Dr. Lauc o higijeni zubiju, ortodonciji i utjecaju hrane na razvoj karijesa

izv.prof.dr.sc. Tomislav Lauc, stomatolog | spec. ortodoncije
Dr. Lauc o higijeni zubiju, ortodonciji i utjecaju hrane na razvoj karijesa

Istraživanje o motivaciji ljudi za stomatološke usluge pokazuje da je kod  manje od 5 posto njih  glavna motivacija za odlazak stomatologu estetika. Oko 20 posto njih ističe zdravlje i estetiku, a 75 posto isključivo zdravlje. Dakle, svega 25 posto ljudi koji dolaze kod stomatologa dolaze prvenstveno zbog estetike, kaže stomatolog dr. Tomislav Lauc, s doktoratom iz ortodoncije i antropologije, s kojim smo razgovarali uz Svjetski dan ortodoncije, 15. svibnja. 

Dakle, ljudi ispravno percipiraju ortodontske poremećaje kao zdravstveni problem, dodaje.

- To može biti prekomjerno trošenje i gubitak zubne supstance, oštećenje potpornog sustava pa i gubitak zuba, preopterećenje žvačnih mišića, bolna stanja lica i sl. Zbog više prostora koji retiniraju hranu, oralna higijena nepravilnih zuba puno je zahtjevnija, pa su takvi zubi više skloni karijesu. Nepravilne sile zagriza koje nastaju kao posljedica nepravilne pozicije zuba također mogu opterećivati žvačne mišiće i sam čeljusni zglob.

Do kada se zubi mogu ispravljati, odnosno dokad je poželjno reagirati na veće nepravilnosti? Kada treba obaviti prvi pregled s djetetom kod ortodonta?

- Zubi se mogu ispravljati u bilo kojoj dobi. Često imamo slučajeve ljudi treće životne dobi koji nose ortodontske aparate kako bi sačuvali zube. Dakle, ne postoji gornja dobna granica. Svaka nepravilnost lakše se ispravlja u ranijoj dobi, a do odrastanja moguće je vrlo učinkovito ispraviti i odnose gornje i donje čeljusti tj. djelovati ortopedski. Cilj nam je uspostaviti ujednačen i pravilan rast i razvoj lica. Neke ortodontske zahvate primjenjujemo na kraju rasta, a neke tijekom.

Preporuka American Association of Orthodontists (AAO) je da bi svako dijete trebalo proći prvi ortodontski pregled sa 7 godina. Nekad kada se primijeti nepravilan rast zuba ili čeljusti to može biti i ranije. Uglavnom već od 7. godine možemo postići jako lijepe rezultate. Već tada mogu se prepoznati prve ortodontske nepravilnosti koje se u toj fazi i liječe. Ako dijete u toj dobi ne treba ortodontsku intervenciju, ono zahtjeva redovno godišnje praćenje i po potrebi usmjeravanje nicanja preostalih trajnih zuba i rasta gornje i donje čeljusti.

Kod odraslih nažalost ne možemo računati da ćemo mijenjati koštane odnose gornje i donje čeljusti, ali mijenjajući poziciju i nagib zuba možemo kompenzirati i kamuflirati nepravilne i neskladne odnose između čeljusti. Naravno, da to za sobom nosi i ljepši osmijeh. Uistinu je veliko zadovoljstvo uspoređivati slike prije i poslije jer su rezultati fantastični. Lijepo je raditi struku koja čini medicinsku dobrobit i u isto vrijeme postižete sjajne estetske rezultate.


Danas se ne mora vidjeti da ispravljamo zube

Trebamo li ispravljati baš sve zube koji nepravilno rastu? Na primjer, mnogim tinejdžerima neugodno je nositi aparatić, pa bi to radije izbjegli. Trebaju li roditelji njima prepustiti odluku? 

