O koronavirusu koji izaziva bolest COVID-19 zasigurno ste u posljednje vrijeme mnogo toga čuli i to s razlogom. Najnovije otkriveni koronavirus postao je značajan svjetski javnozdravstveni problem, a broj oboljelih je svakim danom sve veći. Stoga, jako je važno znati barem osnovne informacije o bolesti koju izaziva kako bi bolje razumjeli situaciju koja se trenutno u svijetu događa, ali i zaštitili sebe i svoje bližnje.

U današnjem vam blogu donosimo sve što trebate znati o COVID-19 – što je i zašto je važan, kako se prenosi i kojim se simptomima prezentira te kako se dijagnosticira. Detaljnije govorimo i o značaju infekcije za posebnu skupinu žena – trudnice i donosimo sva dosadašnja saznanja o utjecaju infekcije na zdravlje majke i djeteta.

ŠTO JE KORONAVIRUS I ZAŠTO JE POSTAO GLOBALNI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM?
Koronavirusi su velika porodica virusa koja može uzrokovati razne bolesti u ljudi i životinja. Postoji nekoliko korona virusa koji su uzročnici infekcija dišnog sustava, od onih blagih poput prehlade pa sve do teških oblika respiratornih infekcija koje mogu imati ozbiljne komplikacije. Najnovije otkriveni član porodice koronavirusa je onaj za kojega smo u posljednje vrijeme svi čuli, virus koji uzrokuje bolest COVID-19. Bolest se prvi puta javila u prosincu 2019. godine u gradu Wuhan u Kini, a prije toga nije bilo nikakvih saznanja o toj vrsti virusa, kao ni o bolesti koju izaziva. Još uvijek se točno ne zna kako se virus pojavio, a pretpostavlja se da je na čovjeka prešao od nekih vrsta životinja, međutim, to nije potvrđeno. Od kada je objavljen prvi slučaj COVID-19 bolesti, infekcija se jako brzo proširila cijelom Kinom i ostatkom svijeta te trenutno imamo službeno objavljeno preko 100 000 zaraženih pacijenata, dok je stvaran broj oboljelih zasigurno veći.

Trenutno veliki broj znanstvenika i liječnika radi na tome da se virus što bolje ”upozna”, otkriju njegove karakteristike kako bi se procijenilo njegovo ponašanje i kruženje među ljudima, a time isto i pokušalo spriječiti ili barem umanjiti. Također, provode se brojna istraživanja oko različitih lijekova koji bi mogli umanjiti njegovu virulentnost i infektivnost, a osobito se opsežno i temeljito radi na otkrivanju cjepiva za bolest. S obzirom na situaciju, važno je pojasniti zbog čega se poduzimaju mnoge predostrožne mjere kojima se na sve načina nastoji spriječiti širenje i napredovanje virusa u populaciji. Naime, virus još uvijek predstavlja određenu nepoznanicu i ne može se sa sigurnošću pretpostaviti kako će se ponašati u sljedećim danima, tjednima, mjesecima. Isto tako, još se uvijek sa sigurnošću ne može reći je li problem COVID-19 samo u akutnom javljanju bolesti i njezinim potencijalnim komplikacijama, ili infekcija virusom može ostaviti trajne, kronične posljedice na imunološki sustav pojedinca.

ŠTO DO SADA ZNAMO O KORONAVIRUSU?
Ono što o koronavirusu do sada znamo jest da se virus širi s čovjeka na čovjeka i to kapljičnim putem preko kihanja, kašlja ili izdisanja. Još uvijek nema dovoljno epidemioloških podataka o tome kako se lako i brzo virus širi, ali se pretpostavlja da će u prosjeku jedna zaražena osoba zaraziti dvoje ili troje ljudi oko sebe. Osim toga, koronavirus može preživjeti satima na površinama poput stolova, kvaki na vratima, metalnim predmetima i sl.

Inkubacijski period (vrijeme proteklo od prvog izlaganja virusu do pojave prvih simptoma) je između dva i četrnaest dana, a u većini se slučajeva simptomi počinju javljati već peti dan nakon ekspozicije. Pretpostavlja se da osoba može biti zarazna čak i prije javljanja prvih simptoma. Najugroženija skupina ljudi za razvoj teškog oblika bolesti su osobe starije od 65 godina i osobe s kroničnim bolestima poput dijabetesa, karcinoma, kroničnih respiratornih bolesti poput KOPB-a i sl. Do sada su muškarci od COVID-a 19 obolijevali i do tri puta više od žena, a razlog tome se ne zna. Što se tiče djece i mladih osoba, u njih bolest najčešće prolazi u blagom obliku bez komplikacija.

KAKVE SIMPTOME IZAZIVA KORONAVIRUS?
COVID-19 može nalikovati na gripu pa čak i prehladu, osobito u početnom stadiju. Mogu se javiti:

◦ visoka temperatura

◦ suhi kašalj

◦ umor i iscrpljenost

◦ bolovi u mišićima

◦ poteškoće s disanjem

◦ curenje nosa

◦ grlobolja

◦ proljev i dr.

Simptomi obično počnu postepeno, a u nekim se slučajevima zaraze simptomi uopće ne javljaju. U manjem broju slučajeva mogu se razviti ozbiljne komplikacije poput teške upale pluća, sepse i septičkog šoka, zatajenja organa pa čak i smrti.

U nastavku pročitajte stručno mišljenje naše doktorice Biserke Knezić Frković, MSc. spec. gin. dr. med., o tome kako koronavirus utječe na trudnoću.

KAKO SE KORONAVIRUS DIJAGNOSTICIRA?
Dijagnoza COVID-19 pneumonije (upale pluća) bazira se na podacima o epidemiološkoj izloženosti, kliničkim simptomima, laboratorijskim nalazima, CT nalazima prsnog koša te pozitivnom nalazu COVID-19 testa. COVID-19 test se bazira na specifičnoj molekularnoj analizi (PCR) uzorka uzetog iz dišnog sustava.

U nekim slučajevima, pacijenti koji su imali klinički simptome infekcije i specifični nalaz CT -a pluća, na molekularnim analizama uzorka iz dišnog sustava pokazali su lažno negativan nalaz. Stoga se za dijagnozu COVID-19 upale pluća, osim molekularnih analiza svakako treba uzeti u obzir kombinacija laboratorijskih nalaza, nalaz CT-a pluća, anamnestičkih podataka (među kojima je jako važan podatak o izloženosti zarazi te klinički simptomi.

KORONAVIRUS I TRUDNOĆA
Trudnoća je fiziološko stanje koje predisponira ženu infekciji virusima. Osim utjecaja COVID-19 infekcije na zdravlje trudnice, postoji zabrinutost vezano za potencijalni utjecaj na fetalne i neonatalne ishode, stoga trudnice spadaju u grupu koja zahtjeva specijalnu pozornost u smislu prevencije, dijagnoze i zdravstvenog praćenja. U trudnoći posebnu pozornost treba staviti na kliničku manifestaciju COVID-19 infekcije u trudnoći, način poroda, neonatalnog ishoda i rizika o vertikalnoj transmisiji COVID-19 infekcije s majke na dijete.

Zbog fizioloških promjena imunološkog i kardiopulmonalnog (kardiovaskularnog i dišnog) sustava u trudnoći, trudnice su sklonije razvoju težih oblika respiratornih infekcija. Interesantno je da je utjecaj COVID-19 infekcije na trudnice manje izražajan. Do sada objavljeni podaci o zaraženim trudnicama s COVID-19 virusom u trećem tromjesečju govore o lakšim simptomima, većinom su se javljali samo povišena temperatura i kašalj. Ostali simptomi uključivali su mialgiju (bolove u mišićima), opću malaksalost, grlobolju, dijareju (proljev) i kratkoću daha. Laboratorijski krvni nalazi ukazivali su na snižen broj limfocita u krvi i povišenu vrijednosti CRP (C-reaktivnog proteina – faktor upale), a CT nalazi prsnog koša prikazivali su višestruka zasjenjenja u plućima. Od objavljenih komplikacija trudnoće opisani su prijevremeno puknuće plodovih ovoja i fetalni distres. Niti jedna od trudnica nije imala težak oblik COVID-19 pneumonije niti umrla. Do sada objavljeni podaci kliničkih studija općenito govore u prilog da su kliničke manifestacije COVID-19 infekcije u trudnoći slične simptomima odraslih pacijenata koji nisu trudni, a razvili su COVID-19 pneumoniju.

