Kronične bolesti kože
prim.dr.sc. Lena Kotrulja, dermatovenerolog
Dermatomikoze
Dermatomikoze su bolesti kože, noktiju i vlasi uzrokovane gljivama. Određene skupine osoba su izloženije gljivičnoj infekciji od drugih. Tu spadaju starije osobe s prisutnim smetnjama cirkulacije u rukama i nogama te sportaši koji su izloženi jačem opterećenju donjih ekstremiteta. U rjeđim slučajevima, gljivične infekcije mogu uzrokovati teške infekcije u osoba sa smanjenom otpornošću organizma (osobe na kemoterapiji, HIV-infekcija/AIDS).
Gljivične infekcije kože se prenose direktnim kontaktom s dlakom ili kožom zaražene životinje ili indirektno preko predmeta koji su bili u dodiru sa zaraženom životinjom, najčešće psom, mačkom, hrčkom ili kunićem te domaćom stokom. Najčešći uzročnici gljivičnih bolesti kože čovjeka sljedeće su skupine gljiva: dermatofiti, kvasci, a nešto rjeđe i plijesni. Rasprostranjeni su posvuda. Tako određene vrste gljiva žive u tlu (geofilne gljive), parazitiraju na životinjama (zoofilne ili animalne gljive) ili samo na čovjeku (antropofilne gljive).
Klinička slika gljivičnih infekcija kože ovisi o uzročniku, lokalizaciji promjena na koži, očuvanosti kože koja tvori čvrstu barijeru za prodor gljiva kao i imunološkom statusu nosioca.
Alergijske bolesti kože
Kožne alergije predstavljaju grupu kožnih bolesti u čijem nastanku imaju važnu ulogu alergijski mehanizmi. Kao posljedica djelovanja medijatora (tvari koje se oslobađaju iz stanica mastocita koje sudjeluju u alergijskoj reakciji) i limfokina (biološki aktivne tvari koje stvaraju stimulirani limfociti) dolazi do oštećenje tkiva, koje registriramo kao alergijsku upalu.
Kontaktni alergijski dermatitis
Brojne tvari iz naše okoline s kojima smo u kontaktu mogu na mjestu kontakta s kožom izazvati kontaktni alergijski dermatitis. Obično na nepokrivenim dijelovima tijela dolazi do pojave crvenila, otoka, mjehurića koji pucaju, vlaže, nastaju kraste. Kasnije koža postaje suha i ispucana. Često je prisutan svrbež. Epikutani ili «patch» test pomaže nam u dijagnostici ove bolesti. Test se provodi na one alergene s kojima je bolesnik najčešće u kontaktu u svakodnevnom životu i radu.
Urtikarija
Smatra se da 30 posto ljudi barem jednom u životu ima urtikarijsku alergijsku reakciju koja se manifestira pojavom crvenih ili blijedih uzdignutih promjena različitih oblika i veličine koje naglo nastaju, nestaju i sele se na drugo mjesto uz svrbež. Osim na koži, moguća je pojava promjena i na drugim organima. Mogu se javiti smetnje disanja zbog edema glotisa i larinksa, astmatski napadaji, znaci hunjavice, otok zglobova, povišena tjelesna temperatura, proljev, ali i anafilaktički šok. Uzroci urtikarije mogu biti: sastojci hrane, antigeni iz okoline, lijekovi, antigeni nastali u kroničnim upalnim žarištima, antigeni nastali u malignim procesima, ubodi insekata, psihogeni čimbenici, hormonski poremećaji.
No čak 50 do 70 posto slučajeva uzrok urtikarije nije moguće utvrditi. U otkrivanju uzroka najvažnija je iscrpna anamneza, svakodnevno praćenje unosa antigena, alergološki testovi, ekspozicijski test te radioalergosorbent testovi (RAST) kojim se mjeri količina specifičnih protutijela u krvi testirane osobe. Također se određuje i ukupna količina protutijela IgE u krvi (RIST). Kožni alergijski testovi su metoda otkrivanja specifičnog alergena na koji je osoba preosjetljiva. Reakcija se očituje crvenilom i manjom oteklinom.
Prvi korak u liječenju urtikarije, ali i ostalih alergijskih bolesti je uklanjanje uzročnika, kao i primjena antihistaminika i kortikosteroida.
Atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis spada u upalna bolesti kože i nastaje kod osoba s atopijskom dijatezom uz djelovanje čimbenika okoliša. Atopija podrazumijeva genetski uvjetovanu sklonost pojavi alergijskih reakcija, uzrokovanu uglavnom nekontroliranim stvaranjem lgE protutijela. Osim atopijskog dermatitisa toj skupini pripadaju i alergijski rinitis i konjuktivitis, bronhalna astma, mukozni kolitis. Bolest obično počinje već u dojenačkoj dobi, a najčešće se poboljšava u pubertetu. Bolest se može nastaviti i u odrasloj dobi.
Numularni ekcematoidni dermatitis
Numularni ekcematoidni dermatitis karakterizira pojava diseminiranih, oštro ograničenih upalnih žarišta veličine kovanog novca. Uzrok ove bolesti kože nije poznat. Sumnja se na kontaktnu alergijsku reakciju prema mikrobnim antigenima, koji u kožu dospjevaju sa mjesta neke fokalne infekcije hematogenima putem. Također dolazi u obzir i diseminirani imunološki odgovor organizma na kontaktni alergen na koji je osoba razvila preosjetljivost, a s kojim je u svakodnevnom kontaktu.