Omega 3 masne kiseline u trudnoći i dojenju
prim.dr.sc. Milivoj Jovančević, pedijatar
OBAVJEST!
Ordinacija dr Jovančevića prestaje s radom 31.12.2021. godine. Nakon toga savjetovanje je dostupno na LittleDot platformi ovdje! 
Esencijalne masne kiseline su nezasićene masne kiseline s dvije ili više dvostrukih veza u molekuli, nazivaju se još i dugolančane višestruko nezasićene masne kiseline (engl. skraćenica je LC PUFA). Potrebne su za održavanje optimalnog zdravlja, ali se ne mogu sintetizirati u organizmu i moraju se namiriti iz prehrambenih izvora. One ostaju u tekućem obliku čak i u hladnoj vodi. Postoje 2 skupine LC PUFA: omega-6 (linolna) i omega-3 (alfa-linolenska) masne kiseline. Za ljudski metabolizam optimalan je omjer masnih kiselina 1: 3 (jedan dio linolenske kiseline/omega 3 i tri dijela linolne kiseline/omega 6). Čovjeku su potrebne obje masnoće za reguliranje sinteze hormona, održavanje i strukturu imunog sustava te za održavanje metabolizma stanica. Omjer tih masnih kiselina je od posebne važnosti za održavanje strukture i funkcije staničnih membrana. Iz obje masne kiseline stvaraju se molekule koje reguliraju upalne procese. Načelno, produkti razgradnje omega 3 masnih kiselina smanjuju upalni odgovor dok ga razgradni produkti omega 6 masti pojačavaju. Jedna od teorija koja pojašnjava povećanje učestalosti imunih bolesti, bolesti srca i krvnih žila se temelji na zapažanju da se promijenio način prehrane, te da je omjer omega 3 i omega 6 masnih kiselina 1:10.
U životu čovjeka, najbrži rast mozga odvija se u zadnjem tromjesečju trudnoće. Posebnu važnost u prehrani trudnice i malog djeteta imaju omega 3 višestruko nezasićene masne kiseline. U navedenom periodu treba izbjegavati konzumiranje dugoživuće ribe (predatora) jer se u njima nalazi povećana koncentracija žive (metil živa) koja se prirodno nalazi u okolišu. Manja plava riba (sardele) su izvrstan izvor omega 3 masnih kiselina. One se u organizmu razgrađuju u masne kiseline dokozaheksaesku (DHA) i eikozapanteansku kiselinu (EPA). DHA čini preko 50% gradive tvari mozga i oko 65% očne pozadine. Njihova je važnost iznimna u složenim procesima razvoja mozga te se osim konzumiranja hrane koja je bogata ovim mastima (dobri su izvori maslinovo ulje, bademi, laneno i konopljino ulje) preporučuje dodatno uzimanje omega 3 u obliku kapsula ili ulja tijekom zadnjeg tromjesečja trudnoće (tada je najbrži rast mozga) i dojenja. Najnovija istraživanja su pokazala da uzimanje omega 3 masnih kiselina tijekom trudnoće značajno umanjuje učestalost prijevremenog poroda.
U ljudskom mlijeku ima oko 30 puta više DHA nego u mlijeku drugih sisavaca. Važnosti ovih masti tolika je da svi se nadomjesni mliječni pripravci (formule) dodatno njima obogaćuju. Konzumiranjem omega 3 masnih kiselina majka može povećati koncentraciju DHA u svojem mlijeku i popuniti vlastite rezerve koje su značajno smanjene nakon poroda. Naime u zadnjem tromjesječju trudnoće posteljica aktivno crpi majčine rezerve DHA kako bi osigurala dostatne količine za rast i razvoj mozga koji u tom periodu bilježi najbrži rast. Po porodu, majci će trebati po prilici 6 mjeseci kako bi nadoknadila manjak DHA. Čini se da su osjećaj umora i depresivnost koji se javljaju nakon poroda jednim dijelom uzrokovani upravo manjkom DHA. Stoga se preporuča i u tom periodu osigurati dostatni unos omega 3 masnih kiselina.