Glavna bojazan je može li se virus COVID-19 prenijeti s majke na dijete? Prema objavljenoj studiji iz Kine kod niti jedne trudnice oboljele od COVID-19 infekcije u trećem tromjesečju nije zabilježena fetalna ili neonatalna smrt niti neonatalna asfiksija (gušenje), što ukazuje da nema vertikalnog prijenosa od zaražene majke tijekom trudnoće na dijete. Ujedno se čini da nema rizika od prijenosa putem dojenja. Sva dojenčad zaraženih rodilja nisu bila zaražena COVID-19 infekcijom te su bila izolirana tijekom najmanje 14 dana, bez direktnog dojenja, a majke su potaknute na izdajanje. Do sada sve trudnoće zaraženih rodilja COVID-19 pneumonijom završene su carskim rezom u trećem tromjesečju trudnoće prvenstveno zbog smanjenja širenja infekcije kapljičnim putem na medicinsko osoblje tijekom vaginalnog poroda.

Trenutno nema podataka o fetalnim i perinatalnim komplikacijama kao što su spontani pobačaj, kongenitalne anomalije, zastoj u rastu ploda te o spontanom prijevremenom porodu kada COVID-19 infekcija nastupi u prvom ili drugom tromjesečju trudnoće. Svakako postoji potreba daljnjeg prikupljanja podataka iz cijelog svijeta o COVID-19 infekciji u trudnoći kako bi bolje razumjeli tijek ove bolesti kroz cijelu trudnoću.

ZAKLJUČNO…
◦ Temeljeno na dostupnim kliničkim i znanstvenim podacima koji su do sada objavljeni, kliničke karakteristike trudnica sa COVID-19 infekcijom izraženom od drugog tromjesečja trudnoće na dalje slične su karakteristikama odraslih osoba koje nisu trudne.
◦ Trenutno nema dokaza da su trudnice izloženije COVID-19 infekciji te da su one koje su zaražene COVID-19 virusom sklonije težem obliku pneumonije.
◦ Nema dokaza o vertikalnom prijenosu COVID-19 s majke na dijete kada se COVID-19 infekcija manifestira u trećem tromjesečju.
◦ COVID-19 infekcija u trudnoći ne smije sama po sebi biti indikacija za porod i dovršetak trudnoće, već se svaka trudnoća mora individualno pratiti, a vrijeme i način poroda ovisi isključivo o kliničkom statusu trudnice, trajanju trudnoće i stanju ploda.
◦ Daljnja praćenja i prikupljanja kliničkih i znanstvenih objavljenih podataka pomoći će nam u odgovoru na sva pitanja o eventualnom riziku od kongenitalnih infekcija, optimalnom nadzoru u trudnoći, vremenu i načinu dovršetka trudnoće.

SAVJETI ZA PREVENCIJU
S obzirom da virus ulazi u organizam kroz sluznicu očiju, usta ili nosa, važno je izbjegavati dodirivanje lica neopranim rukama.
Često perite ruke sapunom i vodom ili drugim dezinfekcijskim sredstvima u trajanju od barem 20 sekundi.
Izbjegavajte skupove na kojima se nalazi velik broj ljudi i mjesta na kojima nije moguće održavati udaljenost od druge osobe barem jedan metar.
Ako sumnjate da imate infekciju korona virusom, imate kliničke simptome ili ste bili u kontaktu s osobom koja ima COVID-19, što prije se javite svome liječniku ili nadležnoj epidemiološkoj službi. Izolirajte se od ostalih ukućana i bliskih osoba kako bi spriječili daljnje širenje bolesti.

I zapamtite… Nema mjesta panici, ali oprezu da!