Atopijski dermatitis
prim.dr.sc. Milivoj Jovančević, pedijatar
OBAVJEST!
Ordinacija dr Jovančevića prestaje s radom 31.12.2021. godine. Nakon toga savjetovanje je dostupno na LittleDot platformi ovdje! 
Atopijski dermatitis, ili kako se još naziva neurodermitis ili atopijski ekcem, je relativno česta upalna bolest kože koju obilježava suhoća kože, svrbež i crvenilo. Procjenjuje se da između 15 i 20 posto djece predškolske i školske dobi boluje od ove bolesti, pri čemu je najčešće riječ o vrlo blagim formama koje roditelj katkada niti ne zamijeti – npr. crvenilo i blaga suhoća obraza u zimskim mjesecima. No nažalost, kožne promjene nerijetko označavaju tek jedan dio poteškoća koje se javljaju kasnije. Riječ je o nastanku preosjetljivosti (alergije) na probavnim organima (alergija na namirnice) i na dišnim putevima (alergija na sluznicama očiju, nosa i bronha – alergijska astma). Čini se da se atopija (širi naziv za navedeni kompleks bolesti) češće javlja u nekim obiteljima, no to nije uvijek slučaj. Većina oboljelih sa blažim oblikom kožnih promjena ne razvije kasnije alergiju ili ona bude prolazna.
Promjene na koži postaju uočljive već u prvim mjesecima života kao manje ili više opsežna područja suhe kože uz povremeno crvenilo i svrbež. Bolest je dugotrajna, promjene su sve slabije izražene, i većinom se povlači u potpunosti u ranoj školskoj dobi.Postoji izrazita varijabilnost težine bolesti obzirom na godišnje doba, najčešće su promjene izraženije tijekom hladnih mjeseci, dok se tijekom ljeta, u većine djece, promjene povuku. Čini se da tome doprinosi suhoća zraka i prekomjerno zagrijavanje prostora u kojima dijete boravi. Nadalje, znojenje i gruba odjeća također pogoduju pogoršanju bolesti. Svako ugrijavanje kože, bilo zbog pretoplog odijevanja ili npr. zbog toplije vode za kupanje, neposredno uzrokuje pojavu crvenila i svrbež. Čini se da i stres ima utjecaja na pogoršanje simptoma – od sasvim niskih razina kao što je blaga prehlada, cijepljenje, uvođenje nove hrane ili emocionalni stres, pa sve do težih razina stresa koje donosi teža bolest.
Obzirom da je na područjima zahvaćenih atopijskim dermatitisom koža oštećena nerijetko se događa neometani prodor bakterija, virusa i gljivica u dublje slojeve kože i posljedična upala zbog superinfekcije. Opisan je i prodor alergena kroz ovako oštećenu kožu – npr. dojenče koje je samo na majčinom mlijeku postaje izrazito alergično na kikiriki. Do nastanka je najvjerojatnije došlo prijenosom kikirikija sa ruku starijeg brata koji je često jeo „smokiće“.
Ukoliko uz atopijski dermatitis dijete ima slabi prirast na tjelesnoj masi, izražene probavne smetnje (grčeve, proljevaste stolice, krv u stolici, opstipaciju) ili učestale probleme s dišnim organima potrebno je napraviti alergološku obradu. Najčešće su alergije na bjelančevine kravljeg mlijeka, jaja, orašaste plodove, ribe i školjke. Kada je riječ o preosjetljivosti na alergene iz okoliša najčešće su na grinje, kućnu prašinu, peludi trava, korova i stabala te na dlaku psa ili mačke. Strogim pridržavanjem higijensko dijetetskih mjera, sukladno rezultatima alergološke obrade, može se značajno ublažiti intenzitet kožnih promjena.
Koža koja je zahvaćena atopijskim dermatitisom zahtijeva specifičnu njegu. Načelno voda za kupanje treba biti 1-2 stupnja Celzijusa hladnija nego uobičajeno, treba izbjegavati dugotrajnije kupanje/tuširanje (ne dulje od 5-10 minuta). U zimskim mjesecima kupanje se može prorijediti na 1-2x tjedno. Svakako treba koristiti specijalizirane preparate za kupanje – riječ je o sintetskim detergentima (sindetima) koji mogu biti obogaćeni uljima. Suha područja treba premazivati neutralnim kremama, preporučljivo s dermokozmetikom za atopijski dermatitis. Ovi preparati obnavljaju površni zaštitni sloj koji priječi preekomjerno isušivanje kože, njezino pucanje i oslobađanje kemijskih spojeva koji uzrokuju svrbež i crvenilo. Time se smanjuje mogućnost infekcije i ulazak alergena iz okoliša u orgnizam. Naročito su osjetljiva područja kože u pregibima gdje postoji povećano mehaničko trenje i vlažnost kože. Stoga kod preventivne primjene dermokozmetike posebnu pozornost treba obratiti navedenim područjima i održavati ih više puta na dan. Kod jakog svrbeža potrebni su lijekovi – od kortikosteroidnih krema koje treba primjenjivati uz strogo pridržavanje uputa liječnika, pa do antihistaminika – lijekova koji umanjuju svrbež i crvenilo. U slučaju pojave infekcije liječnik će preporučiti odgovarajući lijek (antibiotsku kremu/mast ili kremu protiv gljivica).
Kako bi umanjili intenzitet promjena i mogućnost komplikacija preporuča se smanjiti izloženost potencijalnim alergenima i iritansima – treba pokušati smanjiti količinu prašine u kući (maknuti pernate jastuke i poplune, tepihe, zastore, stare madrace, plišane igračke, koristiti mokro čišćenje podova), spriječiti izloženost toplom i suhom zraku, spriječiti kontakt s duhanskim dimom, ne koristiti omekšivače rublja (može se nakon pranja rublja ponoviti ciklus ispiranja kako bi se uklonili ostaci detergenta iz rublja). Za njegu kože treba koristiti samo specijaliziranu kozmetiku koja ne sadrži potencijalno škodljive sastojke kao što su mirisi, boje i konzervansi. Kako bi smanjili znojenje, treba koristiti pamučnu odjeću, preporuča se slojevito oblačenje (više tanjih slojeva robe omogućava bolje prozračivanje i „podešavanje“ topline kože. Nokti trebaju biti podrezani kako bi se spriječilo češanje i posljedična infekcija.