Kolposkopija

dr.med. Tihana Mazalin, ginekolog
Kolposkopija

Kada liječnik spomene kolposkopiju, mnoge žene osjećaju nelagodu, zabrinutost pa čak i strah. Međutim, dobra informiranost i pripremljenost za postupak, poznavanje metode i onoga što možete očekivati tijekom i nakon pretrage može vam pomoći da se osjećate smireno i opušteno. Upravo zbog toga vam donosimo ovaj blog u kojemu govorimo o svemu što trebate znati o kolposkopiji i njezinoj važnosti u ginekologiji.

ŠTO JE KOLPOSKOPIJA I ČEMU SLUŽI?

Kolposkopija je medicinska metoda kojom se pod velikim povećanjem promatra vrat maternice (cerviks), rodnica (vagina) i vanjsko spolovilo (vulva) uz pomoć posebno napravljenog pokretnog mikroskopa koji se zove kolposkop. Ako se promatraju vrat maternice i rodnica pretraga se naziva kolposkopija (od grč. kolpos), a ako se promatra vanjsko spolovilo metoda se naziva vulvoskopija (od lat. vulva).

Vaš ginekolog vam može preporučiti kolposkopiju ako imate neke abnormalnosti u nalazu PAPA testa. Ako ginekolog tijekom kolposkopije pronađe neka ”sumnjiva” područja na sluznici, odnosno epitelu, za vrijeme pretrage može se učiniti i ciljana biopsija i uzeti uzorak tkiva za daljnju patohistološku analizu.

Kolposkopija se koristi za dijagnostiku:

prekanceroznih promjena sluznice vrata maternice (CIN 1, 2 i 3)
prekanceroznih promjena rodnice
prekanceroznih promjena vanjskog spolovila
karcinoma vrata maternice, rodnice i vulve
genitalnih bradavica
cervicitisa (upale vrata maternice).

KAKO SE PRIPREMITI ZA KOLPOSKOPIJU?

Vaš ginekolog će vam dati neke savjete prije pretrage i upute kojih bi se trebalo pridržavati. Neki od njih su:

Izbjegavajte spolne odnose dan do dva dana prije pretrage.
Izbjegavajte korištenje tampona i bilo kakvih vaginaleta dva dana prije pretrage.

S obzirom da se kolposkopija ne izvodi za vrijeme menstruacije, izbjegavajte naručivanje termina pretrage sve dok vam ne završi krvarenje.

Kod nekih žena, nadolazeća pretraga može izazvati osjećaje tjeskobe i straha. Savjetujemo da svakako popričate sa svojim ginekologom prije same pretrage kako bi dobili sve informacije koje vas zanimaju. To će vam zasigurno pomoći da pripremljeniji i opušteniji dođete na pretragu. Važno da je da se opustite što je više moguće jer ćete time osjećaje nelagode ili boli koji bi se eventualno mogli javiti smanjiti na minimum.

KAKO SE KOLPOSKOPIJA IZVODI?

Kolposkopija se najčešće izvodi u ginekološkoj ambulanti, a sam postupak ne traje dugo, oko 10 do 20 minuta. Pretraga se obavlja na ginekološkom stolu u ležećem položaju baš kao i redoviti ginekološki pregled. Pomoću posebnog ginekološkog instrumenta koji se zove spekulum, ginekolog ulazi u rodnicu i prikazuje vrat maternice. Nakon toga, na udaljenosti od nekoliko centimetara od vanjskog spolovila postavlja se kolposkop kroz koji ginekolog, uz pomoć LED svjetlosti gleda unutrašnjost rodnice. Tijekom pretrage, sluznica rodnice i vrata maternice premazuje se posebnim otopinama koje ponekad mogu izazvati osjećaj peckanja ili žarenja. Tim otopinama se dodatno naglašavaju eventualno postojeće abnormalnosti na tom području.

Nakon što ginekolog promotri vrat maternice bez ikakvih drugih ”pomagala”, slijedi premazivanje sluznice otopinom octene kiseline. Područja sluznice na kojima se nalaze abnormalnosti primaju octenu kiselinu koja u njima izaziva promjene na staničnoj razini te ona zbog toga postaju izbijeljena. Ta pojava se naziva ”acetobijeljenje” i označava pozitivnu reakciju. To znači da samo abnormalna područja vrata maternice postaju izbijeljena, dok područja s normalnim epitelom ostaju nepromijenjena.

Nanošenje Lugolove otopine (otopine joda) može dodatno razjasniti postoji li abnormalni epitel na sluznici vrata maternice ili ne. Ta otopina također izaziva neke stanične promjene zbog čega zdravi epitel sluznice poprima tamnosmeđu boju (jod-pozitivna reakcija). S druge strane, abnormalan epitel ne prima jod i ostaje nepromijenjen (jod-negativna reakcija).

Tijekom kolposkopije mogu se koristiti i tzv. filteri u boji uz pomoć kojih ginekolog promatra sitne krvne žile. Filteri pomažu razlikovanju normalnih od abnormalnih krvnih žila koje se nalaze na sluznici.

Kao što je već rečeno, tijekom pretrage se može napraviti i biopsija područja koja su pokazala neke abnormalnosti. Može se istovremeno napraviti i biopsija na više mjesta (multipla biopsija), ovisno o tome koliko je takvih područja prilikom kolposkopskog pregleda pronađeno.

ŠTO MOŽETE OČEKIVATI NAKON KOLPOSKOPIJE?


Ne biste trebali imati nikakve smetnje nakon kolposkopskog pregleda, osim ako je rađena biopsija. Tada možete očekivati blage bolove i nelagodu u području rodnice, blago krvarenje ili tamni iscjedak iz rodnice. Svakako se preporuča izbjegavati korištenje tampona, kao i prakticiranje spolnih odnosa tjedan dana nakon biopsije.

Važno je naglasiti da se obavezno trebate javiti liječniku ako nakon kolposkopije ili biopsije primijetite obilnije krvarenje, visoku temperaturu praćenu zimicom i tresavicom ili jake bolove u području trbuha. Tada postoji mogućnost da je došlo do nekakve komplikacije koja se svakako treba liječiti.

REZULTATI KOLPOSKOPIJE


U slučaju da nije rađena biopsija, nalaz kolposkopije ćete dobiti odmah. Na vašem nalazu će biti obilježene ili zapisane promjene koje je ginekolog prilikom pregleda uočio. Ako je rađena biopsija, patohistološki nalaz ćete trebati pričekati neko vrijeme, a vaš ginekolog će vam reći kada trebate doći na kontrolni pregled. Nalaz biopsije može biti uredan, a sama biopsija može biti i terapijska metoda ako je prilikom biopsije izrezana čitava promjena, a rubovi bioptata su čisti.

Nalaz biopsije može pokazivati i neke od prekanceroznih promjena vrata maternice, kao i sam karcinom vrata maternice. Ovisno o težini nalaza i stupnju pronađenih promjena, vaš liječnik će vas uputiti na neke od daljnjih terapijskih i dijagnostičkih metoda.

Doktori medicine

Doktori stomatologije

Bjelovarsko-bilogorska županija

Brodsko-posavska županija

Dubrovačko-neretvanska županija

Grad Zagreb

Istarska županija

Karlovačka županija

Koprivničko-križevačka županija

Krapinsko-zagorska županija

Ličko-senjska županija

Međimurska županija

Nepoznato

Osječko-baranjska županija

Požeško-slavonska županija

Primorsko-goranska županija

Šibensko-kninska županija

Sisačko-moslavačka županija

Splitsko-dalmatinska županija

Varaždinska županija

Virovitičko-podravska županija

Vukovarsko-srijemska županija

Zadarska županija

Zagrebačka županija