Polip na maternici
dr.med. Tihana Mazalin, ginekolog
POLIP NA MATERNICI
U medicinskoj terminologiji naziv “polip” označava izraslinu na širokoj bazi ili peteljci koja se izbočuje u lumen šupljeg organa – želudca, crijeva, mokraćnog mjehura ili maternice, i najčešće je dobroćudnog biološkog ponašanja.
S obzirom na lokalizaciju, polipe maternice dijelimo na cervikalne – polipi u vratu maternice i endometralne polipe – polipi u samoj šupljini maternice.
U nastavku teksta saznajte koje sve vrste polipa postoje, kojim se simptomima prezentiraju i koje su dostupne metode liječenja, kao i njihov utjecaj na reproduktivnu sposobnost, odnosno plodnost, tijek i ishod trudnoće.
Cervikalni polip
Cervikalni polip je dobroćudna izraslina sluznice vrata maternice koja obično nastaje kao posljedica dugotrajnog upalnog procesa. Najčešće se pojavljuje u višerotkinja, između 40. i 60. godine života.
Cervikalne polipe dijelimo na:
1. endocervikalne polipe – nalaze se unutar kanala vrata maternice
2. ektocervikalne polipe – nalaze se na vanjskom dijelu vrata maternice
Zloćudna pretvorba javlja se u 0,2 do 0,4 % slučajeva.
Endometralni polip
Endometralni polip je učestala, dobroćudna izraslina smještena u šupljini maternice i jedan je od najčešćih uzroka krvarenja iz maternice neposredno prije i nakon menopauze. Može zahvatiti žene svih dobnih skupina, ali obično se javlja iza pedesete godine života, češće kod žena koje koriste hormonsku nadomjesnu terapiju. Zloćudna pretvorba je rijetkost i javlja se u 0,5 % slučajeva.
Polip na maternici – simptomi i znakovi?
Polipi manjih dimenzija, odnosno polipi manji od 10 mm, obično ne uzrokuju simptome.
Međutim, ponekad polipi mogu prouzročiti različite ginekološke i opstetričke poteškoće, a neke od njih navodimo u nastavku:
obilan sluzav ili sluzavo – krvavi iscjedak
krvarenja u postmenopauzi
krvarenje nakon ginekološkog pregleda ili spolnog odnosa
Kako se polip na maternici dijagnosticira?
Budući da često ne izazivaju smetnje, polipi maternice obično se otkrivaju slučajno tijekom obrade zbog uobičajenih ginekoloških poteškoća ili u sklopu obrade neplodnosti.
Uz ginekološki pregled, u dijagnostici polipa na maternici, najvažniju ulogu ima ultrazvuk.
Nakon inicijalne procjene, ginekolog ponekad može zatražiti i dodatne pretrage kao što su:
PAPA – test
ginekološki brisevi
histeroskopija
frakcionirana kiretaža uz patohistološku analizu (pregled uzorka tkiva dobivenog kiretažom pod
mikroskopom)
sonohisterografija (ultrazvučni pregled šupljine maternice uz prethodnu aplikaciju fiziološke otopine radi
bolje vizualizacije)
S obzirom na to da se različiti dobroćudni i zloćudni tumori mogu pojaviti u polipoznom obliku, svaku tvorbu prisutnu u endometriju i/ili vratu maternice potrebno je dijagnostički obraditi te po potrebi odstraniti.
Liječenje polipa na maternici
Liječenje polipa maternice ovisi prvenstveno o simptomima, riziku za zloćudnu pretvorbu, te reprodukcijskim željama pacijentice.
Asimptomatski, mali polipi obično ne zahtijevaju liječenje te se često spontano povlače, dok se veći polipi, odnosno polipi veći od 10 mm, standardno odstranjuju histeroskopijom.
Što je to histeroskopija?
Histeroskopija je metoda koja omogućuje vizualizaciju unutrašnjosti maternice pomoću posebnog medicinskog instrumenta koji se naziva histeroskop.
Osim dijagnostičke, histeroskopija ima i terapijsku ulogu. Naime, ako se tijekom izvođenja dijagnostičkog zahvata uoče manje abnormalnosti, iste se tom prigodom mogu odmah i odstraniti.
Odstranjeni polip šalje se na patohistološku analizu kako bi se isključila zloćudna pretvorba, odnosno odredilo moguće daljnje postupanje.
Budući da se provodi kroz fiziološke otvore – rodnicu i vrat maternice, terapijska histeroskopija je minimalno invazivna metoda nakon koje ne ostaju nikakvi vidljivi znakovi učinjenog zahvata.
Komplikacije histeroskopije
Premda kao minimalno invazivna metoda, terapijska histeroskopija ima manji rizik od razvoja komplikacija, one su ipak moguće te uključuju:
krvarenje
infekciju
perforaciju (pucanje) maternice
Koliko traje oporavak nakon zahvata?
Operacija se obavlja u općoj ili lokalnoj anesteziji i oporavak je kratak – unutar dva dana od zahvata, može se nastaviti s uobičajenim aktivnostima.
Tijekom razdoblja oporavka, moguća je pojava grčeva u maternici (slično kao i tijekom menstruacije) te pojava krvarenja. Važno je napomenuti da to krvarenje nije menstruacija, budući da nije posredovano djelovanjem hormona, već nastaje kao rezultat odstranjenja polipa. Nakon zahvata, oporavak može olakšati primjena lijekova protiv bolova.
Unutar sedam dana nakon zahvata, nije dozvoljeno koristiti tampone ni opuštati se u spolne odnose s partnerom, a do 4 tjedna nakon zahvata, potrebno je izbjegavati kupanje u kadi, bazenu ili moru.
Indikacije/kontraindikacije za histeroskopiju?
Osim kod prisutnosti polipa na maternici, histeroskopiju je potrebno učiniti i kod ostalih promjena i poremećaja na razini sluznice maternice te neposredno ispod nje:
abnormalna krvarenja iz maternice
prirođene anomalije maternice
zadebljanje endometrija (unutarnjeg sloja sluznice maternice)
prisutnost stranog tijela u materištu
dijagnostika i obrada neplodnosti
Kontraindikacije, odnosno stanja zbog kojih je određeni dijagnostički/terapijski postupak (u ovom slučaju histeroskopija) zabranjen, jer može dovesti do pogoršanja bolesti, uključuju:
infekciju spolnog sustava
potvrđeni tumor endometrija ili vrata maternice
Polip na maternici – utjecaj na trudnoću?
Polip na maternici, ovisno o veličini i brojnosti, može umanjiti reproduktivnu sposobnost, odnosno uzrokovati neplodnost, te dovesti do razvoja opstetričkih komplikacija poput spontanog pobačaja i prijevremenog porođaja.
Uklanjanje polipa histeroskopijom ne samo da doprinosi poboljšanju plodnosti, već i ostvarenju željene trudnoće.