Čuvar ženskog zdravlja, pH vrijednost, urogenitalne upale
dr.med. Sanja Boras, ginekolog
Kad je narušena ravnoteža vaginalne mikroflore, gubi se njezina funkcija prirodne barijere, pa raste pH i javljaju se određene bolesti.
Istina je da njezi lica, ruku i kose posvećujemo svakodnevnu pozornost. O tome vrlo rado razgovaramo s prijateljicama, razmjenjujući iskustva i preporuke, a savjetujemo se i s brojnim stručnjacima. Svjesni smo da ti dijelovi tijela, izloženi i najpovršnijem promatraču, otkrivaju puno o nama.
No, o njezi intimne zone gotovo se ne razgovara. To se podrazumijeva samo po sebi, bez obzira na to što šutnja i pretpostavke oblikuju cijeli niz pogrešnih navika. O njezi i higijeni intimnih dijelova tijela premalo se govori i u ginekološkim ordinacijama, iako njega i higijena ne znače samo sprječavanje infekcija nego i najaktivniju primarnu brigu o psihofizičkom zdravlju žene. Naime, higijena svakog dijela tijela, pa i intimnog područja, od presudne je važnosti za podršku samoobrani organizma, jer potiče sustav samočišćenja koji, u slučaju normalna djelovanja, štiti od uzročnika bolesti i bez našega svjesnog utjecaja.
Prirodni obrambeni čimbenici u rodnici
• kisela pH vrijednost
• prisutnost lizosima (enzima poznatog kao “antibiotik tijela”, koji se nalazi u slini, iscjetku, suzama i izlučujućim lgA u rodnici)
• makrofagi i neutrofili
Žene sklonije urogenitalnim upalama
Statistički podaci pokazuju da prirodnu zaštitu, odnosno uravnoteženu vaginalnu floru, ima samo 30 do 40 posto žena reproduktivne dobi. Iako velik broj žena prije ili kasnije iskusi vaginalnu infekciju, samo manji broj njih zbog toga odlazi ginekologu. Ipak, gotovo sve prije ili kasnije imaju problema s upalom rodnice, što u gotovo svakom četvrtom slučaju uzrokuje i upalu mokraćnog mjehura. Razlog velike učestalosti upale u urogenitalnom području je u specifičnosti ženske anatomije – ulaz u rodnicu nalazi se u blizini otvora debelog crijeva s jedne i ušća mokraćne cijevi s druge strane, što povećava mogućnost prijenosa nepoželjnih bakterija u rodnicu. U crijevima se prirodno nalaze mnoge bakterije koje same po sebi ne uzrokuju bolest, ali kad su prisutne u drugim organima, mogu uzrokovati akutnu ili kroničnu upalu: u rodnici – vaginitis, a u mokraćnoj cijevi – uretritis i cistitis.
Osim blizine završnog dijela debelog crijeva i mokraćne cijevi, uzrok narušavanju ravnoteže bakterijske flore ili posljedičnoj infekciji mogu biti i spolne navike, odnosno spolni partner. Mnoge spolno prenosive infekcije, poput trihomonasa, klamidije, mikoplazme i HPV-a, kod muškaraca ne moraju imati simptome, no problem je što ih prenose ženama.
Vaginitis
Upalno stanje rodnice uzrokovano agresivnim djelovanjem jednog ili više patogenih čimbenika. Simptomi koji upozoravaju na infekciju su svrbež, peckanje, bolnost pri spolnom odnosu, promijenjena količina, konzistencija, viskozitet, boja i miris iscjetka iz rodnice.
Kiselo je zdravo
Vaginalna mikroflora nije uvijek istog sastava, pa ni u optimalno zdravim i uravnoteženim okolnostima. No, u normalnim uvjetima fiziološki okoliš rodnice zdrave žene čine brojne bakterije roda Lactobacillus (L. acidophilus, L. fermentum, L. plantarum, L. brevis i L. casei). To su nepatogene bakterije odgovorne za stvaranje mliječne kiseline koja, uz znatno snižavanje pH vrijednosti fiziološkog okoliša sluznice rodnice, učinkovito sprječava razmnožavanje drugih patogenih mikroorganizama (bakterija i gljivica). Laktobacili (mliječni bacili, Döderleinovi bacili) se razmnožavaju pod utjecajem ženskih spolnih hormona estrogena. Oni iz glikogena, kojim je bogata sluznica rodnice, stvaraju mliječnu kiselinu. Mliječna kiselina, kako joj samo ime kaže, kiseli je medij zaslužan za kiselost vaginalnog iscjetka. Kiselost i lužnatost važni su čimbenici nadzora homeostaze u rodnici. Oni kreiraju fiziološki okoliš sluznice rodnice koji sprječava razmnožavanje mikroorganizama štetnih za zdravlje žene.
Dakle, vaginalni pH ili stupanj kiselosti sluznice rodnice omogućuje održavanje kolonije laktobakterija u ravnoteži, sprječava razmnožavanje anaerobnih patogenih mikroorganizama, ali i razmnožavanje spolno prenosivih patogenih mikroorganizama. Uz to, olakšava prihvaćanje laktobakterija za površinski sloj sluznice rodnice, sprječava prihvaćanje patogenih bakterija za stanice površinskog sloja, i snižava aktivnost nekih čimbenika virulencije koji su ujedno uzročnici patogenosti saprofita i vanjskih mikroorganizama.
Kiselost ili lužnatost izražavaju se u pH jedinicama.
Ako neki medij, tekućina ili tjelesno tkivo ima 7,0 pH, znači da je neutralan. Ako je pH iznad 7,0, otopina je lužnata, a pH manji od 7,0 znači da je kisela. Prirodna pH vrijednost sluznice rodnice u zdravih žena je od 3,8 do 4,2. Različiti čimbenici mogu utjecati na povećanje pH vrijednosti (prema lužnatom), što potiče rast mikroorganizama i posljedično razvoj upalnih stanja.
Vaginalni iscjedak (fluor genitalis) normalna je pojava tijekom menstrualnog ciklusa, koja se kroz ciklus mijenja, i to ovisno o količini hormona te psihičkim i fizičkim okolnostima. Uobičajeno je svijetle ili mliječne boje, neutralna ili lagano kiselkasta mirisa. Smanjenjem broja Döderleinovih bacila mijenjaju se osobine vaginalnog iscjetka. Iscjedak drukčije boje, posebice ako ga prati izmijenjen miris, peckanje, svrbež i/ili osjećaj nadraženosti, znak je infekcije.
Narušavanje ekosustava – put k vaginozi
Kad je narušena ravnoteža vaginalne mikroflore, gubi se njezina funkcija prirodne barijere, raste pH vrijednost, što rezultira proliferacijom patogenih bakterija, uz pojavu određenih bolesti. Iako se poremećaj vaginalne flore, a time i bakterijska vaginoza, može dogoditi u bilo kojem životnom razdoblju, najčešće se javlja u reproduktivnoj dobi žene, jer je žena već od prve menstruacije izložena promjenama, osobito početkom aktivnoga seksualnog života.
Često je posljedica hormonalnih promjena tijekom menstrualnog ciklusa ili uzimanja kontraceptiva, a može se javiti u trudnoći (trudnoća i dojenje stanja su u kojima je žena iznimno osjetljiva na infekcije), postmenopauzi, kao i u slučaju nekih bolesti (npr. dijabetes, infekcije genitalnog sustava – cervicitis, endometritis, piometra) ili, pak, kao nuspojava liječenja kortikosteroidima.
I stanja kao što su slabljenje imunosnog sustava, fizički ili psihički stres te neodgovarajuće održavanje intimne higijene mogu narušiti prirodnu kiselost rodnice. Banalan i učestao primjer je upotreba alkalnih sapuna koji povećavaju pH, čime se stvara nepovoljna mikroklima za laktobacile i otvara put za rast i razmnožavanje patogenih mikroorganizama.
Infekciji pogoduju i dugotrajna primjena antibiotika, učestala ispiranja i strana tijela u rodnici. Vaginalna flora, a samim time i pretpostavka prirodne obrane od infekcije, katkad se može narušiti i neracionalnom uporabom antibiotika i drugih tvari u vaginaletama.
GLAVNE VRSTE UPALA RODNICE I STIDNICE U REPRODUKTIVNOJ DOBI
• bakterijska vaginoza i vulvovaginalna kandidijaza zbog endogenih promjena u vaginalnoj flori i kiselosti
• mikozne upale rodnice i stidnice
• spolno prenosive bakterijske, virusne i parazitarne infekcije (npr. trihomonijaza, herpesna ili klamidijska infekcija)
• neinfektivni vaginitis zbog fizičke ili kemijske reakcije
• deskvamacijski vaginitis nepoznatog uzroka
Održati povoljan pH
Poremećaj vaginalne flore uzrok je gotovo svim tegobama, pa najvažniju ulogu u sprječavanju infekcija ima održavanje blago kisele vrijednosti pH sluznice rodnice. Pritom su od iznimne važnosti preparati za održavanje higijene urogenitalnog područja, te način i učestalost njihove primjene.
Preporučuje se uobičajeno jutarnje i večernje tuširanje koji ne sadrže mirise niti konzervanse, najbolje onima u obliku tekućeg sindeta, s dozatorom koji preostali sadržaj čuva od zagađenja klicama, i pH vrijednošću od 3,8 do 4,5. Preparati s kiselijim pH (oko 3) mogu se koristiti samo kraće vrijeme u slučaju bakterijske ili gljivične infekcije. Međutim, i prečesto pranje može stvoriti problem te biti kontraproduktivno.
Od ostalih mjera preporučuje se izbjegavanje sintetičkoga intimnog rublja, naročito tijekom bavljenja sportom, jer pojačano znojenje, odnosno vlažnost i zatvorenost, povećavaju rizik od nastanka mikoza. Higijenske uloške i tampone treba redovito mijenjati, a po noći izbjegavati tampone.
Istina je da njezi lica, ruku i kose posvećujemo svakodnevnu pozornost. O tome vrlo rado razgovaramo s prijateljicama, razmjenjujući iskustva i preporuke, a savjetujemo se i s brojnim stručnjacima. Svjesni smo da ti dijelovi tijela, izloženi i najpovršnijem promatraču, otkrivaju puno o nama.
No, o njezi intimne zone gotovo se ne razgovara. To se podrazumijeva samo po sebi, bez obzira na to što šutnja i pretpostavke oblikuju cijeli niz pogrešnih navika. O njezi i higijeni intimnih dijelova tijela premalo se govori i u ginekološkim ordinacijama, iako njega i higijena ne znače samo sprječavanje infekcija nego i najaktivniju primarnu brigu o psihofizičkom zdravlju žene. Naime, higijena svakog dijela tijela, pa i intimnog područja, od presudne je važnosti za podršku samoobrani organizma, jer potiče sustav samočišćenja koji, u slučaju normalna djelovanja, štiti od uzročnika bolesti i bez našega svjesnog utjecaja.
Prirodni obrambeni čimbenici u rodnici
• kisela pH vrijednost
• prisutnost lizosima (enzima poznatog kao “antibiotik tijela”, koji se nalazi u slini, iscjetku, suzama i izlučujućim lgA u rodnici)
• makrofagi i neutrofili
Žene sklonije urogenitalnim upalama
Statistički podaci pokazuju da prirodnu zaštitu, odnosno uravnoteženu vaginalnu floru, ima samo 30 do 40 posto žena reproduktivne dobi. Iako velik broj žena prije ili kasnije iskusi vaginalnu infekciju, samo manji broj njih zbog toga odlazi ginekologu. Ipak, gotovo sve prije ili kasnije imaju problema s upalom rodnice, što u gotovo svakom četvrtom slučaju uzrokuje i upalu mokraćnog mjehura. Razlog velike učestalosti upale u urogenitalnom području je u specifičnosti ženske anatomije – ulaz u rodnicu nalazi se u blizini otvora debelog crijeva s jedne i ušća mokraćne cijevi s druge strane, što povećava mogućnost prijenosa nepoželjnih bakterija u rodnicu. U crijevima se prirodno nalaze mnoge bakterije koje same po sebi ne uzrokuju bolest, ali kad su prisutne u drugim organima, mogu uzrokovati akutnu ili kroničnu upalu: u rodnici – vaginitis, a u mokraćnoj cijevi – uretritis i cistitis.
Osim blizine završnog dijela debelog crijeva i mokraćne cijevi, uzrok narušavanju ravnoteže bakterijske flore ili posljedičnoj infekciji mogu biti i spolne navike, odnosno spolni partner. Mnoge spolno prenosive infekcije, poput trihomonasa, klamidije, mikoplazme i HPV-a, kod muškaraca ne moraju imati simptome, no problem je što ih prenose ženama.
Vaginitis
Upalno stanje rodnice uzrokovano agresivnim djelovanjem jednog ili više patogenih čimbenika. Simptomi koji upozoravaju na infekciju su svrbež, peckanje, bolnost pri spolnom odnosu, promijenjena količina, konzistencija, viskozitet, boja i miris iscjetka iz rodnice.
Kiselo je zdravo
Vaginalna mikroflora nije uvijek istog sastava, pa ni u optimalno zdravim i uravnoteženim okolnostima. No, u normalnim uvjetima fiziološki okoliš rodnice zdrave žene čine brojne bakterije roda Lactobacillus (L. acidophilus, L. fermentum, L. plantarum, L. brevis i L. casei). To su nepatogene bakterije odgovorne za stvaranje mliječne kiseline koja, uz znatno snižavanje pH vrijednosti fiziološkog okoliša sluznice rodnice, učinkovito sprječava razmnožavanje drugih patogenih mikroorganizama (bakterija i gljivica). Laktobacili (mliječni bacili, Döderleinovi bacili) se razmnožavaju pod utjecajem ženskih spolnih hormona estrogena. Oni iz glikogena, kojim je bogata sluznica rodnice, stvaraju mliječnu kiselinu. Mliječna kiselina, kako joj samo ime kaže, kiseli je medij zaslužan za kiselost vaginalnog iscjetka. Kiselost i lužnatost važni su čimbenici nadzora homeostaze u rodnici. Oni kreiraju fiziološki okoliš sluznice rodnice koji sprječava razmnožavanje mikroorganizama štetnih za zdravlje žene.
Dakle, vaginalni pH ili stupanj kiselosti sluznice rodnice omogućuje održavanje kolonije laktobakterija u ravnoteži, sprječava razmnožavanje anaerobnih patogenih mikroorganizama, ali i razmnožavanje spolno prenosivih patogenih mikroorganizama. Uz to, olakšava prihvaćanje laktobakterija za površinski sloj sluznice rodnice, sprječava prihvaćanje patogenih bakterija za stanice površinskog sloja, i snižava aktivnost nekih čimbenika virulencije koji su ujedno uzročnici patogenosti saprofita i vanjskih mikroorganizama.
Kiselost ili lužnatost izražavaju se u pH jedinicama.
Ako neki medij, tekućina ili tjelesno tkivo ima 7,0 pH, znači da je neutralan. Ako je pH iznad 7,0, otopina je lužnata, a pH manji od 7,0 znači da je kisela. Prirodna pH vrijednost sluznice rodnice u zdravih žena je od 3,8 do 4,2. Različiti čimbenici mogu utjecati na povećanje pH vrijednosti (prema lužnatom), što potiče rast mikroorganizama i posljedično razvoj upalnih stanja.
