pavicic at okuc dot hr
  • komentara: 26,
  • ukupno ocjena: 60
4,93
Pogledajte sve objavljene članke