10 najčešćih pitanja stomatologu
dr. Krešimir Doblanović, spec. oralne kirurgije1. Zašto se zubi kvare?
Kvarenju zubi najviše pogoduju namirnice i pića koje sadrže
ugljikohidrate, znači šećere i škrob. Bakterije koje žive u usnoj šupljini koriste ugljikohidrate za svoju prehranu pri cemu se razgradnjom stvara kiselina koja
nagriza zubnu caklinu. Oštećenje zubne cakline omogućuje gubitak kalcija i
fosfora, dva najvažnijih minerala od kojih su zubi građeni. Tako počinje proces
kvarenja zubi.
2. Kako mogu spriječiti nastanak karijesa i bolesti desni?
Dobra oralna higijena počinje kod kuće. Uz nju se preporučuje
odlazak stomatologu svakih 6 mjeseci. Četkajte zube barem dvaput dnevno mekom
ili srednje tvrdom četkicom i pastom koja sadržava fluor, mijenjajte četkicu
svaka dva do tri mjeseca, čistite zube zubnim koncem svaki dan I dvaput
godišnje posjetite stomatologa. Stomatolog će vam ukloniti kamenac i plak te
će, u slučaju nastanka karijesa, pravodobnom reakcijom spriječiti njegovo
širenje, pa tako i potrebu za nekim većim i skupljim zahvatom.
3. Koliko često moram posjećivati stomatologa?
Stomatologa bi trebalo posjetiti najmanje 2 puta godišnje.
Nažalost u našemu društvu sasvim je uobičajeno da se stomatologa posjećuje samo
onda kada je krajnje vrijeme, odnosno kada zub zaboli. Ovisno o stanju u vašoj
usnoj šupljini stomatolog će odrediti koliko često biste ga trebali
posjećivati. Oralno zdravlje, pa tako i pojava nekih patološki procesa u ustima
i zubima sasvim je individualno. Osobe koje su sklone karijesima (ukoliko se karijesi
pojavljuju unatoč dobroj higijeni) stomatologa bi trebale posjećivati češće.
4. Kada dijete treba početi samostalno prati zube?
Većina roditelja griješi jer prerano prepušta djetetu da
samostalno pere zube. Dob kada dijete može samostalno prati zube vrlo je
individualna. Najčešće ovisi o angažiranosti roditelja u održavanju oralne
higijene djeteta. Kada dijete počne pokazivati inicijativu za pranje zubi,
roditelj treba dobro i pravilno oprati djetetu zube i tek onda djetetu prepustiti da ih samo opere.
Dijete treba kroz igru nastojati ponoviti Vaše kretnje. Ta faza prelaska na
samostalno pranje zubi može trajati više mjeseci.
5. Zašto je implantat najbolja opcija u slučaju izgubljenog
zuba?
U slučaju gubitka zuba ugradnja implantata je najbolja
opcija. Implantat je titanski vijak koji imitira korijen izgubljenog zuba i
nakon sto se oseointegrira i ucvrsti(stvori se oko njega nova kost koja sraste
s okolnom kosti) izarađuje se kruna zuba. Na taj nacin susjedni zubi ostaju
sačuvani, bez potrebe za brušenjem i izradom krunica i mostova. Implantati su
izrađeni od materijala koji su biokompatibilni
i potpuno neškodljivi za organizam, imaju doživotnu garanciju i pružaju
osjećaj najbliži prirodnom zubu. U
slučaju nedostatka svih zuba ugrađuje se više implantata na kojima je moguće
izraditi most ili protezu i postići puno veću stabilnost i ugodu za pacijenta.
6. Hoće li se implantat „prihvatiti“?
Uspješnost terapije zubnim implantatima je gotovo 99% te su
komplikacije izrazito rijetke, a ukoliko dođe do odbacivanja implantata to se
gotovo uvijek dogodi u prvih 6 mjeseci nakon ugradnje, a prije izrade zuba na
implantatu. U tom slučaju zahvat se ponavlja, a odbačeni implantat vraća se
proizvođaču.
7. Je li prije ugradnje implantata potreban dodatni kirurški
zahvat?
Ponekad je zaista potrebno prije ugradnje implantata učiniti
dodatni zahvat. Najčešći razlog je nedostatak kosti u koju se planira ugradnja
ili nedovoljna širina koštanog grebena. Tada se pristupa ili augmentaciji
sinusa (sinus lift ) ili postupku nadogradnje kosti koji su u pravilu
kompliciraniji zahvati od same ugradnje i izvode se također u lokalnoj anesteziji. Ponekad je
moguće navedene zahvate učiniti u istom aktu kada se ugrađuje implantat.
8. Je li ugradnja implantata bolan proces za pacijenta?
Ugradnja implantata nije bolan proces. Izvodi se u lokalnoj
anesteziji koja omogućava potpunu analgeziju (odsustvo boli). Nakon operacije pacijent se mora pridržavati
uputa koje će dobiti od svog oralnog kirurga, a pridržavanje uputa garantira
uspjeh implantacije.
9. Je li izbjeljivanje zubi štetno?
Izbjeljivanje se danas smatra sigurnom i pouzdanom metodom.
Ako su vaši zubi zdravi ili adekvatno sanirani plombama, dobar ste kandidat za
izbjeljivanje. Moguće neželjene posljedice traju najviše dva do tri dana, a
manifestiraju se kao osjetljivost zubi na toplo, hladno, slatko ili kiselo.
Preporučuje se da se izbjeljivanje vrši uz stručan nadzor, profesionalnim i
provjerenim sredstvima. Ipak, imajte na umu kako je pretjerano izbjeljivanje
(više od dva puta godišnje) štetno za zubnu caklinu. Zube svakako perite
redovito (iza svakog obroka), te izbjegavajte pušenje, konzumaciju crnog vina,
currya, crnog čaja i sličnih napitaka.
10. 3D rendgenska snimka ili ortopan? Kada i zašto?
Za ugradnju dentalnih implantata i predimplantološku
kirurgiju sinusa ili alveolarnog grebena gotovo u pravilu za dijagnostiku i
planiranje koristimo 3D snimke ( CBCT ). Za izradu krunica i mostova te
dijagnozu jednostavnijih bolesti zuba i čeljusti standardni orotopantomogram
(ortopan) daje sasvim dovoljno informacija.