Menopauza i perimenopauza – promjene, simptomi, preporuke i terapije

dr.med. Sanja Boras, ginekolog
Menopauza i perimenopauza – promjene, simptomi, preporuke i terapije

Menopauza je vrijeme u vašem životu kada prirodno menstruacija prestane. Menopauza započinje zadnjom menstruacijom ili prestankom menstruacijskih krvarenja.

Što je menopauza?

Menopauza označava završetak reprodukcijskog ciklusa žene koji se uobičajeno javlja od 45. do 55. godine života. Može nastupiti i ranije kao posljedica operacije ili bolesti. Prijevremena menopauza je ona koja nastupi prije 40 godine života.

Uzrok menopauze postupno je iscrpljivanje funkcije jajnika, pri čemu naposljetku potpuno prestaje produkcija  ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona.

Što je perimenopauza?

Perimenopauza je razdoblje koje prethodi samoj menopauzi a može trajati i deset godina. Ciklusi mogu postati dulji od uobičajenog ili postaju kraći. Mjesečnice mogu i koji put izostati. Količina menstrualnog krvarenja može biti slabija ili obilnija. Iako su promjene u menstrualnom krvarenju normalne tijekom perimenopauze, ipak ih trebate napomenuti Vašem ginekologu.  Nenormalno krvarenje može biti znak problema ili bolesti.

Koje još promjene i simptome žene mogu očekivati tijekom perimenopauze i menopauze?

Kako je svaka žena jedinistvena, tako su različiti  simptomi i njihov intenzitet u perimenopauzi i menopauzi. Neke žene ih navode kao vrlo blage simptome dok druge navode vrlo teške simptome koje ozbiljno narušavaju kvalitetu života.   

- Valunzi – vazomotorne tegobe – nagli osijećaj vrućine najčešće na gornjem dijelu tijela i u području lica. Traju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta ili ponekad duže. Neke žene ih navode svakodnevno, ponekad noću, a mogu biti uzrok umora tijekom dana
- Problemi s nesanicom
- Tjeskoba, napadaj panike
- Umor i fizička slabost
- Debljanje u menopauzi
- Promjene na koži, kosi i noktima
- Promjene u libidu
- Problemi s koncentracijom
- Problemi sa inkontinecijom
- Bolovi u kostima i zglobovima
- Osteoporoza – povećava rizik od prijeloma kostiju. Najčešće su pogođene kosti kuka, zapešća i kralježnice.
- Promjene vaginalnog i urinarnog trakta kako se razina estrogena smanjuje, sluznica vagine može postati tanja, sušna i manje elastična. Suhoća vagine može uzrokovati bol tijekom odnosa. Vaginalne infekcije također se mogu pojaviti češće. Uretra može postati suha, ili nadražena. To može uzrokovati češće mokrenje i povećati rizik od infekcija mokraćnog sustava.


Koji se zdravstveni rizici povećavaju tijekom perimenopauze i menopauze?  

Estrogen koji proizvode ženski jajnici prije menopauze štiti ženu od srčanog i  moždanog udara. Kada nakon menopauze nastane manje estrogena, žene gube veći dio ove zaštite. Uz menopauzu imamo i ostale rizične faktore kao što su:   visoka razina kolesterola, visoki krvni tlak i pretilost. Dodamo li tome i fizičku neaktivnost, svi ovi kombinirani čimbenici povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara kod žena u menopauzi.

Što je hormonsko nadomjesno liječenje?

Hormonska terapija može pomoći smanjiti simptome perimenopauze i menopauze. Hormonska terapija znači uzimanje estrogena i progesterona. To se ponekad naziva kombinirana hormonska terapija. Uzimanje progesterona pomaže smanjiti rizik od raka maternice do kojeg dolazi kada se estrogen koristi sam. Kod žena koje nemaju maternicu, estrogen se daje bez progesterona.

Kako se daje hormonska terapija?

Estrogen se može dati u nekoliko oblika. Sistemski oblici uključuju pilule, flastere, gelove i sprejeve koji se nanose na kožu. Ako se propisuje progesteron, može se dati odvojeno ili u kombinaciji s estrogenom u istoj piluli ili u flasteru ili kao intrauterini uložak.  Uz sistemsku terapiju, estrogen se oslobađa u krvotok i putuje do organa i tkiva gdje je to potrebno. Ženama koje imaju samo suhoću vagine može se propisati “lokalna” terapija estrogenom u obliku vaginalnog prstena, tablete ili kreme. Ovi oblici oslobađaju male doze estrogena u vaginalno tkivo.

Prednosti hormonske nadomjesne terapije

- učinkovito otklanja vazomotorne tegobe-valunge i noćno znojenje
- učinkovito prevenira gubitak koštane mase i tako neželjene prijelome kostiju
- smanjuje rizik za rak kolona
- smanjenje rizik za nastanak Altzheimerove bolesti
- sprečava urogenitalnu atrofiju
- povoljno djeluje na kognitivne funkcije i vitalnost


Rizici hormonsko nadomjesne terapije

- terapija samo s estrogenom  može povećati rizik od raka maternice ako žena koristi samo estrogen bez progesterona a ima maternicu
- kombinirana hormonska terapija i terapija samo s estrogenom povezani su s malim povećanim rizikom od moždanog udara i duboke venske tromboze
- kombinirana hormonska terapija povezana je s malim povećanim rizikom od raka dojke
- postoji malo povećani rizik od bolesti žučnog mjehura povezan s terapijom estrogenom

Mogu li biljni ili neki drugi pripravci pomoći u menopauzi?

 Danas je jedan dio žena, što zbog svog stava prema hormonima, što zbog kontraindikacija uzimanja istih, sklonije uzimanju biljnih pripravaka. To mogu biti izoflavoni koji se dobivaju iz zrna soje ili ekstrakti biljke Cimicifuga racemosa. Upotreba biljnih pripravaka – fitoterapija – je korisna alternativa za žene koje imaju neke kontraindikacije za primjenu hormonskog nadomjesnog liječenja.

Koje su najvežnije preporuke za sretnu i zdravu menopauzu?

- Zdrav način života može vam pomoći da najbolje iskoristite godine nakon menopauze.
- Prehrana – uravnotežena prehrana pomoći će vam da ostanete zdravi. Svakako uključite dovoljno kalcija i vitamina D u prehranu kako biste održali jake kosti.
- Vježba – redovita tjelovježba usporava gubitak kosti i poboljšava cjelokupno zdravlje.
- Redoviti preventivni pregledi

Izvor: Poliklinika Boras - Menopauza i perimenopauza – promjene, simptomi, preporuke i terapije

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija