Endometrioza je bolest koja trenutno zahvaća više od 176 milijuna žena diljem svijeta. Mnogima od njih bolest još uvijek nije dijagnosticirana, a samim time ostaje neliječena, što s vremenom povećava rizik za nastanak raznih komplikacija i neželjenih posljedica. Učestalost endometrioze se u posljednjih nekoliko desetljeća povećala i sve je više žena zahvaćeno ovim stanjem.

To je bolest koja značajno umanjuje kvalitetu života i donosi mnoga pitanja i probleme s kojima se žena mora nositi. Upravo zbog toga, u ovom blogu vam donosimo sve što trebate znati o endometriozi – zbog čega se i u koga javlja, koji su simptomi, kako se dijagnosticira, kakva je njena poveznica s neplodnosti i koje su opcije liječenja.

ŠTO JE TO ENDOMETRIOZA?

Endometrioza je kronična bolest koju karakterizira pojava tkiva sluznice koja oblaže maternicu (endometrija) na različitim mjestima u tijelu na kojima se inače ne bi trebalo nalaziti, odnosno bilo gdje izvan maternice. Ta su mjesta najčešće organi unutar zdjelice i trbušne šupljine:

• jajnici
• jajovodi
• ligamenti koji stabiliziraju maternicu
• mokraćni mjehur
• tanko i debelo crijevo
• rektum
• rodnica
• kirurški ožiljci (npr. od carskog reza) i dr.

Jako rijetko se to tkivo može naći i na nekim drugim mjestima izvan trbušne šupljine kao što su pluća.

Endometriotično tkivo je osjetljivo na spolne hormone jednako kao i normalna sluznica maternice – raste, zadebljava i naposljetku se ljušti. Za vrijeme menstruacije, žena s endometriozom krvari ne samo iz maternice, nego i iz svih tih otočića endometrija izvan maternice. Nakupljena krv podražuje organe i izaziva iritaciju, grčeve i bol. Često se pojavljuju i vezivne, ožiljkaste priraslice koje mogu pridonijeti nastanku kronične boli. Te priraslice u kasnijem razvoju bolesti mogu napredovati toliko da ometaju rad organa i dovode do njihove disfunkcije.

KAKO I ZAŠTO NASTAJE ENDOMETRIOZA?

Pravi uzrok nastanka endometrioze još je uvijek nepoznat, međutim, postoji nekoliko teorija nastanka bolesti. Jedna od njih, svakako ona najšire prihvaćena, je teorija o retrogradnoj menstruaciji – za vrijeme menstruacije, krv i komadići tkiva sluznice maternice ne odlaze samo kroz rodnicu van iz tijela, nego manji dio odlazi i kroz jajovode u trbušnu šupljinu. Na taj se način stanice endometrija nastanjuju po raznim organima, rastu i tvore žarišta endometrioze.

Druga teorija govori kako neke stanice koje se nalaze izvan maternice imaju sposobnost pretvorbe u stanice sluznice maternice, odnosno endometrija. Međutim, i mnogi drugi nepoznati faktori pridonose razvoju endometrioze. Smatra se da veliku ulogu ima genetska predispozicija, kao i djelovanje imunološkog sustava te neki okolišni faktori.

KOD KOGA SE POJAVLJUJE ENDOMETRIOZA?

Smatra se da od endometrioze boluje 10 do 15% žena reproduktivne dobi(15-40 godina). Međutim, ne može se točno procijeniti zastupljenost bolesti u populaciji jer neke žene nemaju nikakve simptome, a posljedično tome ni ne znaju da boluju od endometrioze. Često se bolest slučajno otkrije kada se žena obrađuje zbog neplodnosti ili kada tijekom ginekološkog pregleda liječnik posumnja na tu dijagnozu.

Važan utjecaj na pojavnost endometrioze ima genetika, što znači da je žena u većem riziku za obolijevanje ako joj netko iz obitelji ima tu bolest (majka, sestra). Dodatni rizični čimbenici za razvoj endometrioze su rana menarha (prva menstruacija), kratki ciklusi, dugotrajna i obilna menstruacijska krvarenja, abnormalnosti maternice i dr. Korištenje oralne hormonske kontracepcije i rađanje, odnosno trudnoća, smanjuju pojavnost endometrioze. Osim toga, bolest se najčešće povlači s menopauzom jer se tada smanjuje količina spolnih hormona u organizmu.

KOJI SU SIMPTOMI ENDOMETRIOZE?

Endometrioza je bolest koja se često otkriva tek nekoliko godina (i do 10 godina) nakon što se pojavila. Razlog tome je raznovrsnost kliničke slike, a ponekad i potpuna asimptomatologija.

To je bolest koja s vremenom napreduje te se zbog toga i njeni simptomi, koji do tada možda nisu bili značajni, pogoršavaju. Ponekad žene uopće nemaju nikakvih tegoba te se dijagnoza endometrioze postavi tijekom ginekološke obrade zbog nekog drugog problema, najčešće neplodnosti. U nekim slučajevima, bolest se s očitim simptomima javlja jako rano, već u adolescentnom razdoblju.

Bolest se najčešće pojavljuje oko dvadesete godine života i traje 20-25 godina, a prestaje oko menopauze.

Simptomi endometrioze su:

• kronična zdjelična bol koja je najjača za vrijeme menstruacije
• bolna menstruacija (dismenoreja)
• bol prilikom spolnog odnosa (dispareunija)
• obilne i dugotrajne menstruacije
• abnormalna krvarenja iz rodnice
• učestali zatvori ili proljevi
• napuhnutost
• bol prilikom mokrenja i dr.

Simptomi bolesti se javljaju ovisno o tome gdje se nalaze endometriotična žarišta, koliko su velika i u kojem su odnosu s organom na kojem se nalaze. U 95% žena s endometriozom pojavljuje se bol u zdjelici i donjem dijelu abdomena koja se pogoršava nekoliko dana prije menstruacije, a poboljšava s njezinim završetkom. Bol može biti i neovisna o ciklusu, odnosno konstantna. Također, česte su i obilne menstruacije koje traju više od 6 ili 7 dana. Mogu se javiti umor i iscrpljenost zbog pojačanog gubitka krvi i jakih bolova. Bolovi mogu uzrokovati mučninu i povraćanje.

S obzirom da mogu biti zahvaćeni crijeva i mokraćni mjehur, mogu se javiti i probavni simptomi te poteškoće s mokrenjem. Pacijentice mogu imati česte zatvore ili proljeve, krv u stolici, bolnost prilikom pražnjenja crijeva te nadutost. Također, ako je zahvaćen mokraćni mjehur može se javiti bol prilikom mokrenja te prisutnost krvi u mokraći.

Relativno čest simptom je i bolni snošaj, odnosno dispareunija. Nepravilna vaginalna točkasta krvarenja tijekom ciklusa također su čest nalaz.

Uz sve navedeno, endometrioza je važan uzrok neplodnosti u žena, o čemu ćemo više govoriti u sljedećem odlomku.

ENDOMETRIOZA I NEPLODNOST

Kao što je već rečeno, endometrioza u određenog broja žena ne izaziva nikakve simptome, osobito u početku razvoja bolesti. Bolest tijekom godina progredira i napreduje te s vremenom stvara vezivne priraslice, odnosno ožiljke koji mogu ometati funkciju organa. Upravo zbog toga, endometrioza se često otkrije sasvim slučajno tijekom ginekološke rutinske obrade kada se žena javi liječniku zbog problema sa začećem. U 20-40% neplodnih žena će se otkriti endometrioza.

Jajovodi su organi koji su često zahvaćeni endometriozom. Vezivne priraslice koje u njima nastanu tijekom godina mogu smanjiti njihovu prohodnost koja je važna za normalnu reprodukcijsku sposobnost – neprohodni jajovodi ne mogu primiti jajnu stanicu izbačenu ovulacijom. To je jedan od čestih uzroka neplodnosti ili subfertilnosti u žena s ovom bolesti.

Osim jajovoda, često mjesto nastanka endometriotičnih žarišta su jajnici. Na njima nastaju ciste ispunjene krvlju, tzv. endometriomi, poznatije pod nazivom čokoladne ciste. Te ciste mogu ometati ovulaciju i na taj način pridonijeti razvoju neplodnosti. Također, i na jajnicima nastaju priraslice kao rezultat trajno prisutne upale.

KAKO SE ENDOMETRIOZA DIJAGNOSTICIRA?

Dijagnoza endometrioze ponekad može biti otežana, osobito na početku bolesti kada su simptomi često suptilni ili neprimjetni. Vaš ginekolog na osnovu anamneze može posumnjati na dijagnozu, a osobito su važni podaci o trajanju ciklusa, trajanju i obilnosti menstruacije, bolovima za vrijeme menstruacije ili prilikom spolnog odnosa te podatak o pojavnosti endometrioze u vašoj obitelji.

Nakon toga slijedi ginekološki pregled u kojem se ponekad već mogu uočiti neki nalazi karakteristični za endometriozu – osjetljivost, napetost i bolnost zdjelice, maternica u retroverziji i retrofleksiji (”zavaljena” prema kralježnici), palpabilni čvorići u cerviksu ili drugim spolnim organima. Ponekad se u kliničkom pregledu ne pronađe ništa specifično.

Ultrazvuk može poslužiti za prikaz većih endometriotičkih žarišta i endometrioma na jajniku. Također, MR može biti dobra dopuna ultrazvučnom nalazu, osobito ako se radi o dubokoj zdjeličnoj endometriozi. U nekih bolesnica može biti povišen biljeg CA-125 koji je koristan za praćenje razvoja bolesti, ali on može biti povišen i kod nekih drugih stanja pa nije dobar za postavljanje dijagnoze.

Međutim, endometrioza se sa stopostotnom sigurnošću može dijagnosticirati jedino laparoskopijom uz uzimanje komadića tkiva za analizu. Za vrijeme laparoskopije, liječnik ulazi s optičkim instrumentom (laparoskopom) najčešće kroz mali rez na pupku i promatra unutrašnjost trbušne šupljine te proširenost i veličinu endometriotičkih žarišta. Uzima komadić sumnjivog tkiva i šalje na analizu kojom će se potvrditi ili odbaciti dijagnoza endometrioze.

KOJE SU OPCIJE ZA LIJEČENJE ENDOMETRIOZE?

Nažalost, endometrioza je bolest koja se danas još uvijek ne može izliječiti. Međutim, primjenom terapije mogu se znatno ublažiti simptomi i poboljšati opća kvaliteta života. Terapija je učinkovitija ako se primjeni u ranim stadijima bolesti te je zbog toga jako važno obratiti pažnju na simptome i na vrijeme se javiti ginekologu.

Glavni ciljevi terapije su:

• umanjiti bol i ostale simptome
• spriječiti napredovanje bolesti
• smanjiti već postojeća endometriotička žarišta
• očuvati plodnost
• poboljšati kvalitetu života.

Terapija najčešće uključuje medikamentno liječenje (lijekovima), kirurško liječenje i kombinaciju. Ne postoje točno određena pravila kada se i kod koje žene primjenjuje koja vrsta terapije, pristup je najčešće individualiziran i ovisi o ženinoj dobi, željama za rađanjem, proširenosti bolesti i dr.

ANALGETICI

Prva linija terapije endometrioze su svakako lijekovi protiv bolova, odnosno nesteroidni protuupalni lijekovi. Najčešće korišteni su acetilsalicilna kiselina (Aspirin) i ibuprofen (Brufen). Ti lijekovi mogu značajno umanjiti bol i olakšati simptome, no važno je naglasiti kako se s uzimanjem tih lijekova ne smije pretjerivati jer njihova pretjerana uporaba može dovesti do oštećenja nekih organa i pogoršanja već postojećih bolesti. Kod nekih žena primjena analgetika može dovesti do smetnji s probavnim sustavom, osobito želucem.

ORALNA HORMONSKA KONTRACEPCIJA

Kontracepcijske pilule su također često korištena terapija u liječenju endometrioze. Koriste se kombinacije estrogena i progestina koje sprječavaju ovulaciju i usporavaju rast sluznice maternice te na taj način učinkovito smanjuju simptome dismenoreje (bolne menstruacije) te obilnog i produljenog krvarenja. Kod nekih žena mogu se javiti nuspojave kao što su osjetljivost dojki, nadutost, zadržavanje tekućine i dr.

