U vrtlogu hormona

dr. Sanja Gršić-Burić, ginekolog

Svjetski slavan endokrinolog Thierry Hertoghe tvrdi da je održavanje hormonalnog balansa ključno za to da um ostane bridak, tijelo vitko i raspoloženje poletno te je osmislio program individualno doziranih bioidentičnih hormona koji pridonose zdravlju, ali i mladolikom izgledu više od svih anti-aging tretmana. A njegov put slijedi i nekolicina hrvatskih liječnika.

 

Neumorno ponavlja da “nemamo manje hormona zato što starimo, nego starimo jer stvaramo manje hormona”. I tvrdi da bi hormonsku nadomjesnu terapiju trebalo početi rano, idealno u 28. godini. 

On je endokrinolog Thierry Hertoghe, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka anti- aging medicine, predsjednik Europske akade- mije za kvalitetu života i medicinu dugovječnosti (European Academy of Quality of Life and Longevity Medicine - EAQUALL), član International Hormone Society (s više od 2500 članova) i World Society of Anti-Aging Medicine (s više od 7000 članova i sjedištem u Parizu). 

Uvijek je u pokretu - ili radi s pacijentima u svom institutu u Bruxellesu, ili na sveučilištima i institutima diljem svijeta govori o važnosti uravnoteženja hormona za očuvanje zdravlja, bistrine uma, gipkoće tijela, pa i skladnog izgleda. Sam je najbolja reklama onoga što zagovara jer u 56. godini nema sijedih, linija mu je odlična, mozak bridak, a raspoloženje poletno. Ne taji da godinama uzima hormone (istodobno čak pet!), i vjeruje da je samo zbog toga fit. “Otac, djed i pradjed, također endokrinolozi, u naslijeđe su mi ostavili holistički pristup pacijentima, a osobito sam zahvalan ocu koji je dokazao da i kod najtežih bolesti uzročnik nije nedostatak jednog, nego više hormona. Zato nije dovoljno uzimati samo jedan, nego tri do šest individualno određenih i doziranih nadomjesnih hormona”, napisao je u knjizi “The Hormone So- lution: Stay Younger Longer with Natural Hor- mone and Nutrition Therapies”, u kojoj svoje teze potkrepljuje nizom znanstvenih spoznaja i iskustvima u primjeni prirodnih hormona.

A kada ga pitaju koji su glavni hormoni u procesu starenja, uvijek odgovara: “Hormon rasta i IGF-1, faktor rasta nalik na inzulin. Oni održavaju mišićnu masu i ne dopuštaju gomilanje sala, a čak usporavaju pojavu bora. Slično djeluju i spolni hormoni, dok oksitocin povećava libido, hormoni štitnjače bude cijeli hormonalni sustav, a kortizol daje energiju. Ipak, smatram da je hormon rasta šampion među hormonima, pogotovo stoga što otklanja neugodnog pratitelja starenja - tjeskobu. I ja godinama uzimam Renewal”. 

Našim tijelom kruži više od stotinu hormona, koji nas čine onim što jesmo. Reguliraju otkucaje srca i “udaraju” ritam našeg disanja, noću omogućuju da zaspimo, a ujutro da se probudimo. Grade nam kosti, mišićima daju tonus, podmazuju zglobove i kontroliraju krvni tlak. Potiču tijelo da stvara energiju i toplinu, ali i da topi salo, bore se protiv stresa, smiruju živce, ublažuju potištenost, reguliraju razinu śećera u krvi, potiču rad mozga i jačaju imunosni sustav. I, ne zaboravimo, upravljaju svim aspektima naše spolnosti.

Kako razine svih hormona opadaju s godi- nama (već od trećeg desetljeća života!), uvriježilo se stajalište da je to normalan i neizbježan proces kojem se dr. Hertoghe, kao i svi liječnici koji se bave medicinom dugo- vječnosti, suprotstavljaju vrlo argumentirano. Dr. Hertoghe uzima sebe kao najbolji primjer. 

-U 45. godini moje žlijezde više nisu mogle same raditi kao prije pa otada svakodnevno uzimam hormone štitnjače, kortizol, DHEA, testosteron, melatonin i hormon rasta. Pazim što jedem i uzimam šaku vitaminsko-mineralnih pripravaka i zato sam pun energije, pozitivno raspoložen i u dobroj psihofizičkoj kondiciji - kaže dr. Hertoghe te dodaje da je zbog smanjene razine kortizola znao u hipu pojesti cijelu čokoladu, da je bilo dana kada nije prestajao jesti, i da su tada počeli problemi. Udebljao se, imao je lošu cirkulaciju, zbog stresa se jedva vukao i izgledao je “prožvakano”. A kada je uravnotežio razinu kortizola u tijelu, istopili su se i salo i svi problemi.
 

Tvrdnja da bismo hormonske nadomjestke (u kremi, tabletama, sprejevima, svejedno) trebali uzimati od mladosti možda se nekome čini pretjeranom, no s druge strane, u današnje vrijeme, kad se bez mnogo razmišljanja kupuju anti-aging pomade za svaki djelić kože, a fileri i botoks tretiraju se gotovo kao svakodnevna higijena, možda se priča o hormonima kao gospodarima našeg života ne bi trebala olako odbaciti. 

- Najnovija istraživanja pokazuju da je za dugovječnost presudnije kako se ponašamo prema svom tijelu i u kakvom okruženju živi- mo, nego kakvo nam je gensko naslijeđe. A time na važnosti dobiva i održavanje hormonske ravnoteže. Hormoni su kemijski prijenosnici odgovorni za sve funkcije organizma, luče ih hi- pofiza, sitna i moćna žlijezda smješte- na u mozgu, koja proizvodi najvažnije steroidne hormone, zatim štitnjača, nadbubrežna žlijezda i, što je napokon dokazano, gušterača te - crijeva. Potonja su osobito važna za reguliranje tlaka, probave i metabolizma soli, a stvaraju i prirodne anksiolitike. Čak se 95 posto serotonina, hormona čiji manjak uzrokuje depresiju, stvara upravo u crijevima, a ondje se luči i dopamin, što potkrepljuje tezu o važnosti dobre probave - objašnjava dr. sc. Sandra Morović, neurologinja iz zagrebačke Poliklinike Aviva.

Mozak se ponaša kao direktor svim hor- monima pa želimo li se doista pobrinuti za sebe, pod paskom trebamo držati hormone “iz glave” - kortizol, melatonin i oksitocin, ali i spolne, hormone štitnjače te one iz trbuha. Kortizol stiže u krvotok kada smo pod stresom, što je dobro, jer nam ubrzava rad srca, mozak opskrbljuje dodatnim kisikom i preplavljuje nas energijom koju uzima iz sala i zaliha šećera. No kada je stresa previše, kortizola je zabrinjavajuće malo pa smo bez snage i trošimo se u prazno. 

 

Melatonin, koji osigurava dobar san, ubla- žava stres i djeluje kao antioksidans, otpušta se noću pa je preporuka za njegovu optimalnu razinu - zamračiti sobu. Oksitocin - koji zovu još i ljubavni hormon - mozak otpušta čim ne- koga dodirnemo, a on je važan jer poboljšava memoriju, jača libido i smiruje psihu. Štitna žlijezda se ponaša kao glavni tjelesni termostat jer upravlja metabolizmom. O razinama njezinih hormona T3 i T4 ovisi koliko je uspješna, a osobito kako se nosi s kroničnim stresom, manjkavostima prehrane, umorom, zatvorom, zimicom... 

Od spolnih hormona ženama u najvažniji progesteroni i estrogeni, koje stvaraju jajnici tako da kad jednom razina raste, drugome pada. No, kada se taj ritam naruši, teško je održati željenu tjelesnu težinu, osloboditi se kroničnog stresa, nositi se sa slabim libidom, razdražljivošću, migrenama, depresijama... Važna je i količina testosterona, koji održava spolnu želju, ali i učvršćuju mišiće i kosti te poboljšava metabolizam. Premalo testosterona uzrokuje potištenost, opću nezainteresiranost i oronuo izgled, dok zbog njegova viška izbijaju akne i dlake na licu. 

- Posebno su zanimljivi hormoni koji nas- taju u području želuca: leptin, koji se luči iz sala, te grelin ili “hormon gladi”, koji nastaje u gušterači. Oba vladaju našim apetitom i tjele- snom težinom. Tko premalo spava, ima previše leptina pa ga muči proždrljivost i, narav- no, višak kilograma, a često ima i problema s tlakom. Najvažnije je smanjiti unos šećera koji potiče njegovo lučenje. A serotonini nastali u stijenkama crijeva donose dobro raspoloženje, jačaju pamćenje i time pomažu u obavljanju svakodnevnih obveza. No kada nisu u ravnoteži, javlja se opsesivno ponašanje ili pak depresija - ističe dr. sc. Sandra Morović. 

Menopauzu, kao prijelaz iz plodnog u neplodno razdoblje, mnoge žene emotivno doživljavaju kao prijelaz iz mladosti u starost: prosječna Hrvatica u menopauzu ulazi u 51. godini, dok prve teškoće počinju već s 45. A ako neravnoteža hormona tada naruši kvalitetu života, ako uzrokuje neredovite mjesečnice, noćna preznojavanja, ćudljivost, ako dovodi do dubokog emotivnog stresa i tjelesnog propadanja, tada se obično preporučuje hormonska nadomjesna terapija - od koje i danas mnoge žene poprilično zaziru.

Svojedobno smo na seminarima u inozemstvu s nevjericom od kolega iz zapadno europskih zemalja i SAD-a slušali kako njihove pacijentice oko 50. godine odmah nakon kontracepcijskih počinju uzimati tablete sa sintetskim hormonima. Do 2002. vjerovalo se da hormonsku nadomjesnu terapiju možemo propisivati unedogled, međutim, učestalost pojave karcinoma dojki ograničila je propisivanje HNT na pet do sedam godina, ali i otvorila prostor drukčijim rješenjima. Osobito primjeni bioidentičnih hormona - govori dr. Sanja Gršić-Burić, spec. ginekologije i porodništva, koja u Americi polazi poslijediplomski studij o primjeni bioidentičnih hormona, nakon kojeg će dobiti licenciju jedinstvenu u našoj sredini, ali i u cijeloj regiji.

Sumnjičavost prema nadomjesnoj terapiji proizlazi iz loše informiranosti te iz predrasuda da su sintetski hormoni uvijek loši, a sve što je prirodno je uvijek bolje.

No, odmah treba reći da čistih prirodnih hormona nema, osim onih koje proizvodi naše tijelo. Sintetski su umjetno stvoreni da bi što je moguće bolje oponašali naše, a bioidentični hormoni mogu biti izrađeni iz različitih prirodnih izvora, biljnih (soja i jam) i životinjskih (svinje i konji).

Nisu u potpunosti prirodni jer se njihove djelatne tvari podvrgavaju obradi u laboratoriju, no biokemijski su najsličniji onima koje stvara naše tijelo. U svijetu se propisuju već više od 20 godina, a u bioidentičnoj formi dostupni su: estron, estradiol, estriol, progesteron, testosteron, DHEA i kortizol.

U Hrvatskoj zasad vrlo malo liječnika radi s njima te se do bioidentičnih hormona može doći samo u zagrebačkim poliklinikama Orlando i Nola te u ginekološkoj ordinaciji doktorice Sanje Gršić-Burić.

- Treba obaviti pretrage koje su uobičajene i za klasičnu HNT, dakle, napraviti ultrazvuk dojke i transvaginalni ultrazvučni pregled maternice, uz test hormona iz krvi ili sline, koji će pokazati razinu estrogena, FSH, estradiola, testosterona, SHBG, DHEA i progesterona. Prema dobivenim rezultatima određuju se doze tih hormona pa liječnik mora poznavati proceduru i imati licenciju za rad s tom terapijom. Bioidentični hormoni uglavnom su dostupni u kremi, tabletama ili spreju: konkretno, estrogenski pripravak se utrljava u kožu, a progesteronski uzima oralno. U pravilnim razmacima slijede kontrole provođenja terapije i, prema potrebama, prilagođavanje doza. Takvu se terapiju može uzimati godinama, a u kombinacij gogom u spreju, koji hipofizu potiče na lučenje hormona rasta, žene mogu ostati vitalne, radno i životno sposobne do vrlo poznih godina - objašnjava dr. Gršić-Burić. 

Bioidentični hormoni su magistralni lijekovi, što znači da su izrađeni “po mjeri” određene osobe i ne može ih koristiti nitko drugi. I liječnik koji ih propisuje mora biti propisno educiran, kao i laboratoriji u kojima se takvi pripravci proizvode. U nas je to popriličan problem: prvo stoga što je educiranih liječnika vrlo malo, a drugo što se kvalitet- niji načini pretraga razine hormona (iz krvi izvađene iz prsta ili iz sline) nigdje ne obavljaju (nego se hormoni analiziraju samo iz kr nog seruma).

To uvelike komplicira i poskupljuje postupak jer se uzorci moraju slati u laboratorije u inozemstvo, a jednako tako se i većina bioidentičnih pripravaka naručuje i pripravlja u ljekarnama u inozemstvu. Inače, konzultacije i hormonska analiza u prosjeku stoje 1100 kn, a isto toliko i doza potrebna za dvoipolmjesečnu bioidentičnu hormonsku nadomjesnu terapiju.

Previše? Zvuči tako, no tko je iskusio koliko mu se život promijenio i poboljšao uz pravilnu terapiju - poput Oprah Winfrey - reći će da za to ne treba žaliti novaca. Američka TV zvijezda, naime, bioidentične hormone kuje u zvijezde, uz objašnjenje da joj je nakon samo tri dana uzimanja estrogena “nebo postalo plavije, um britkiji, a memorija snažnija”. I tko onda ne bi poželio doživjeti stotu - ako hormonski “kokteli”, pripravljeni za svakog posebno, omoguće da i u tim godinama budemo bistri, zdravi i - pokretni. 

 

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija