Karcinom endometrija je najčešći rak maternice, najčešći maligni tumor u ženskom spolnom sustavu te četvrti po redu najčešći rak u žena. Javlja se najčešće u žena nakon menopauze, a prezentira se abnormalnim krvarenjem iz rodnice. Jednoj će od deset žena s krvarenjem u razdoblju nakon menopauze biti postavljena dijagnoza raka endometrija.

U ovom vam blogu donosimo sve što trebate znati o najčešćem obliku raka maternice – što je i u koga se najčešće javlja, koji su rizični čimbenici za njegov nastanak, kako se razvija, kojim se simptomima prezentira te sve o dijagnozi i liječenju.

ŠTO JE RAK MATERNICE I U KOGA SE JAVLJA?

Pod nazivom rak maternice najčešće se podrazumijeva karcinom endometrija (sluznice maternice) koji je najčešći zloćudni tumor maternice. U tijelu maternice iz mišićnog ili vezivnog tkiva može nastati i zloćudni tumor koji se zove sarkom, ali on je puno rjeđi i čini samo oko 2% malignih tumora maternice. Rak endometrija je najčešća zloćudna tvorevina u ženskom spolnom sustavu, a četvrti je po redu najčešći rak u žena, nakon raka dojke, raka debelog crijeva i raka pluća.

Rak endometrija najčešće se javlja u žena nakon menopauze, između pedesete i sedamdesete godine života. Međutim, može se javiti i u žena koje još imaju menstruaciju, ali je izuzetno rijedak prije četrdesete godine starosti. Rak maternice se može širiti i na ostale dijelove spolnog sustava, kao što su vrat maternice ili jajnici, ali i na druge organe tijela izvan zdjelice. Važno je naglasiti kako rak tijela maternice nije isto što i rak vrata maternice – to su različiti tipovi karcinoma s različitim karakteristikama i prognozama. Svaki se može širiti na ostale dijelove maternice ili druge organe, a tada se govori o metastazama primarnog karcinoma.

KOJI SU RIZIČNI ČIMBENICI ZA NASTANAK RAKA ENDOMETRIJA?

Čimbenik koji značajno povećava rizik od nastanka karcinoma endometrija je produljeno djelovanje estrogena bez istovremenog suprimirajućeg i stabilizirajućeg djelovanja progesterona. Estrogen potiče rast i zadebljanje sluznice maternice te može dovesti do njezinog nepravilnog i nekontroliranog rasta ukoliko nema oponirajućeg djelovanja progesterona. Takvo dominirajuće djelovanje estrogena nastaje u nekim bolestima koje dovode do izostanka ovulacije i menstruacije kao što je sindrom policističnih jajnika, ali i kod nekih tumora koji izlučuju estrogen ili kod uzimanja lijekova s visokom dozom estrogena bez progesterona(npr. hormonsko nadomjesno liječenje).

Ostali rizični čimbenici za razvoj raka maternice su:

• nuliparitet (nerađanje)
• rana pojava prve menstruacije
• kasniji ulazak u menopauzu (nakon 52. godine)
• pojava karcinoma endometrija, jajnika, dojke ili debelog crijeva u obitelji
• pretilost
• dijabetes
• hipertenzija
• liječenje tamoksifenom (lijekom za terapiju karcinoma dojke).

KAKO SE RAZVIJA KARCINOM ENDOMETRIJA?

Karcinom endometrija razvija se postupno iz prekanceroza, baš kao i karcinom vrata maternice. Prekanceroze su premaligni stadiji razvoja karcinoma, a kod raka maternice obuhvaćeni su pod nazivom hiperplazija endometrija. Hiperplazija endometrija označava nepravilno zadebljanje i rast sluznice maternice (endometrija), a najčešće nastaje kao posljedica dugotrajnog djelovanja estrogena bez oponirajućeg djelovanja progesterona. U zadebljanoj sluznici mogu nastati razne abnormalne promjene uz pojavu atipičnih stanica koje imaju potencijal za malignu preobrazbu.

Hiperplazija endometrija dijeli se na:

• jednostavnu hiperplaziju (hyperplasia simplex)
• kompleksnu hiperplaziju (hyperplasia complex)
• atipičnu jednostavnu hiperplaziju (hyperplasia simplex atypica)
• atipičnu kompleksnu hiperplaziju (hyperplasia complex atypica).

U prekanceroze endometrija spadaju samo jednostavna i kompleksna atipična hiperplazija. U tako promijenjenoj i zadebljanoj sluznici nalaze se atipične i abnormalno promijenjene stanice, a čak u do 25% slučajeva se u takvom endometriju nalazi i karcinom.

KOJI SU SIMPTOMI RAKA ENDOMETRIJA?

Kao što je već rečeno, većina žena s karcinomom endometrija se nalazi u postmenopauzalnom razdoblju. S obzirom na to, najčešći simptom raka endometrija je patološko krvarenje u postmenopauzi. Oko 25% žena s rakom maternice nalazi se u pre- ili perimenopauzalnom razdoblju, a tada su simptomi često suptilniji. S obzirom na to da prije menopauze menstruacije često postaju nepravilne, žene u tom razdoblju često ignoriraju nepravilna i neredovita krvarenja. Važno je naglasiti kako menstrualna krvarenja trebaju biti sve oskudnija kako se menopauza bliži. Ukoliko imate česta i obilna krvarenja ili krvarenja između menstruacija u tom razdoblju, javite se liječniku.

Jedna od deset žena koje imaju krvarenje iz maternice nakon menopauze ima karcinom endometrija. Upravo zbog toga, svako krvarenje u postmenopauzalnom razdoblju treba dijagnostički obraditi kako bi se isključio karcinom.

Prije pojave krvarenja, ponekad se može javiti sukrvavi ili gnojni iscjedak iz rodnice koji može biti praćen bolovima u trbuhu i zdjelici. Svakako se trebate javiti liječniku ako primijetite bilo kakvu promjenu u količini ili boji vaginalnog iscjetka te ako vam se počnu javljati nepravilna i/ili obilna krvarenja, osobito ako se nalazite u razdoblju oko ili nakon menopauze.

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA RAK MATERNICE?

Dijagnoza uvijek započinje uzimanjem anamnestičkih podatakapacijentice. Osobito su važni podaci o životnoj dobi žene, nastupu menarhe (prve menstruacije) i menopauze (posljednje menstruacije) te paritetu (rađanjima). Također je važno saznati postoji li pojava karcinoma ženskog spolnog sustava, dojke ili debelog crijeva u obitelji te ima li žena neke kronične bolesti kao što su dijabetes ili povišen krvni tlak. Izuzetno je važan podatak o pojavi krvarenja nakon menopauze ili pojava nepravilnih, čestih i obilnih krvarenja u razdoblju prije menopauze.

Nakon prikupljanja podataka koji mogu pomoći postaviti sumnju na rak maternice, radi se ginekološki pregled kojim se mogu ustanoviti eventualne abnormalnosti vagine i cerviksa te procijeniti gibljivost i veličina maternice. Važno je napraviti i Papa-test jer se čak u do 50% slučajeva njime mogu otkriti abnormalne stanice endometrija, čak i prije pojave simptoma.

Važna pretraga u dijagnostici raka maternice je transvaginalni ultrazvukkojim se jako dobro može ocijeniti debljina i struktura sluznice maternice te prisutnost polipa endometrija ili mioma. U najvećem postotku slučajeva debljina endometrija je veća od 10 mm, međutim svaka debljina iznad 4 mm u žena postmenopauzalne dobi mora pobuditi sumnju na neki patološki proces maternice.

Biopsijom ili frakcioniranom kiretažom mogu se dobiti uzorci sluznice maternice koji se dalje šalju na analizu. To je zlatni standard za dijagnozu karcinoma endometrija. Biopsija se može izvoditi ambulantno, a točna je u preko 90% slučajeva. Frakcionirana kiretaža je manji operativni zahvat koji se izvodi pod anestezijom, a izvodi se kod svih krvarenja u postmenopauzi, kao i kod bilo kakvih nepravilnih krvarenja kod žena kod kojih postoji suspektan ultrazvučni nalaz ili nalaz Papa-testa. Frakcioniranom kiretažom se dobiva uzorak površinskog sloja maternice tako što se posebnim instrumentom (kohleom) iznutra postružu maternica i cerviks. Tom pretragom se može dijagnosticirati i hiperplazija endometrija ili upalni procesi u maternici, ali i postojanje polipa te zaostalih dijelova trudnoće ili posteljice. Nakon zahvata, pacijentica leži u bolnici nekoliko sati nakon čega se otpušta kući, najčešće uz propisane antibiotike za prevenciju mogućih infekcija.