Ukoliko je problem samo estetske prirode i pacijent je u redu s tim i samim time nema motivaciju za terapiju, nema potrebe niti da se ona počinje. S druge strane, ako se radi o nepravilnom rastu gornje ili donje čeljusti, što je kod današnjih tinejdžera nažalost vrlo često, svakako bih preporučio ortopedsko usmjeravanje rasta dok se to još kod rastućeg pacijenta može. Ako su odnosi čeljusti u redu, a samim time u velikom broju slučajeva i zagriz, malo rotiran ili pomaknut prednji zub je manje bitan. 

Naravno da je prihvatljivo ne ispravljati zube, ali postoje i metode ispravljanja zuba bez da se išta vidi. Danas imamo potpuno prozirne folije, tzv. alajnere koji se stavljaju preko zuba i koji ispravljaju njihov položaj i rade lijep osmjeh, a da nitko to ne primjećuje. Obratite pozornost na neke vrlo popularne glumce, sportaše ili javne ličnosti koji su ispravili svoje zube, a da to nitko nije primijetio. Sustavi alajnera jako su popularizirali ortodontsku struku pa je ispravljanje zuba postalo vrlo traženo. Toliko da su i nespecijalisti ortodoncije počeli to raditi što je iznimno opasno jer je ispravljanje zuba vrlo osjetljiv postupak i nikako se ne smije raditi bez odgovarajuće specijalističke edukacije. U takvim je slučajevima bolje da se ne pristupa ortodontskom liječenju jer priroda rijetko kad može napraviti takvu štetu kao što ju može napraviti čovjek.

Kakve sve probleme možemo imati zbog zuba koji nepravilno rastu?

Kao što sam već naveo, to može biti prekomjerno trošenje i gubitak zubne supstance, oštećenje potpornog sustava pa i gubitak zuba, preopterećenje žvačnih mišića, bolna stanja lica i sl. Zbog više prostora koji retiniraju hranu, oralna higijena nepravilnih zuba puno je zahtjevnija, pa su takvi zubi više skloni karijesu. Nepravilne sile zagriza koje nastaju kao posljedica nepravilne pozicije zuba također mogu opterećivati žvačne mišiće i sam čeljusni zglob.

Kažete da postoji rješenja i za ljude u 30-ima ili 40-ima, na primjer? 

U odrasloj dobi postoje slučajevi kada ortodoncija ne može poboljšati stanje zuba. Tada je bolje pristupiti samo  protetskoj rehabilitaciji osmijeha. U puno većem broju slučajeva ortodoncija je velika pomoć, a ponekad i jedina opcija kako bi se protetski zbrinulo pacijenta. Radi se pretprotetskoj ortodontskoj pripremi pacijenta koja za cilj ima posložiti zube u što pravilniju poziciju kako bi brušenje zuba za buduće ljuskice ili krunice bilo što je manje moguće te se zubi ne bi trebali umrtviti. Kako svaki gubitak trajnog zuba nužno dovede do pomaka susjednih zuba i zuba u suprotnoj čeljusti nekada nije niti moguće protetski nadoknaditi zub koji nedostaje dok se ortodontski ne napravi prostor. Moguće je da se ortodontski i zatvori prostor zuba koji nedostaje.

Izbjeljivanjem možemo oštetiti zube

Neko vrijeme je trend izbjeljivanja zuba bio vrlo aktualan, do te mjere da danas u svakoj drogeriji imate široki izbor raznih vrsta pasta kojima ih možete izbijeliti u pet minuta...Koliko je to zdravo, te kako pretjerivanje u izbjeljivanju utječe na zdravlje zuba?

Blistav osmijeh i bijeli zubi sve su univerzalniji standard ljepote i zdravlja, a trend izbjeljivanja potaknut je time što je izbjeljivanje postalo široko dostupno. Osim toga, društvene mreže postale su platforma s koje se standardi ljepote gotovo pa nameću kao norma pa svi 'moraju' imati lijep osmijeh i bijele zube, savršene usne itd. Prije nego što se neka slika objavi potpuno je prirodno da se ona provuče kroz filtere, promijeni, uljepša i onda tako prikaže. Inače, izbjeljivanje zuba ne pokazuje uzlazne trendove u zadnjih par godina, jer za lijepu sliku na Instagramu svi koriste filtere za zube.

Izbjeljivanje u pravilu dijelimo na ono profesionalno u ordinaciji, te na izbjeljivanje preparatima namijenjenima za kućnu upotrebu. Najučinkovitije i najsigurnije je naravno ono profesionalno u ordinaciji, međutim određeni rezultati se mogu postići i slabijim preparatima koji se mogu kupiti u drogerijama. Rezultati korištenja ovakvih preparata su naravno lošiji i kratkotrajniji, a problemi nastaju kada ih ljudi nepravilno koriste pokušavajući im pojačati djelovanje. Tada može doći do oštećenja cakline, zubnog mesa i preosjetljivosti zuba. Prirodni preparati za izbjeljivanje također nisu bezopasni jer abrazivne čestice poput sode bikarbone ili kiseline poput limunske mogu značajno oštetiti zubnu caklinu koja se ne može regenerirati.

I ljuskice su svojedobno bile vrlo tražene, baš zbog efekta bjeline i estetike osmijeha.

Zubne ljuskice su protetski nadomjestak koji se lijepi na zub. Ovisno o tome o kakvim ljuskicama se radi i koja je indikacija zubi se više ili manje bruse kao priprema za ljuske, a postoje i ljuske koje se lijepe na nebrušene zube (non-prep ljuske). Zubne ljuskice bile su i ostale tražene kao brzo i učinkovito rješenje za niz estetskih problema poput obojenja zuba, potrošenih i oštećenih zuba ili malih nepravilnosti u obliku i položaju zuba. Ono što mi preferiramo, a primjećujemo da su i pacijenti skloniji takvom stavu, su postupci koji što manje oštećuju zube: primjerice, za manje nepravilnosti položaja i boje radije radimo kombinaciju ortodontske terapije i izbjeljivanja.

Mana svakog protetskog nadomjestka pa tako i zubnih ljuski je to što ih je zbog bioloških promjena tkiva ipak nakon nekog vremena potrebno zamijeniti. Kada gledamo trendove na društvenim mrežama lijepi bijeli blistavi zubi su apsolutni standard i gotovo je nemoguće vidjeti nešto drukčije. Vrlo često to ni nije realno stanje jer je danas jako jednostavno uljepšati zube čak i u jednostavnim aplikacijama na pametnom telefonu. Ovo je općeniti problem s društvenim mrežama i standardima ljepote koji je sve prisutniji i to u sve mlađoj populaciji.

Djeca ne znaju kako prati zube, roditelji sami moraju uzeti četkicu u ruke i oprati im ih, kaže dr. Lauc


Roditelji trebaju prati djetetove zube

Kakva je općenito situacija sa zdravljem zuba u Hrvata i brigom o zubima? Postoje li neke stvari na koje trebamo upozoriti roditelje, mlade, ljude, pa i one u zreloj dobi?

Situacija sa zdravljem zuba u Hrvatskoj je prilično slična ekonomskoj razini države, dakle samo začelje Europe. Po KEP indeksu smo predzadnji i to su katastrofalni podaci. Primjerice, ukupno se u RH proda oko 13 milijuna zubnih pasti godišnje. To su 3 paste po osobi godišnje. To su zastrašujući podaci. Svi samo pitaju o izbjeljivanju po forumima ili anketama, nitko ne postavlja pitanje koliko često se peru zubi? Velika većina onih koji se prijave na promocije izbjeljivanja uopće ne mogu tome pristupiti jer se ne smije izbjeljivati dok su prisutni karijesi.

Kod nas nije neuobičajeno da vam dođe pacijent s više karijesa i da kaže da je bio kod svog stomatologa i da mu je on rekao da je sve u redu. Isto tako postoje razmišljanja kod pojedinih stomatologa kako početne karijese ne treba rješavati. Nije mi jasno kako iz pojedinih ordinacija izlaze pacijenti s kamencem u ustima koji je glavni uzročnik parodontitisa. A karijes i parodontitis su prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji javno zdravstveni problemi današnjice. Ili da se pojedini zub liječi mjesecima što onda rezultira gubitkom tog zuba.

S obzirom da se smo u mjesecu kada obilježavamo svjetski dan ortodoncije volio bih napomenuti kako se ortodontske anomalije puno lakše tretiraju kada se s ortodontskim liječenjem krene ranije. Vrlo često vidimo na prvom pregledu djecu s izraženim anomalijama koje se su se mogle umanjiti ranijom terapijom. U periodu rasta i razvija čeljusti može se puno toga spriječiti ili preusmjeriti te na taj način postići bolji rezultat ukoliko se na vrijeme reagira.

Preporuka je dijete na pregled ortodontu dovesti što ranije. I ono što je u najranijoj dobi najvažnije: Da se zubi peru i da dijete što više žvače. Dobru higijenu djeca sama sigurno ne mogu postići. Nakon njihovog pranja, četkicu trebaju uzeti roditelji i dobro im oprati zube. Od kud bi dijete trebalo znati kako se dobro peru zubi. To je posao i zadatak roditelja. I to ne samo u početku djetinjstva nego negdje do sredine osnovne škole. Žvakanje je drugi veliki izazov, čeljusti se nepravilno i neujednačeno razvijaju ako se jede samo mekana hrana. Blendanje je zlo za žvačni sustav, dajmo im da žvaču čvrstu hranu.

Kada bi svatko nakon obroka prošao sa čačkalicom sve međuzubne prostore, mi bi danas imali puno manje potrebe za stomatološkim liječenjem, ističe stručnjak

Čačkalice su nepravedno zanemarene

Doktorirali ste spojivši antropologiju i ortodonciju, bavite se i poviješću ortodoncije: Kako se kroz povijest gledalo na zdravlje zuba i ljepotu osmijeha, čime su se zubi nekada čistili? I kad su se i kako počeli popravljati?

To je vrlo široka tema koja je lijepo opisana u knjizi Dentalna i kraniofacijalna antropologija koja je izašla u izdanju Školske knjige. Ljudi su se oduvijek na različite načine brinuli o svojim zubima jer su shvaćali koliko su im važni i potrebni. Također su se suočavali s bolestima i vrlo bolnim stanjima.

Čačkalice za zube glavni su bili higijenski pribor tijekom cijele povijesti. Njihova važnost nepravedno je zanemarena i danas se ne koriste u redovnoj higijeni. Vjerojatno jer su jeftine i nema financijskog interesa da se propagiraju. Zubni konac pokušava biti neka vrsta suvremenog pandana čačkalica ali ima svoja ograničenja. Ali kada bi svatko nakon obroka prošao sa čačkalicom sve međuzubne prostore, mi bi danas imali puno manje potrebe za stomatološkim liječenjem.

Inače, briga za zube vuče podrijetlo od paleolita, tada je hrana bila bazirana na mesu pa nije bila agresivna za zube. U neolitu razvojem poljoprivrede čovjek postaje izložen patogenima znatno više, primarno živeći zajedno sa životinjama ali i jedući žitarice koje sadrže ugljikohidrate u velikoj mjeri. Pronalazimo sve više karijesa pa u civilizacijama koje su uslijedile vidimo i stomatološke postupke, od sjajnih etruščanskih zubnih mostova i ortodontskih držača mjesta načinjenih od zlata, preko egipatskih povezivanja i nadoknade zuba zlatnim žicama do antičke civilizacije koja jasno strukturira dentalnu medicinu kao dio cjelovite medicine.

Hipokrat postavlja u svojim spisima temelje ortodoncije kao medicinske znanosti zajedno s dentalnom medicinom, Aristotel podučava i tu struku i postavlja ju kao dio ondašnje znanosti, Rimski liječnici Celsus i Galen već ozbiljno opisuju ortodontske postupke tog vremena. Onda je u srednjem vijeku stagnacija znanosti pa renesansa donosi nova razumijevanja anatomije i razvoj medicine općenito pa tako i ortodoncije. Važno ime u povijesti dentalne medicine je Francuz Pierre  Fauchard koji popisuje sve stomatološke postupke pa tako i brojne ortodontske zahvate. Razvoj ortodoncije kakvu danas poznajemo kreće od kraja 19.stoljeća s američkim stomatologom Angleom kada se ortodoncija uspostavlja kao prva specijalizacija dentalne medicine.

Jesu li ljudi nekad imali zdravije zube, primjerice naši djedovi i bake, koji često nisu imali četkice za zube? Za mnoge stvari danas okrivljujemo industrijalizaciju i promjene u načinu prehrane... ?

U povijesti su dva velika porasta učestalosti zubnih bolesti, primarno karijesa ali i ostalih. Nastanak poljoprivrede u doba neolita i industrijska revolucija 18. i 19. stoljeća. Ljudi su počeli razvijati industriju općenito pa ekonomiju užitaka i doživljaja. Popularni su postale slatki okusi, šećer izaziva brzi porast serotonina, hormona sreće, a industrija je bila spremna.

Sjetite se u svakom filmu iz tog doba u trgovini namirnicama imate brojne staklenke sa raznobojnim slatkišima ili odmah iznad prodavača ili na pultu. Uvijek na najvidljivijem mjestu. Marketing je uvijek volio slatkiše, s njima se najlakše komunicira. I danas ćete nekome pokloniti bombonijeru i na taj način komunicirati, izraziti ljubav, reći hvala, razveseliti nekog. Zubi su dobar primjer interakcije društvenog i fizičkog, ili ekonomskog i biološkog. Mi smo sustavi koji se prilagođavaju, ali biologija ima svoj ritam koji postaje sve brži no uvijek kaska za društvenim tj. okolišnim promjenama.

Nakon menopauze, žensko lice drugačije stari

Prije otprilike 3 godine izazvali ste veliku pažnju s istraživanjem u suradnji s kolegama iz Beča, u okviru kojega ste došli do vrlo zanimljivih rezultata vezano uz razlike u starenju lica između žena i muškaraca - koji su ključni rezultati istraživanja?

Utvrdili smo nekoliko zanimljivosti. Promjene lica kod muškaraca su ujednačene tijekom života poput ravne linije dok kod žena nakon menopauze dolazi do vrlo naglih promjena pojedinih elemenata lica. Primarno se radi o nekim obilježjima lica koja su važna u percepciji atraktivnosti i ljepote. Zna se koji su to elementi, ortodoncija mora uzimati u obzir izgled lica čak ispred izgleda zubnih nizova. Tu se ne radi o kozmetičkim postupcima već o uspostavi sklada između različitih struktura. Područje lica je malo područje koje se sastoji od 10 cjelina i na kojem se isprepliću 8 važnih funkcija za organizam. Sklad omogućuje bolju funkciju, on je funkcijski poželjan. Sustavi žele i teže ekvilibriju, pa iako imamo veliku interakciju s okolišom, težimo skladu da bi bolje funkcionirali.

Također, jasno je da evolucijsko-psihološki mehanizmi imaju važnu ulogu u našem izgledu i da poimanje ljepote je iznad svega biološki uvjetovano, a puno manje društveno. Putem elemenata percepcije lica naši biološki sustavi komuniciraju na vrlo slojevitoj razini. Poput paralelnog svijeta u nekoj drugoj dimenziji. To je značajna društvena komponenta fizičkog. Na ovom istraživanju smo dodatno radili i pronašli još neke nove spoznaje koje daju i neka nova objašnjenja. U procesu smo publiciranja tog materijala, prikazat ćemo neke zanimljive nove zaključke.

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija