Kontracepcija materničnim uloškom
mr.sci. Darko Husar, ginekolog
Kontracepcija materničnim uloškom, odnosno kako se popularno u svakodnevnom govoru kaže, “spiralom”, jedna je od najpopularnijih ali i najefikasnijih, najsigurnijih metoda kontracepcije. Procjenjuje se da je sada u svijetu koristi najmanje 50 milijuna žena. Ukoliko nema nikakvih komplikacija, što je razmjerno rijetko ,pogotovo uz pravilan odabir korisnica, metoda je vrlo efektna, sigurna te efikasna. Stopa uspješnosti je samo malo lošija od kontraceptivne tablete i iznosi oko 98% (od 100 žena koje imaju maternični uložak tijekom 1 godine, 2 će usprkos tome ostati u drugom stanju ).
Maternični uložak je danas najčeše izrađen od posebnih plastičnih masa i ima oblik velikog slova T. Osim što djeluje kontraceptivno samim svojim prisustvom, danas se najčešće upotrebljavaju tzv. medicinirani maternični ulošci. To znači da osim samog uloška, na njemu postoje tvari koje pojačavaju njegovo djelovanje. Već godinama se koristi kombinacija sa tankim bakrenim žicama koja su omotane na sva 3 kraja slova T i s kojih se polagano tijekom vremena otpušta bakar. Takav uložad danas nazivamo “klasičnim”. Noviji na tržištu je maternični ulošak impregniran gestagenim hormonom koji se polagano otpušta u unutrašnjosti maternice tijekom oko 3 godine. Premda je kontraceptivno djelovanje vrlo uspješno nije točno poznat mehanizam. Bakar, kojeg otpušta maternični uložak, djeluje vjerojatno tako da inaktivira spermatozoide - dakle sprečava oplodnju, dok uložak stvara posebnu upalnu reakciju u sluznici unutar maternice onemogućavajući usađivanje zametka, ukoliko je došlo do oplodnje. Djelovanje uloška koji otpušta gestagene hormone osim samog mehaničkog što je gore navedeno je da pod djelovanjem hormona sluznica koja oblaže unutrašnjost maternice bude posve stanjena i neprijemčiva za zametak ukoliko dođe do oplodnje. Također hormoni stimuliraju nastanak sluzi koja je neprolazna za spermatozoide.
Stavljanje materničnog uloška preporučujemo ženama koje su rodile. Prethodno se učini temeljit ginekološki pregled, koji uključuje mikroskopki pregled vaginalnog iscjetka, PAPA test te palpatorni pregled. Ako je to potrebno, učini se i UZV pregled te osnovne laboratorijske pretrage krvi. Ukoliko su svi nalazi uredni, krajem menstrualnog krvarenja stavi se maternični uložak sa bakrom dok se hormonski uložak stavlja oko 7 dana nakon prestanka menstruacije. Sam postupak postavljanja materničnog uloška gotov je vrlo brzo - za nekoliko minuta i nije posebno bolan niti neprijatan. Ukoliko nakon postavljanja materničnog uloška nema nikakvih poteškoća učini se rutinski kontrolni pregled nakon 1-2 menstruacije. Na prvom kontrolnom pregledu provjeri se točan položaj uloška i ukoliko je on uredno na svom mjestu daljnje redovite kontrole bi trebale slijediti 1-2 puta godišnje.Ta je kontrola potrebna jer se uobično prvih nekoliko tjedana nakon stavljanja materničnog uloška može dogoditi da on ispadne ili samo sklizne u kanal grlića maternice te tako nema potpuno kontraceptivno djelovanje. Dalje je potrebna redovita kontrola te PAPA test barem jedanput godišnje. Uz redovitu kontrolu, maternični ulošci koje danas stavljamo, mogu ostati u maternici dosta dugo: sa bakrom i do 10 godina, a hormonski 3 godine. Žene koje imaju “klasični” maternični uložak dakle onaj sa bakrom imaju uobičajeno nešto obilnija i dugotrajnija menstruacijska krvarenja u odnosu na ranija krvarenja bez uloška. U ogromnom postotku je to posve u prihvatljivim granicama i rijetko su obilna krvarenja razlog za njegovo vađenje. Stoga ženama koje inače imaju dugotrajne i obilne menstruacije ne preporučujemo stavljanje uloška. Ostala stanje kod kojih ne preporučujemo stavljanje uloška su: česte upale u rodnici, poremećen PAPA test odnosno patološki proces na grliću maternice, upalne bolesti u zdelici odnosno popularno rečeno česte i ponavljane “upale jajnika”.S obzirom da je kod korisnica materničnog uloška nešto češća zdjelična upalna bolest ( popularno “upale jajnika” ) velika većina ginekologa ne savjetuje stavljanje materničnog uloška ženama koje nisu rađale.
Dok ženama s obilnijim menstrualnim krvarenjima ne savjetujemo stavljanje “klasičnog” uloška on je upravo indikacija za stavljanje onog hormonskog. Naime, promjene na sluznici maternice koje on uzrokuje dovedu do toga da se intenzitet krvarenja bitno smanji čaki i ispod intenziteta uobičajene menstruacije. Kod nekih žena se menstruacija može svesti samo na oskudan smeđkasti iscjedak. To je razlog zašto su danas maternični ulošci koji otpuštaju hormone mnogo popularniji nego ono “klasični”. Bitna je na zažost razlika u cijeni. Oni hormonski su bitno skuplji od klasičnih.
Malformacije odnosno poremećaji u izgledu i građi maternice su također prepreka za stavljanje materničnog uloška.
Ukoliko se pojavi želja za trudnoćom maternični uložak se vadi što je vrlo jednostavan postupak koji traje samo nekoliko sekunda. Nakon vađenja uloška možete zanijeti u roku od nekoliko tjedana. Stopa zanošenja i eventualnih komplikacija su praktično isti kao i kod žena koje nisu koristile maternični uložak.
Naravno, ukoliko stavljate maternični uložak podrazumijevamo da biste kontracepciju trebali na duže vrijeme dakle barem godinu dana ili duže. U protivnom mišljenja sam da je postavljanje materničnog uloška neracionalno.