Alkohol + cigarete = do 100 puta veći rizik za karcinom usne šupljine

dr.med.dent. Nino Balenović, stomatolog

Karcinom usne šupljine, čimbenici rizika i prevencija
Karcinom usne šupljine je jedan od najčešćih karcinoma glave i vrata. Visokog je stupnja smrtnosti i iako se razvija na mjestu koje je lako dostupno pregledima, najčešće se otkriva tek u uznapredovalom stadiju kad su terapijske mogućnosti smanjene.

Epidemiologija
Karcinom usne šupljine čini 3 % svih karcinoma u čovjeka (4% u muškaraca, 2% u žena
Javlja se uglavnom u srednjoj i starijoj životnoj dobi s najvećom učestalošću između 50-te i 70-te godine života.
U Hrvatskoj od karcinoma usne šupljine godišnje umre između 300 i 400 ljudi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2008. godini od karcinoma usne šupljine je umrlo 377 osoba što ga čini desetim uzročnikom smrti među malignim tumorima.

Etiologija
Glavni čimbenici rizika za razvoj karcinoma usne šupljine su pušenje i alkohol.
Rizik za razvoj karcinoma usne šupljine u pušača je 5-7 puta veći od nepušača.
Duhanski dim sadrži brojne kancerogene tvari kao što su nitrozamin i policiklički aromatski ugljikovodici. Spomenuti kancerogeni spojevi nakupljaju se u sluznici usne šupljine uzrokujući oštećenje stanične DNK. S vremenom dolazi do maligne transformacije.
Konzumiranje alkoholnih pića također je povezano s razvojem karcinoma usne šupljine. Novija istraživanja pokazala su da 40% bolesnika s karcinomom glave i vrata redovito konzumiraju alkohol.
Alkohol i pušenje djeluju sinergistički, tako da alkohol povećava propusnost za kancerogene komponente duhanskog dima.
Osobe koje uživaju više od 100g alkohola dnevno i puše 20 ili više cigareta dnevno imaju 100puta veći rizik za razvoj karcinoma usne šupljine.
Imunosupresija također povećava rizik za razvoj karcinoma usne šupljine.

Klinička slika
Karcinom usne šupljine u početnom je stadiju asimptomatski.
Simptomi počinju biti izraženi tek u uznapredovalom stadiju. Najčešća tegoba koja pacijenta dovodi na liječnički pregled je neugoda i peckanje u ustima. Također se mogu javiti bolno gutanje, otežan govor, pomičnost zuba, krvarenje iz usne šupljine i bol u uhu.
Najčešće je lokaliziran na dnu usne šupljine, rubovima jezika, nepčanim lukovima i zubnom mesu u području donje čeljusti.
Promjene na sluznici koje su visokosuspektne na karcinom usne šupljine su:
Crvena mrlja, crveno bijela mrlja, promjena teksture sluznice (pojava baršunaste ili granulirane površine), ulceracija na sluznici koja ne cijeli dulje od 14 dana.
Liječnik može posumnjati na temelju simptoma i lokalizacije, te posebno ako je pacijent dugogodišnji pušač i konzumer alkoholnih pića, a konačna dijagnoza se postavlja na osnovi biopsije i patohistološkog nalaza.

Terapija
Terapija karcinoma usne šupljine ovisi o stadiju. Najčešći pristup liječenju je kirurški koji se nadopunja s kemoterapijom i radioterapijom.Rani stadiji se liječe uglavnom kirurški a uznapredovali stadiji se liječe kombinacijom kirurškog zahvata i radioterapije.

Rano otkrivanje karcinoma usne šupljine
Unatoč tome što se karcinom usne šupljine može otkriti u vrlo ranom stadiju jednostavnim kliničkim pregledom sluznice, u većine pacijenata dijagnosticira se dosta kasno. Jedan od razloga je taj što karcinom usne šupljine u ranom stadiju ne izaziva nikakve simptome i pacijent ne traži pomoć od liječnika ili doktora dentalne medicine.
Simptomi se počinju javljati tek u uznapredovalom stadiju kada karcinom počinje infiltrirati dublje strukture (mišiće, kosti, živce). Sljedeći razlog za tako kasnu dijagnozu je slaba razina informiranosti o karcinomu usne šupljine u općoj populaciji.
Za razliku od „općepoznatih“ karcinoma (dojka, debelo crijevo, pluća) opća populacija zna jako malo o čimbenicima rizika, ranom otkrivanju i prevenciji karcinoma usne šupljine.
Prema studijima britanskih i njemačkih liječnika 30-50% opće populacije ne zna da karcinom usne šupljine uopće postoji!

Kao što je ranije navedeno, karcinom usne šupljine može se otkriti u najranijem stadiju jednostavnim pregledom oralne sluznice. Radi se o lokalizacijama koje su vidljive pri rutinskom stomatološkom pregledu. Pregled je jednostavan traje jednu do dvije minute, ne zahtjeva nikakvu posebnu opremu i nije neugodan za pacijenta.
Redoviti pregledi posebno su važni u visokorizičnim skupinama u koje spadaju muškarci, pušači, stariji od 40 godina, koji redovito konzumiraju alkohol.
U Hrvatskoj se na navedenim lokalizacijama dijagnosticira oko 300 tumora godišnje.

Literatura:
Berislavić D., Biondić B., Brailo V., Karcinom usne šupljine, Sonda. 2012., 13 (24).
Greendberg D, Glick M. Burket's oral medicine. 10th ed. Hamilton (ON): B.C. Decker; 2003.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Registar za rak (Internet), Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo 2001-2012.

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija