Kako na vrijeme prepoznati nepravilan rad štitnjače i pristupiti pregledu?
dr. Nikola Ivan Leder, radiolog
PIŠE: STEFANI P. SREBAČIĆ U SURADNJI S DR. NIKOLOM IVANOM LEDEROM
Iako toga možda niste svjesni, velika većina vas koja sad čita ovaj prilog sigurno poznaje najmanje jednu osobu koja ima poremećaj u radu štitnjače – i to vrlo vjerojatno žensku osobu. U mom osobnom slučaju se radi o najboljoj prijateljici koja je u 42. godini života na sistematskom pregledu otkrila da ima Hashimotov sindrom.
Kako pristupiti pretragama i kome se obratiti?
Koji su glavni krivci poremećaja štitnjače – pored genetike?
Za poremećaj rada te naše leptiraste, vratne žlijezde svakako bismo mogli okriviti stresan život, nepravilnu prehranu te promjene u radu hormona za vrijeme trudnoće ili menopauze (zato ovaj poremećaj više i pogađa žene nego muškarce, iako je broj oboljelih muškaraca sve veći).
Jedan od najtežih zadataka je ostvariti ono popularno „smanjite stres“.
Slažemo se s vama u potpunosti. No, ignoriranje bolesti štitnjače može dovesti i do nastanka povišenog tlaka, srčanih problema, gomilanja kolesterola, pa i preuranjene smrti. Stoga, nikad ne smijemo prestati „smanjivati stres“
Redovito testiranje hormona štitnjače
Jednom godišnje važno je napraviti kompletne laboratorijske pretrage krvi i urina kako bismo na vrijeme prevenirali bolesti kojima je organizam sklon. Preporuka je svakako dodatno uključiti i testiranje hormona štitnjače.
Dakle, to je laboratorijska pretraga i može se napraviti u specijaliziranim privatnim laboratorijama i u većim bolnicama – razgovarajte o tome sa svojim liječnikom opće prakse i zatražite tu pretragu.
Preporučamo napravite pregled u Synlab laboratoriju Velika Gorica (Zagrebačka 68).
Prvi pristup pregledu: posjetite nas s laboratorijskim nalazima
S uvidom u rad hormona i s laboratorijskim nalazima, a u dogovoru s vašim liječnikom, važno je napraviti UZV pregled štitnjače – koji možete napraviti u našoj POLIKLINICI LEDER. Ultrazvuk je neinvazivna medicinska dijagnostička metoda i mi ju, po potrebi, dodatno nadograđujemo tehnikama color doppler pregleda i elastografijom.
Tim pregledima otkriva se uzrok koji je laboratorijska pretraga pokazala – zašto postoji poremećaj u radu hormona? Tada se može otkriti uzrok hiper ili hipotireoze. Uzrok može biti tumor koji nekontrolirano proizvodi hormone ili pak atrofija štitnjače. No, mi otkrivamo i strukturne promjene koje nisi vidljive kao poremećaj hormona.
Drugi pristup: izravan dolazak k nama
Recimo da osjećate pritisak u vratu, knedla u grlu, otežano gutanje i sl. tada nam se možete izravno obratiti za ultrazvuk štitnjače (po potrebi sa pregledom color dopplerom i elastografijom).
Tada vam specijalist radiologije pregledava izgled, strukturu tj. građu štitnjače. Možemo otkriti i tumorske promjene (benigne i maligne) koje ne moraju imati utjecaja na rad štitnjače pa su nalazi hormona uredni.
U slučaju da imate nedoumica kojim pristupom prvo ići, uvijek je poželjnije prvo napraviti kontrolu hormona, a onda sa nalazima doći na konzultaciju sa liječnikom uz UZV pregled štitnjače.
Najčešći oblici bolesti štitnjače su:
- hipotireoza - luči se premalo hormona
- hipertireoza - u kojem se luči previše hormona
Hipotireoza - luči se premalo hormona
Najčešći uzrok nedovoljnog lučenja hormona štitnjače je autoimuna bolest Hashimotov sindrom koji se potvrđuje testiranjem antitijela tiroidne peroksidaze (TPO) i tireoglobulina (Tg). Iako, autoimuna bolest može postojati i da nije došlo do poremećaja hormona (rana faza bolesti).
Hipotireoza - simptomi:
- manjak energije i stalan umor
- osjećaj hladnoće
- debljanje bez pojačanog unosa hrane
- probavne tegobe i zatvor
- zadržavanje vode u tijelu
- poremećaji menstrualnog ciklusa
- suha i perutava koža
- ispadanje kose
- pojava otekline na vratu tj. gušavosti
- povišen krvni tlak i osjećaj udaranja srca
- depresija
Hipotireoza se najčešće liječi sintetskim hormonima koji se piju jutrom, natašte.
Hipertireoza - luči se previše hormona
Kod hipertireoze dolazi do pojačanog stvaranja hormona štitnjače, a najčešće je posljedica autoimunog procesa tj. Gravesove bolesti. Čvorovi i poremećaj u radu hipofize su ostali uzroci koji mogu izazvati hipertireozu.
Hipertireoza - simptomi (često jače izraženi nego kod hipotireoze)
- neobjašnjiv gubitak težine uz velik apetit
- česte stolice
- ubrzan rad srca
- povišenje krvnog tlaka
- prekomjerno znojenje
- subjektivan osjećaj vrućine
- podrhtavanje ruku i mišića tijela
- ispadanje kose
- krhki nokti
- oteklina na vratu
- nervoza i psihički nemir
- hiperaktivnost
- problemi s nesanicom
- poremećaj menstrualnog ciklusa
- problemi s vidom
- buljavost očiju
Liječenje hipertireoze
Liječenje obuhvaća terapiju lijekovima, no, kako može rezultirati nuspojavama poput smanjenja broja leukocita, ono nije konačno rješenje.
Ne dođe li do povlačenja bolesti, tada se pristupa liječenju radioaktivnim jodom, djelomičnom ili potpunom odstranjenju štitnjače. Time se tijelo dovodi u hipotireozu pa je potrebno nastaviti liječenje sintetskim hormonima.
No, nemojmo razmišljati o komplikacijama dok još niti ne znamo imamo li poremećaj štitnjače. Želja autora ovog priloga je ukazati vam na važnost redovitih pregleda, kako labaratorijskih tako i UZV štitnjače.
Kako sam otkrila da imam Hashimoto?
Edita, 43. godine, Zagreb
Iako toga možda niste svjesni, velika većina vas koja sad čita ovaj prilog sigurno poznaje najmanje jednu osobu koja ima poremećaj u radu štitnjače – i to vrlo vjerojatno žensku osobu. U mom osobnom slučaju se radi o najboljoj prijateljici koja je u 42. godini života na sistematskom pregledu otkrila da ima Hashimotov sindrom.
˝Naime, stručnjaci pretpostavljaju kako da će se svaka peta žena susresti s poremećajem štitnjače.˝
Poremećaj u radu štitnjače je drugi po redu endokrini problem po učestalosti, iza dijabetesa, i stoga je vrlo važno kontrolirati rad štitnjače. U nastavku se pitamo: kako prepoznati da nam štitnjača ne radi pravilno?Kako pristupiti pretragama i kome se obratiti?
Koji su glavni krivci poremećaja štitnjače – pored genetike?
Za poremećaj rada te naše leptiraste, vratne žlijezde svakako bismo mogli okriviti stresan život, nepravilnu prehranu te promjene u radu hormona za vrijeme trudnoće ili menopauze (zato ovaj poremećaj više i pogađa žene nego muškarce, iako je broj oboljelih muškaraca sve veći).
Jedan od najtežih zadataka je ostvariti ono popularno „smanjite stres“.
Slažemo se s vama u potpunosti. No, ignoriranje bolesti štitnjače može dovesti i do nastanka povišenog tlaka, srčanih problema, gomilanja kolesterola, pa i preuranjene smrti. Stoga, nikad ne smijemo prestati „smanjivati stres“
Redovito testiranje hormona štitnjače
Jednom godišnje važno je napraviti kompletne laboratorijske pretrage krvi i urina kako bismo na vrijeme prevenirali bolesti kojima je organizam sklon. Preporuka je svakako dodatno uključiti i testiranje hormona štitnjače.
Dakle, to je laboratorijska pretraga i može se napraviti u specijaliziranim privatnim laboratorijama i u većim bolnicama – razgovarajte o tome sa svojim liječnikom opće prakse i zatražite tu pretragu.
Preporučamo napravite pregled u Synlab laboratoriju Velika Gorica (Zagrebačka 68).
Prvi pristup pregledu: posjetite nas s laboratorijskim nalazima
S uvidom u rad hormona i s laboratorijskim nalazima, a u dogovoru s vašim liječnikom, važno je napraviti UZV pregled štitnjače – koji možete napraviti u našoj POLIKLINICI LEDER. Ultrazvuk je neinvazivna medicinska dijagnostička metoda i mi ju, po potrebi, dodatno nadograđujemo tehnikama color doppler pregleda i elastografijom.
Tim pregledima otkriva se uzrok koji je laboratorijska pretraga pokazala – zašto postoji poremećaj u radu hormona? Tada se može otkriti uzrok hiper ili hipotireoze. Uzrok može biti tumor koji nekontrolirano proizvodi hormone ili pak atrofija štitnjače. No, mi otkrivamo i strukturne promjene koje nisi vidljive kao poremećaj hormona.
Drugi pristup: izravan dolazak k nama
Recimo da osjećate pritisak u vratu, knedla u grlu, otežano gutanje i sl. tada nam se možete izravno obratiti za ultrazvuk štitnjače (po potrebi sa pregledom color dopplerom i elastografijom).
Tada vam specijalist radiologije pregledava izgled, strukturu tj. građu štitnjače. Možemo otkriti i tumorske promjene (benigne i maligne) koje ne moraju imati utjecaja na rad štitnjače pa su nalazi hormona uredni.
U slučaju da imate nedoumica kojim pristupom prvo ići, uvijek je poželjnije prvo napraviti kontrolu hormona, a onda sa nalazima doći na konzultaciju sa liječnikom uz UZV pregled štitnjače.
Najčešći oblici bolesti štitnjače su:
- hipotireoza - luči se premalo hormona
- hipertireoza - u kojem se luči previše hormona
Hipotireoza - luči se premalo hormona
Najčešći uzrok nedovoljnog lučenja hormona štitnjače je autoimuna bolest Hashimotov sindrom koji se potvrđuje testiranjem antitijela tiroidne peroksidaze (TPO) i tireoglobulina (Tg). Iako, autoimuna bolest može postojati i da nije došlo do poremećaja hormona (rana faza bolesti).
Hipotireoza - simptomi:
- manjak energije i stalan umor
- osjećaj hladnoće
- debljanje bez pojačanog unosa hrane
- probavne tegobe i zatvor
- zadržavanje vode u tijelu
- poremećaji menstrualnog ciklusa
- suha i perutava koža
- ispadanje kose
- pojava otekline na vratu tj. gušavosti
- povišen krvni tlak i osjećaj udaranja srca
- depresija
Hipotireoza se najčešće liječi sintetskim hormonima koji se piju jutrom, natašte.
Hipertireoza - luči se previše hormona
Kod hipertireoze dolazi do pojačanog stvaranja hormona štitnjače, a najčešće je posljedica autoimunog procesa tj. Gravesove bolesti. Čvorovi i poremećaj u radu hipofize su ostali uzroci koji mogu izazvati hipertireozu.
Hipertireoza - simptomi (često jače izraženi nego kod hipotireoze)
- neobjašnjiv gubitak težine uz velik apetit
- česte stolice
- ubrzan rad srca
- povišenje krvnog tlaka
- prekomjerno znojenje
- subjektivan osjećaj vrućine
- podrhtavanje ruku i mišića tijela
- ispadanje kose
- krhki nokti
- oteklina na vratu
- nervoza i psihički nemir
- hiperaktivnost
- problemi s nesanicom
- poremećaj menstrualnog ciklusa
- problemi s vidom
- buljavost očiju
Liječenje hipertireoze
Liječenje obuhvaća terapiju lijekovima, no, kako može rezultirati nuspojavama poput smanjenja broja leukocita, ono nije konačno rješenje.
Ne dođe li do povlačenja bolesti, tada se pristupa liječenju radioaktivnim jodom, djelomičnom ili potpunom odstranjenju štitnjače. Time se tijelo dovodi u hipotireozu pa je potrebno nastaviti liječenje sintetskim hormonima.
No, nemojmo razmišljati o komplikacijama dok još niti ne znamo imamo li poremećaj štitnjače. Želja autora ovog priloga je ukazati vam na važnost redovitih pregleda, kako labaratorijskih tako i UZV štitnjače.
˝Dugo su bili prisutni simptomi kao što je ispadanje kose, umor, iscrpljenost, razdražljivost, osjetljivost na podražaje poput prevelike buke, bezvoljnost, skraćen menstrualni ciklus, često bolno grlo, gušenje u tom predjelu, kao da stoji neka pregrada pa se ne može u potpunosti doći do zraka... Na sistematskom pregledu se posumnjalo, rađen je test hormona i napravljen UZV. Imam Hashimotov sindrom, ali za sada nemam terapiju već samo redovito idem na kontrole (svaka tri mjeseca, putem testa krvi). Naravno, nastojim smanjiti stresan način života.˝
Edita, 43. godine, Zagreb