Kolposkopija
dr.med. Tihana Mazalin, ginekologKada liječnik spomene kolposkopiju, mnoge žene osjećaju
nelagodu, zabrinutost pa čak i strah. Međutim, dobra informiranost i
pripremljenost za postupak, poznavanje metode i onoga što možete očekivati
tijekom i nakon pretrage može vam pomoći da se osjećate smireno i opušteno.
Upravo zbog toga vam donosimo ovaj blog u kojemu govorimo o svemu što trebate
znati o kolposkopiji i njezinoj važnosti u ginekologiji.
ŠTO JE KOLPOSKOPIJA I ČEMU SLUŽI?
Kolposkopija je medicinska metoda kojom se pod velikim
povećanjem promatra vrat maternice (cerviks), rodnica (vagina) i vanjsko
spolovilo (vulva) uz pomoć posebno napravljenog pokretnog mikroskopa koji se
zove kolposkop. Ako se promatraju vrat maternice i rodnica pretraga se naziva
kolposkopija (od grč. kolpos), a ako se promatra vanjsko spolovilo metoda se
naziva vulvoskopija (od lat. vulva).
Vaš ginekolog vam može preporučiti kolposkopiju ako imate
neke abnormalnosti u nalazu PAPA testa. Ako ginekolog tijekom kolposkopije
pronađe neka ”sumnjiva” područja na sluznici, odnosno epitelu, za vrijeme
pretrage može se učiniti i ciljana biopsija i uzeti uzorak tkiva za daljnju
patohistološku analizu.
Kolposkopija se koristi za dijagnostiku:
prekanceroznih promjena sluznice vrata maternice (CIN 1, 2 i
3)
prekanceroznih promjena rodnice
prekanceroznih promjena vanjskog spolovila
karcinoma vrata maternice, rodnice i vulve
genitalnih bradavica
cervicitisa (upale vrata maternice).
KAKO SE PRIPREMITI ZA KOLPOSKOPIJU?
Vaš ginekolog će vam dati neke savjete prije pretrage i
upute kojih bi se trebalo pridržavati. Neki od njih su:
Izbjegavajte spolne odnose dan do dva dana prije pretrage.
Izbjegavajte korištenje tampona i bilo kakvih vaginaleta dva
dana prije pretrage.
S obzirom da se kolposkopija ne izvodi za vrijeme
menstruacije, izbjegavajte naručivanje termina pretrage sve dok vam ne završi
krvarenje.
Kod nekih žena, nadolazeća pretraga može izazvati osjećaje
tjeskobe i straha. Savjetujemo da svakako popričate sa svojim ginekologom prije
same pretrage kako bi dobili sve informacije koje vas zanimaju. To će vam
zasigurno pomoći da pripremljeniji i opušteniji dođete na pretragu. Važno da je
da se opustite što je više moguće jer ćete time osjećaje nelagode ili boli koji
bi se eventualno mogli javiti smanjiti na minimum.
KAKO SE KOLPOSKOPIJA IZVODI?
Kolposkopija se najčešće izvodi u ginekološkoj ambulanti, a
sam postupak ne traje dugo, oko 10 do 20 minuta. Pretraga se obavlja na
ginekološkom stolu u ležećem položaju baš kao i redoviti ginekološki pregled.
Pomoću posebnog ginekološkog instrumenta koji se zove spekulum, ginekolog ulazi
u rodnicu i prikazuje vrat maternice. Nakon toga, na udaljenosti od nekoliko
centimetara od vanjskog spolovila postavlja se kolposkop kroz koji ginekolog,
uz pomoć LED svjetlosti gleda unutrašnjost rodnice. Tijekom pretrage, sluznica
rodnice i vrata maternice premazuje se posebnim otopinama koje ponekad mogu
izazvati osjećaj peckanja ili žarenja. Tim otopinama se dodatno naglašavaju
eventualno postojeće abnormalnosti na tom području.
Nakon što ginekolog promotri vrat maternice bez ikakvih
drugih ”pomagala”, slijedi premazivanje sluznice otopinom octene kiseline.
Područja sluznice na kojima se nalaze abnormalnosti primaju octenu kiselinu
koja u njima izaziva promjene na staničnoj razini te ona zbog toga postaju
izbijeljena. Ta pojava se naziva ”acetobijeljenje” i označava pozitivnu
reakciju. To znači da samo abnormalna područja vrata maternice postaju
izbijeljena, dok područja s normalnim epitelom ostaju nepromijenjena.
Nanošenje Lugolove otopine (otopine joda) može dodatno
razjasniti postoji li abnormalni epitel na sluznici vrata maternice ili ne. Ta
otopina također izaziva neke stanične promjene zbog čega zdravi epitel sluznice
poprima tamnosmeđu boju (jod-pozitivna reakcija). S druge strane, abnormalan
epitel ne prima jod i ostaje nepromijenjen (jod-negativna reakcija).
Tijekom kolposkopije mogu se koristiti i tzv. filteri u boji
uz pomoć kojih ginekolog promatra sitne krvne žile. Filteri pomažu razlikovanju
normalnih od abnormalnih krvnih žila koje se nalaze na sluznici.
Kao što je već rečeno, tijekom pretrage se može napraviti i
biopsija područja koja su pokazala neke abnormalnosti. Može se istovremeno
napraviti i biopsija na više mjesta (multipla biopsija), ovisno o tome koliko
je takvih područja prilikom kolposkopskog pregleda pronađeno.
ŠTO MOŽETE OČEKIVATI NAKON KOLPOSKOPIJE?
Ne biste trebali imati nikakve smetnje nakon kolposkopskog
pregleda, osim ako je rađena biopsija. Tada možete očekivati blage bolove i
nelagodu u području rodnice, blago krvarenje ili tamni iscjedak iz rodnice.
Svakako se preporuča izbjegavati korištenje tampona, kao i prakticiranje
spolnih odnosa tjedan dana nakon biopsije.
Važno je naglasiti da se obavezno trebate javiti liječniku
ako nakon kolposkopije ili biopsije primijetite obilnije krvarenje, visoku
temperaturu praćenu zimicom i tresavicom ili jake bolove u području trbuha.
Tada postoji mogućnost da je došlo do nekakve komplikacije koja se svakako
treba liječiti.
REZULTATI KOLPOSKOPIJE
U slučaju da nije rađena biopsija, nalaz kolposkopije ćete
dobiti odmah. Na vašem nalazu će biti obilježene ili zapisane promjene koje je
ginekolog prilikom pregleda uočio. Ako je rađena biopsija, patohistološki nalaz
ćete trebati pričekati neko vrijeme, a vaš ginekolog će vam reći kada trebate
doći na kontrolni pregled. Nalaz biopsije može biti uredan, a sama biopsija
može biti i terapijska metoda ako je prilikom biopsije izrezana čitava
promjena, a rubovi bioptata su čisti.
Nalaz biopsije može pokazivati i neke od prekanceroznih
promjena vrata maternice, kao i sam karcinom vrata maternice. Ovisno o težini
nalaza i stupnju pronađenih promjena, vaš liječnik će vas uputiti na neke od
daljnjih terapijskih i dijagnostičkih metoda.