Više od polovine žena ima kvržice na dojci barem jednom u životu. Žena ih može napipati sama ili se otkriju tijekom ultrazvučnog ili mamografskog pregleda. Međutim, nije svaka pronađena kvržica znak ozbiljne bolesti – više od 80% njih je dobroćudne prirode i sasvim su normalna pojava koja prati ženin razvoj. U manjem postotku slučajeva pronađena je tvorba karcinom dojke, a jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na prognozu bolesti je njegovo rano otkrivanje.

U ovom blogu pojašnjavamo građu dojke, donosimo detaljan pregled najčešćih dobroćudnih tvorbi dojke i njihovih karakteristika te odgovaramo na pitanje zašto je redoviti samopregled grudi jedna od najvažnijih stavki u prevenciji razvoja bolesti dojke.

KAKO JE DOJKA GRAĐENA?

Kako bi što bolje razumjeli različite tvorbe u dojci o kojima ćemo u ovom tekstu detaljnije govoriti, važno je prvo pojasniti građu dojke.

Ženske dojke su rijetko kad potpuno simetrične. U većini slučajeva, jedna dojka je veća ili manja, više ili niže položena te različitog oblika od druge. Bez obzira na te razlike, svaka se potpuno razvijena dojka sastoji od:

• mliječnih žlijezda
• specijaliziranih kanalića (duktusa) koji prenose mlijeko od mliječnih žlijezda do bradavice
• masnog tkiva
• vezivnog (fibroznog) tkiva
• bradavice
• areole (ružičaste/smećkaste regije koja okružuje bradavicu).

Kada je potpuno razvijena, dojka se sastoji od 15-20 režnjeva s mliječnim žlijezdama i njihovim kanalićima. Te režnjeve razdvaja vezivno tkivo, a prisutna je i velika količina masnog tkiva koja dojkama daje punoću i određuje njihov oblik. Postotak masnog tkiva se smanjuje kako žena stari.

ZAŠTO NASTAJU TVORBE U DOJCI?

Ženske se dojke stalno mijenjaju – od razdoblja razvoja u pubertetu, preko trudnoće i dojenja pa sve do menopauze. Osim toga, veličina i konzistencija dojke može varirati ovisno o menstruacijskom ciklusu. Sve to nastaje zbog toga što tkivo dojke reagira na promjene koncentracija hormona u tijelu (estrogena i progesterona) koje se izmjenjuju tijekom ženinog života.

Većina promjena u dojci je normalna i pojavljuje se usporedo ženinom mijenjanju s godinama. Kod nekih žena, tkivo dojke je osjetljivije na estrogen i zbog toga se mogu pojaviti razne dobroćudne tvorbe u dojci kao što su ciste ili fibroadenomi. Međutim, u 10-20% slučajeva otkriveni čvor u dojci je karcinom te je zbog toga važno obratiti se liječniku ako napipate kvržicu ili primijetite bilo kakvu neobičnu promjenu na dojci.

KOJE SE SVE PROMJENE MOGU PRONAĆI NA DOJCI?

Promjene na dojci mogu biti benigne (dobroćudne) i maligne (zloćudne). Zloćudna tvorba dojke je karcinom dojke koji, s obzirom na vrstu stanica, može imati različite podtipove. Međutim, većina promjena dojke je benigna, a to mogu biti:

• fibroadenomi
• ciste dojke
• fibrocistične promjene dojke
• intraduktalni papilom
• kalcifikati
• mastitis (upala dojke) i dr.

Te se promjene mogu otkriti ultrazvukom dojke, mamografijom ili samopregledom, o čemu ćemo više govoriti kasnije. Važno je naglasiti kako je većina pronađenih kvržica u dojci dobroćudne naravi, ali je ponekad važno napraviti detaljniju obradu kako bi se isključio potencijalni malignitet pronađene tvorbe.

Simptomi kao što su:

• krvavi iscjedak iz bradavice
• nabiranje kože na dojci
• pronađeni čvor koji je fiksiran i nepomičan
• nepravilni čvor koji je jako tvrd

…uvijek trebaju pobuditi sumnju na zloćudni proces. U slučaju da sami primijetite takve simptome, važno je odmah javiti se liječniku kako bi se provele daljnje pretrage.

S obzirom da je većina kvržica u dojci dobroćudne prirode, u nastavku teksta ćemo detaljnije govoriti o najčešćim dobroćudnim tvorbama dojke.

FIBROADENOMI

Fibroadenomi su jako česta benigna tvorba dojke, a javljaju se najčešće u mladih žena između 20. i 30. godine života. Međutim, mogu se pojaviti u žena bilo koje životne dobi. Nastaju najčešće u pubertetu, a povlače se u menopauzi. Građeni su od žljezdanog i vezivnog tkiva te reagiraju na mjesečne promjene hormona kao i sama dojka.

Fibroadenomi su bezbolni čvorići koji se pod prstima osjete kao dobro ograničene, pomične, glatke kuglice. Obično su veličine do 3 cm, ali mogu biti i veći. Ponekad se mogu pojaviti u obje dojke i u većem broju. Najčešće su to bezbolne kvržice, ali s obzirom na to da su osjetljivi na hormone, ponekad mogu izazivati bol i nelagodu, osobito pred menstruaciju.

Žena ih često može sama napipati, a klinički pregled uz određene pretrage potvrđuje dijagnozu. Kao metoda dijagnostike za žene do 40 godina najčešće se koristi ultrazvuk, a za žene iznad 40 godina mamografija. Razlog tome je što se dojka žene u reproduktivnoj dobi sastoji pretežno od masnog tkiva i bolje se vizualizira ultrazvukom, dok se dojke žena iznad četrdesete godine sastoje većinom od žljezdanog tkiva i sve tvorbe se bolje uočavaju mamogramom.

Većina fibroadenoma ostaje iste veličine, a neki od njih se s vremenom smanjuju i naposljetku nestaju. Neki se mogu povećati, osobito za vrijeme trudnoće i dojenja te ako žena uzima hormonsku nadomjesnu terapiju. U slučaju da je fibroadenom velik ili postoji sumnja na bilo kakvu staničnu atipiju, može se kirurški ukloniti. U manjem postotku slučajeva se nakon uklanjanja opet pojavi na istom mjestu.

Za većinu žena, fibroadenomi ne povećavaju rizik od nastanka raka dojke. Međutim, malom je postotku žena dijagnosticiran kompleksni fibroadenom koji ima određeni mali rizik razvoja karcinoma pa se treba redovito pratiti.

CISTE DOJKE

Ciste su česte benigne tvorbe dojke. To su šupljine ispunjene tekućinomkoje mogu biti velike od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara. Često su multiple, razvijaju se brzo i mogu se javiti u obje dojke istovremeno.

Ciste se mogu pojaviti u žena svih dobi, ali su najčešće u onih iznad 35 godina starosti. Češće se javljaju kako se žena približava menopauzi, a povlače se kada žena prođe menopauzu.

Žena ih ponekad može napipati, osobito ako su blizu površine. Dublje ciste se najčešće otkriju ultrazvukom ili mamografijom. Cista se osjeti kao ovalna čvrsta kvržica koja je tvrđa izvana, a mekana iznutra.

Ciste dojke ponekad mogu biti bolne, osobito prije menstruacije. S druge strane, neke žene uopće ne osjećaju smetnje.

U slučaju da se cista povećava ili izaziva nelagodu, liječnik je može punktirati iglom, izdrenirati sadržaj (tekućinu) te je na taj način smanjiti. U nekih se žena nakon određenog vremena cista može povući sama od sebe. Ove tvorbe su sklone ponovnom pojavljivanju.

FIBROCISTIČNE PROMJENE DOJKE

Fibrocistične promjene u dojci obuhvaćaju ciste, vezivno-žljezdane čvorove i bol u dojci. Te se promjene mogu javiti u svih žena, a najčešće su u žena između 30. i 50. godine života. Smatra se da će više od polovine žena imati ovakve promjene barem jednom u životu.

Dojke su kvrgave i u obje dojke se pod prstima može se osjetiti veći broj čvorova. Dojke mogu oticati, osobito pred menstruaciju, a često su bolne i osjetljive. Bol se najčešće javlja u gornjem vanjskom dijelu dojke. Kvržice kroz mjesec mogu varirati u veličini, ovisno o hormonskim promjenama. Najčešće su pomične, ali zbog veće količine vezivnog tkiva mogu biti i fiksirane.

Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom dojki, ultrazvukom ili mamografijom. U slučaju da liječnik posumnja na zloćudnu narav tih promjena, može napraviti biopsiju – uzima se komadić tkiva čvora i analizira pod mikroskopom. Tada se definitivno isključuje ili potvrđuje dijagnoza maligne bolesti.

Važno je naglasiti kako fibrocistične promjene u dojci ne povećavaju rizik nastanka karcinoma dojke.

Te promjene se uglavnom ne tretiraju. Za vrijeme jačih bolova (pred menstruaciju) mogu se koristiti analgetici, a preporuča se nošenje laganijih i udobnijih grudnjaka. Također, hladni i topli oblozi mogu olakšati simptome.

INTRADUKTALNI PAPILOM

Intraduktalni papilom je dobroćudna tvorba u dojci koja nastaje u izvodnim mliječnim kanalićima, najčešće odmah ispod bradavice. Češće se javlja u žena iznad 40 godina starosti.

Ova tvorba ponekad ne izaziva nikakve simptome, a kada se oni jave, to su najčešće opipljiva kvržica ispod bradavice i prozirni ili sukrvavi iscjedak iz dojke. Iako je intraduktalni papilom benigna promjena, važno je kod pojave ovakvih simptoma posjetiti liječnika jer pojava krvavog iscjetka iz bradavice može biti znak razvoja raka dojke.

Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom dojke, ultrazvukom, mamografijom te galaktografijom – kontrastnim snimanjem mliječnih kanalića.

Terapija je najčešće kirurška, odstranjuje se zahvaćeni mliječni kanalić. Recidivi se rijetko pojavljuju.

KOJA JE VAŽNOST SAMOPREGLEDA DOJKI?

Samopregled dojki je jednostavna metoda koju možete brzo i lako naučiti, a ima veliki značaj za rano otkrivanje raka dojke. Tim pregledom možete na vrijeme uočiti promjene koje bi inače bile zanemarene i na taj način zaštititi svoje zdravlje.

Samopregled grudi bi svaka žena trebala primjenjivati već od puberteta, kada se dojke razviju. Važno je poznavati strukturu svojih dojki kako biste na vrijeme primijetili eventualno nastale promjene kao što su kvržice, iscjedak ili promjene veličine. Liječnici preporučuju raditi samopregled grudi jednom mjesečno, najbolje na početku ciklusa jer su tada dojke najmekše. Samopregled dojki bi trebalo provoditi redovito, po mogućnosti svaki mjesec u isto vrijeme.

Samopregled se izvodi na način da:

• Stanete pred ogledalo bez odjeće.
• Promatrate svoje grudi – postoji li razlika u veličini dojki, naboranost kože, iscjedak iz bradavice, promjene boje, oticanje i dr.
• Podignete desnu ruku iznad glave, a zatim lijevom rukom pipate desnu dojku u malim kružnim pokretima izvana prema unutra, zatim gore-dolje. Prijeđite cijelu dojku, opipajte i pazušnu jamu.
• Isto ponovite sa suprotnom rukom i dojkom.

U slučaju da primijetite bilo kakve promjene kao što su čvorići ili iscjedak, javite se svom liječniku kako bi vas pregledao i uputio na dodatne pretrage (ultrazvuk, mamografija).

I ZA KRAJ…

Važno je naglasiti kako su dojke dio ženinog tijela koji je jako sklon promjenama, ovisno o hormonalnom statusu, načinu života i nekim okolišnim čimbenicima. Upravo zbog toga, većina će žena barem jednom u svom životu naići na neku promjenu na dojci, koja će najčešće biti dobroćudne prirode. Međutim, u manjem broju slučajeva ta će promjena imati maligni potencijal i zato je važno redovitim samopregledima i liječničkim pregledima prevenirati nastanak i spriječiti daljnji razvoj bolesti. Rano otkrivanje raka dojke najčešće je ključan faktor u prognozi bolesti.

Iako većina otkrivenih kvržica ne predstavlja alarm za uzbunu, važno je javiti se liječniku nakon što se pronašli bilo kakvu promjenu na dojci. Zdravim načinom života i redovitim pregledima možete puno napraviti za zdravlje svojih grudi, kao i za svoje opće zdravlje.