Vaginalni iscjedak (fluor genitalis) normalna je pojava tijekom menstrualnog ciklusa, koja se kroz ciklus mijenja, i to ovisno o količini hormona te psihičkim i fizičkim okolnostima. Uobičajeno je svijetle ili mliječne boje, neutralna ili lagano kiselkasta mirisa. Smanjenjem broja Döderleinovih bacila mijenjaju se osobine vaginalnog iscjetka. Iscjedak drukčije boje, posebice ako ga prati izmijenjen miris, peckanje, svrbež i/ili osjećaj nadraženosti, znak je infekcije.
Narušavanje ekosustava – put k vaginozi
Kad je narušena ravnoteža vaginalne mikroflore, gubi se njezina funkcija prirodne barijere, raste pH vrijednost, što rezultira proliferacijom patogenih bakterija, uz pojavu određenih bolesti. Iako se poremećaj vaginalne flore, a time i bakterijska vaginoza, može dogoditi u bilo kojem životnom razdoblju, najčešće se javlja u reproduktivnoj dobi žene, jer je žena već od prve menstruacije izložena promjenama, osobito početkom aktivnoga seksualnog života.
Često je posljedica hormonalnih promjena tijekom menstrualnog ciklusa ili uzimanja kontraceptiva, a može se javiti u trudnoći (trudnoća i dojenje stanja su u kojima je žena iznimno osjetljiva na infekcije), postmenopauzi, kao i u slučaju nekih bolesti (npr. dijabetes, infekcije genitalnog sustava – cervicitis, endometritis, piometra) ili, pak, kao nuspojava liječenja kortikosteroidima.
I stanja kao što su slabljenje imunosnog sustava, fizički ili psihički stres te neodgovarajuće održavanje intimne higijene mogu narušiti prirodnu kiselost rodnice. Banalan i učestao primjer je upotreba alkalnih sapuna koji povećavaju pH, čime se stvara nepovoljna mikroklima za laktobacile i otvara put za rast i razmnožavanje patogenih mikroorganizama.
Infekciji pogoduju i dugotrajna primjena antibiotika, učestala ispiranja i strana tijela u rodnici. Vaginalna flora, a samim time i pretpostavka prirodne obrane od infekcije, katkad se može narušiti i neracionalnom uporabom antibiotika i drugih tvari u vaginaletama.
GLAVNE VRSTE UPALA RODNICE I STIDNICE U REPRODUKTIVNOJ DOBI
• bakterijska vaginoza i vulvovaginalna kandidijaza zbog endogenih promjena u vaginalnoj flori i kiselosti
• mikozne upale rodnice i stidnice
• spolno prenosive bakterijske, virusne i parazitarne infekcije (npr. trihomonijaza, herpesna ili klamidijska infekcija)
• neinfektivni vaginitis zbog fizičke ili kemijske reakcije
• deskvamacijski vaginitis nepoznatog uzroka
Održati povoljan pH
Poremećaj vaginalne flore uzrok je gotovo svim tegobama, pa najvažniju ulogu u sprječavanju infekcija ima održavanje blago kisele vrijednosti pH sluznice rodnice. Pritom su od iznimne važnosti preparati za održavanje higijene urogenitalnog područja, te način i učestalost njihove primjene.
Preporučuje se uobičajeno jutarnje i večernje tuširanje koji ne sadrže mirise niti konzervanse, najbolje onima u obliku tekućeg sindeta, s dozatorom koji preostali sadržaj čuva od zagađenja klicama, i pH vrijednošću od 3,8 do 4,5. Preparati s kiselijim pH (oko 3) mogu se koristiti samo kraće vrijeme u slučaju bakterijske ili gljivične infekcije. Međutim, i prečesto pranje može stvoriti problem te biti kontraproduktivno.
Od ostalih mjera preporučuje se izbjegavanje sintetičkoga intimnog rublja, naročito tijekom bavljenja sportom, jer pojačano znojenje, odnosno vlažnost i zatvorenost, povećavaju rizik od nastanka mikoza. Higijenske uloške i tampone treba redovito mijenjati, a po noći izbjegavati tampone.
Izvor: Poliklinika Boras - Čuvar ženskog zdravlja, pH vrijednost, urogenitalne upale