Što su miomi i zašto nastaju?
dr.med. Tihana Mazalin, ginekolog
Iako riječ „tumor“ izaziva strah i zabrinutost, miomi su benigna, ali najčešća vrsta tumora koja se javlja u zdjelici. Budući da su dobroćudni, ova vrsta tumora uglavnom ne izaziva nikakve simptome. Ipak, miomi mogu utjecati na reproduktivno zdravlje, mogućnost začeća i smanjiti kvalitetu života. Zbog toga ih je ponekad potrebno liječiti.
ŠTO SU MIOMI I ZAŠTO NASTAJU?
Miomi su novotvorevine koje nastaju iz mišićnog sloja maternice (miometrija) umnažanjem mišićnih stanica (miocita) i vezivnog tkiva. Drugi naziv za njih su fibroidi. Pojavljuju se gotovo isključivo tijekom reproduktivne dobi te nastaju pod utjecajem ženskog spolnog hormona estrogena. Zbog toga se ne razvijaju pretpubertetskom razdoblju kada su razine estrogena još niske, a jednako tako se u menopauzi često smanjuju ili nestaju. Tijekom trudnoće, kada su razine estrogena posebno povišene, miomi mogu pojačano rasti.
Miomi nastaju u stijenci maternice (muralni miomi), u njezinoj sluznici (submukozni miomi) ili vanjskoj stijenci uterusa (subserozni miomi). Mogu biti vrlo mali, promjera manjeg od jednog centimetra, ali također mogu imati i velike, zapanjujuće dimenzije. Pri ultrazvučnom pregledu mogu se vidjeti pojedinačni miomi, a ponekad se može primijetiti nekoliko mioma istovremeno. Čimbenici koji utječu na nastajanje mioma su:
prisutnost mioma u drugih članova obitelji
prekomjerna tjelesna težina
visoki krvni tlak
rana menarha (prva menstruacija)
manjak vitamina D u organizmu
pretjerano uživanje alkoholnih pića
značajnija konzumacija crvenog mesa i dr.
S druge strane, pokazalo se da uzimanje hormonske kontracepcije smanjuje rizik od nastanka mioma.
KOJE SIMPTOME UZROKUJU MIOMI?
Iako većina žena nema nikakvih simptoma, zbog svoje lokalizacije i veličine miomi ponekad mogu uzrokovati simptome. Također, u brzorastućim miomima mogu se pojaviti degenerativne promjene koje također mogu biti uzrok tegoba. Simptomi koji se najčešće javljaju su:
obilnije i vremenski duže menstrualno krvarenje (menoragija)
nepravilna krvarenja tijekom ciklusa (metroragija)
bol tijekom snošaja (dispareunija)
napetosti u zdjelici
bolovi u leđima ili donjem dijelu trbuha
Bol se može pojaviti pri kretanju ili mirovanju, a intenzitet boli ovisi o mjestu, veličini i promjenama u samom tumoru. Također, bol može biti konstantna ili akutna (iznenadna).
KAKO SE MIOMI DIJAGNOSTICIRAJU I LIJEČE?
Većina mioma najčešće se slučajno dijagnosticira pri ginekološkom pregledu jer su asimptomatski. No, ukoliko postoji sumnja da su miomi uzrok tegoba, detaljnim razgovorom i kliničkim pregledom ginekolog će potvrditi ili odbaciti dijagnozu. Veći miomi mogu se uočiti palpacijom (opipavanjem), a za dijagnosticiranje manjih mioma potrebno je učiniti ultrazvučni pregled. Rjeđe se koriste magnetska rezonanca i histeroskopija.
Liječenje mioma je individualno te ponajprije ovisi o dimenzijama tumora i o tome uzrokuje li tegobe. Manji miomi obično se ne liječe nego se prate redovnim pregledima. Ovaj se pristup naziva „watch and wait“ pristupom.
Kod većih i simptomatskih mioma, jedan od načina liječenja je hormonska terapija. U hormonskoj terapiji primjenjuju se progesteroni tijekom određenog dijela ciklusa (od 16. do 25. dana). Mogu se primjenjivati oralno ili u obliku hormonske spirale koja otpušta male količine progesterona. Postoje i drugi hormonski pripravci, poput agonista androgena (muških spolnih hormona), no njihova je upotreba danas rijetkost, prvenstveno zbog nuspojava (povećanje tjelesne mase, izražena dlakavost, ispadanje kose i slično)
Kirurško liječenje opcija je u slučaju brzorastućih mioma te u žena koje pate od jakih bolova, mokraćnih ili probavnih smetnji uzrokovanih pritiskom mioma te ako se krvarenje ne može kontrolirati lijekovima. Kirurško liječenje uključuje:
miomektomiju, zahvat kojim se uklanja samo miom
mioliza, minimalno invazivni postupak kod kojeg se miomi uništavaju toplinom, hladnoćom ili laserom
histerektomija kojom se u potpunosti uklanja cijela maternica, a najčešće se izvodi u žena koje više ne planiraju ostati trudne ili imaju neku drugu indikaciju za takav zahvat
MIOMI, PLODNOST I TRUDNOĆA
Miomi su uzrok neplodnosti kod 5% žena. Unatoč benignoj naravi, mogu ometati začeće blokirajući jajovod ili ometajući normalnu cirkulaciju krvi u endometriju. Ako se trudnoća ipak ostvari, moguće su komplikacije poput spontanog pobačaja, prijevremenog poroda, ili prijevremenog ljuštenja posteljice. Miomi često rastu tijekom trudnoće pod utjecajem povećane razine estrogena i tada mogu izazvati bolove zbog čega je ponekad potrebna hospitalizacija.
MIOMI, PREHRANA I ŽIVOTNE NAVIKE
Pravilna prehrana preporučuje se pacijenticama koje već imaju miome, ali i onima koje ih žele prevenirati. Savjetuje se izbjegavanje crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda, uz unošenje dovoljnih količina vitamina A, C i E konzumiranjem povrća i voća. Također, uzimanje dodataka prehrani i vitamina D ima niz pogodnosti za opće zdravlje, ali i za prevenciju nastanka mioma.