CT ili magnetska rezonanca se rade kod procjene proširenosti bolesti. Tumorski biljeg CA-125 se također koristi za praćenje bolesti ili recidiva karcinoma.

KAKO SE LIJEČI KARCINOM ENDOMETRIJA?

Nakon potvrde dijagnoze karcinoma endometrija analizom uzorka tkiva dobivenog biopsijom ili kiretažom, mora se odrediti stadij i proširenost bolesti. Određivanje stadija temelji se na diferencijaciji tumora koja se odredila analizom tkiva te proširenosti bolesti na druge organe i limfne čvorove.

Postoje 4 stadija raka endometrija koji se dodatno dijele na podstadije:

• stadij I: karcinom je ograničen na tijelo maternice
• stadij II: karcinom zahvaća tijelo i vrat maternice, ali se ne širi izvan maternice
• stadij III: karcinom se proširio izvan maternice, ali ne izvan zdjelice
• stadij IV: karcinom zahvaća mokraćni mjehur ili crijevo ili ima udaljene metastaze.

S obzirom na stadij i proširenost bolesti, radi se plan terapije. Prognoza je lošija za tumore veće proširenosti, slabiji stupanj diferencijacije te za bolesnice starije životne dobi.

Kirurški zahvat je najčešće terapija prvog izbora. Ukoliko se rak nije proširio izvan maternice, ali i kod viših stadija bolesti, radi se histerektomija (odstranjenje maternice) uz adneksektomiju (odstranjenje jajovoda i jajnika). Često se odstranjuju i obližnji limfni čvorovi. U slučaju da je žena mlađe životne dobi, nastoji se napraviti što manje radikalna operacija kako bi se očuvala fertilna sposobnost, međutim, to nažalost često nije moguće.

Tijekom operacije kirurg pregledava zdjelično područje kako bi ustanovio je li i koliko se bolest proširila, a patolog pregledavanjem odstranjenih limfnih čvorova procjenjuje treba li pacijenticu dodatno zračiti nakon operacije. U nekim slučajevima se nakon operacije primjenjuje i kemoterapija ili hormonska terapija koja uništava preostale stanice raka i sprječava njihov daljnji rast. To osobito vrijedi za više stadije bolesti kada se karcinom proširio na okolne organe.

ŠTO TREBA ZNATI O KIRURŠKOM LIJEČENJU RAKA MATERNICE?

Kao što je već rečeno, liječenje raka maternice najčešće obuhvaća kirurški zahvat – histerektomiju i obostranu adneksektomiju, odnosno uklanjanje maternice, jajovoda i jajnika. Ta operacija se može izvesti na nekoliko načina: abdominalnim, vaginalnim ili laparoskopskim pristupom. Danas se sve češće izvode laparoskopski zahvati jer su najmanje invazivni i skraćuju vrijeme oporavka.

Nakon operacije se ostaje u bolnici najčešće do 10 dana, a tijekom tog vremena liječnici prate vaš oporavak i nastanak eventualnih komplikacija koje su nakon ovog kirurškog zahvata rijetke. Nakon otpusta kući preporuča se mirovanje, izbjegavanje kupanja u bazenima ili kadi radi mogućeg nastanka infekcije te izbjegavanje podizanja teških predmeta.

Ukoliko je pacijentica mlađe životne dobi i još nije ušla u menopauzu, nakon ove operacije će ući jer se odstranjuju jajnici. Također, žena više neće moći rađati zbog odstranjenja maternice. S obzirom da se uklanjaju jajnici koji proizvode ženske spolne hormone, možda će biti potrebno uvesti hormonsku nadomjesnu terapiju koja će vam olakšati simptome menopauze.