PROGESTINI

Sami progesteronski preparati bez estrogena primjenjuju se u žena koje zbog nekih medicinskih razloga ne mogu uzimati kontracepcijske pilule. Njihovom primjenom se stabilizira endometrij i na taj način smanjuje obilnost krvarenja i uspostavlja pravilniji ciklus. Najčešća nuspojava koja se javlja uz primjenu ovih preparata je nepravilno krvarenje između menstruacija, a mogu se javiti i mučnine, promjene raspoloženja i dr.

DANAZOL

Danazol je sintetički hormon koji različitim mehanizmima djelovanja sprječava rast i bujanje sluznice maternice, kao i endometriotičkih lezija izvan maternice te na taj način uzrokuje njihovo smanjenje. Značajno reducira obilnost menstruacijskog krvarenja, a nakon nekog vremena od korištenja dolazi do potpunog nestanka menstruacije. Neželjene nuspojave danazola su dobivanje na težini, akne, pojačan rast dlaka i dr.

AGONISTI GnRH

Hormon koji oslobađa gonadotropin (GnRH) je važan za održavanje normalnog menstruacijskog ciklusa. Agonisti GnRH su lijekovi koji ometaju oslobađanje tog hormona iz hipotalamusa i na taj način sprječavaju ovulaciju i menstruaciju. Korištenjem tih lijekova žena se dovodi u stanje ”umjetne” menopauze, a korištenje terapije najčešće traje 3-6 mjeseci. Nekoliko tjedana nakon prestanka uzimanja lijekova žena ponovo uspostavlja ciklus. Mogu se pojaviti nuspojave kao što su napadaji vrućine, slabljenje kostiju, suhoća rodnice i dr.

KIRURŠKO LIJEČENJE

U slučaju da žena ima veći stupanj proširenosti bolesti i izražene simptome, može se primijeniti kirurško liječenje. Laparoskopski se odstranjuje endometriotičko tkivo i vidljive priraslice te se nastoji što više očuvati ženina sposobnost rađanja. Nakon kirurškog odstranjenja tkiva, primjenjuje se medikamentna terapija (lijekovi) kako bi se spriječilo ili usporilo napredovanje bolesti. Odstranjenje tog endometralnog tkiva povećava šansu za trudnoću, a stopa začeća iznosi 40-70%. Međutim, u velikom broju slučajeva, endometrioza se vraća i to tkivo ponovo raste po organima.

U slučaju da bolest napreduje, ne reagira na terapiju lijekovima, a simptomi se pogoršavaju te ako žena ne želi više rađati, primjenjuje se kirurško uklanjanje maternice i jajnika.

I ZA KRAJ… MOŽE LI PREHRANA UTJECATI NA ENDOMETRIOZU?

S obzirom da je endometrioza bolest na čiji tijek utječe razina hormona u tijelu, osobito estrogena, prehrana koja mijenja hormonalnu ravnotežu može znatno pridonijeti napredovanju ili poboljšanju simptoma.

Smatra se da endometriozu može pogoršati konzumacija štetnih masnih kiselina (pržena hrana, fast food), crvenog mesa, alkohola, kofeina i glutena.

S druge strane, prehrana koja može poboljšati simptome i usporiti napredovanje bolesti treba uključivati:

• hranu bogatu željezom (brokule, grašak, lisnato povrće, sjemenke, orašasti plodovi)
• hranu bogatu vlaknima (voće, povrće, cjelovite žitarice)
• hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama (losos, tuna, bakalar)
• hranu bogatu antioksidansima (špinat, tamna čokolada, bobičasto voće).

Svakako je važno promatrati kako vaše tijelo reagira u odnosu na određenu hranu i otkriti koja vam hrana pomaže, a koja ne. Uz razne vrste lijekova koji su danas dostupni za primjenu, važno je ne zaboraviti da prije svega, zdrav i aktivan način života najviše pridonose cjelokupnom zdravlju i zadovoljstvu pojedinca. Pravilna ishrana i redovita tjelovježba, kao i izbjegavanje prakticiranja loših navika kao što je konzumacija alkohola, mogu znatno smanjiti rizik od dobivanja bolesti, ali i usporiti razvoj te olakšati simptome već postojeće.