Karpalni kanal

dr. Milan Milošević, ortoped

 

 

Sindrom karpalnog kanala

 

Predstavlja najrašireniju kompresivnu patologiju perifernog živca u ljudskom tijelu.

Navedeni sindrom nastaje zbog pritiska okolnih struktura na središnji živac u području korijena šake.

 

Karpalni kanal čine osam sitnih kostiju ručnog zgloba s donje strane, a gornju stranu zatvara čvrsto vezivno tkivo, odnosno ligamentarna struktura. Kroz taj tunel, iz podlaktice u šaku, ulazi živac medianus, ali i tetive mišića koje pokreću prste. Tetive su obložene tankom sinovijalnom ovojnicom.

 

Zbog čega dolazi do ovog sindroma?

Prvenstveno pojačana uporaba zgloba šake, odnosno preopterećenje tetiva u karpalnom kanalu (npr. prekomjerni rad na tipkovnici, a čest je i kod manualnih radnika, kirurga, fizioterapeuta, masera itd.) ubrzano doprinosi stvaranju sindroma karpalnog kanala.

Stoga je prevencija nastanka ovog sindroma neobično važna. Svi procesi koji utječu na zadebljanje tetiva, na oticanje u području karpalnog kanala ili na njegovo suženje, mogu dovesti do pojačanog pritiska na živac.

Svakako, prethodno treba isključiti određene sustavne bolesti (npr. dijabetes, reumatoidni artritis, endokrine bolesti i sl.), tumor , nakupljanje tekućine u organizmu kao posljedicu trudnoće ili menopauze, uzimanja određenih lijekova i sl.

Tzv. posttraumatski sindrom karpalnog kanala, stanje je koje nastaje zbog prijeloma palčane kosti na tipičnom mjestu, te ima za posljedicu, zbog promijenjenih anatomskih odnosa, preuranjeno stvaranje kompresije na središnji živac!

Sindrom karpalnog kanala javlja se češće kod žena. Može se javiti na obje šake, ali su simptomi obično izraženiji na dominantnoj ruci. Kod sindroma karpalnog kanala, razvijanje simptoma obično počinje kao prolazno trnjenje u prstima tijekom noći ili ujutro, a kasnije je prisutno cijeli dan. Utrnutost prva tri prsta šake, oticanje prstiju (osobito palca) i šake,  smanjivanje pokretljivosti, a kasnije i bolovi te mišićna slabost, odlike su ovog kanalikularnog sindroma.

Ukoliko je stanje uznapredovalo, često oboljelima zbog mišićne slabosti ispadaju predmeti iz ruke, otežano je zakopčavanje gumbiju, grudnjaka i sl, a bolovi su konstantni.

 

Dijagnostika

Zbog toga što se klinička slika sindroma karpalnog kanala može preklapati s kliničkom slikom bolesti vratne kralježnice, nužan je detaljan specijalistički pregled.

Dijagnoza sindroma karpalnog kanala, postavlja se na temelju kliničkog pregleda i elektromioneurografije (EMNG) koja je elektrofiziološka pretraga funkcije mišića i perifernih živaca te može ukazati na njihovo oštećenje .

Osim RTG obrade, ponekad se može učiniti i magnetska rezonanca šake, koja otkriva sve promjene mekih tkiva u navedenom području.

 

Liječenje

Razumljivo, ranije započeto liječenje sindroma karpalnog kanala, ima bolju konačnu prognozu.

Ukoliko je prisutan gubitak osjeta i atrofija mišića palca, pacijent ima lošiju prognozu. Liječenje sindroma karpalnog kanala može biti konzervativno i operativno.

Neuspješno konzervativno liječenje, koje često uključuje i injekcije kortikosteroida te udlage,  ima za posljedicu nužnost operativnog liječenja. Operativni zahvat izvodi se u lokalnoj anesteziji,  primjenom tzv. „blijede staze“, odnosno kompresivne poveske koja pritiskom na krvne žile omogućuje bolju vizualizaciju za vrijeme zahvata. Svrha operacije je presijecanje ovojnice tetiva kroz koji prolazi živac. Konačni rezultat operacije ovisi o samom tijeku operacije, te svakako iskustvu specijaliste ortopeda odnosno plastičnog kirurga.

Iako izveden po najboljim pravilima struke, samo ponekad, nakon operativnog zahvata postoji mogućnost smanjene pokretljivosti prstiju, smanjenog osjeta, mogućnost nastanka manje infekcije.

 

Oporavak

Oporavak nakon operativnog zahvata može trajati mjesecima, ovisno prije svega o stanju šake prije samog zahvata,  te je bitno strpljenje u poslijeoperacijskom periodu!.

U poliklinici Ribnjak Centar, na raspolaganju su vam kompletne usluge fizikalne terapije ali i suvremenog poslijeoperacijskog liječenja regenerativnim metodama, kao što je primjena ACP metode.

Primjenom autologne kondicionirane plazme, dokazano je brže cijeljenje u području reza, ubrzano splašnjavanje otečenosti i smanjenje boli, te također i ubrzano povećanje pokretljivosti prstiju šake.

 

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija